Mržnja je usmjerena na biće i cjelokupnu ličnost druge osobe i može da motiviše veoma destruktivna ponašanja

„Trenutno društvo pokazuje dosta tolerancije na nasilje svakog tipa, a mnoge pojave se normalizuju, zbog toga mladi nemaju adekvatan referentni okvir iz kojeg bi mogli da razumiju da ponašanja motivisana mržnjom nisu u redu“, kaže Risojević za BUKU.

Maja Isović Dobrijević / 13. Januar 2021

Foto: Ilustracija

 

Saša Risojević, psiholog i direktor Udruženja Nova generacija iz Banjaluke, govori nam o govoru mržnje koji se javlja u populaciji mladih, na koji način taj govor utiče na njih kao ličnosti i na koji način odrasli mogu da pomognu maloljetnicima koji postanu žrtve govora mržnje.

Šta nam upotreba govora mržnje može reći o osobi koja koristi takav govor, može li se izvući neki karakterni tip ličnosti po tome?

Kako bismo razumjeli osobe koje upotrebljavaju govor mržnje, prvo je bitno da razumijemo emociju mržnje i kako ona nastaje. Mržnja nastaje kada osoba procjenjuje da druga osoba svjesno, namjerno i neopravdano ugrožava neku našu visoku vrijednost. Upravo zbog takve procjene, osoba počinje da vjeruje da je onaj drugi zla osoba i da ne ne bi trebalo da postoji. Za razliku od ljutnje koja je usmjerena na ponašanje druge osobe, mržnja je usmjerena na biće i cjelokupnu ličnost druge osobe, te stoga može da motiviše veoma destruktivna ponašanja.

Imajući ovo u vidu, možemo zaključiti da osobe koje koriste govor mržnje prave grešku u mišljenju, pogrešno izjednačavajući nečije karateristike i pripadnost kao znakove zla i nečega od čega treba da se odbrani. Ovakva uvjerenja su motivator za dalja ponašanja koja imaju za cilj uništavanje, obezvrijeđivanje i dehumanizaciju druge osobe ili grupe ljudi sa sličnim ili istim karakteristikama.

Koliko je govor mržne prisutan među maloljetnicima?

U ovom trenutku ne raspolažem konkretnim podacima baziranim na istraživanjima. Međutim, vjerujem kako je ova pojava česta kod mladih. Više je razloga za to, ali ću ja navesti samo par. Prije svega, trenutno društvo pokazuje dosta tolerancije na nasilje svakog tipa, a mnoge pojave se normalizuju, zbog toga mladi nemaju adekvatan referentni okvir iz kojeg bi mogli da razumiju da ponašanja motivisana mržnjom nisu u redu.

Pored toga, učeći po modelu odraslih koji nemaju razvijenu toleranciju prema različitostima, mladi uče da je u redu odbacivati druge na osnovu karakteristika po kojima se razlikuju. Nadalje, mladi dosta vremena provode na internetu i društvenim mrežama, gdje je govor mržnje (statusi, komentari i sl.) veoma čest i mnogi mladi mu svjedoče. Ovo je još jedan faktor koji može doprinijeti tome da se ova pojava postepeno normalizuje i sve više toleriše.

Možda su mladi u periodu u kojem nemaju puno razumijevanja prema ljudima koji se možda po nekom parametru razikuju od ostalih. Ali kako spriječiti da mladalačko nerazumijevanje pređe u govor mržnje?

Nerazumijevanje mladih prema različitostima je plod needukovanosti o tim istim različitostima. Postoje mnogi programi i treninzi koji omogućavaju mladima učenje vještina nenasilne komunikacije, razvoj socio-emocionalnih kompetencija, ali i susrete mladih koji se razlikuju po mnogim karakteristikama. Susreti mladih su veoma važni, jer je to prilika da se upoznaju, druže i zajedno uče jedni o drugima, kako bi došlo do smanjenja predrasuda, diskriminacije i onog početnog uvjerenja da je onaj drugi opasan i zao. Obrnuto od govora mržnje bismo trebali podsticati suživot i toleranciju.

O ovome govori dokumentarni film „Tamo“ koji je izradio Institut za razvoj mladih i zajednice „Perpetuum mobile“ iz Banje Luke i koji pokazuje koliko važnu ulogu u razvoju tolerancije imaju organizacije civilnog društva. Pored navedenog, sistem mora da komunicira jasnu poruku da je govor mržnje nedopustiv, a to će uraditi putem adekvatnog sankcionisanja odgovornih, sprovođenjem različitih kampanja i inicijativa, te čineći napore da javni prostor učini što tolerantnijim i sigurnijim.

Mladi su sve ranije prisutni na internetu i društvenim mrežama, ovo je oblast gdje se još nesmetanije može širiti govor mržnje. Koliko je važno objasniti mladima da i napisane riječi na internetu imaju svoju težinu, ali i odgovornost?

Problem komunikacije putem interneta je što ona nije potpuno lična, oči u oči, zbog čega ljudi mogu doživljavati manji stepen odgovornosti i osjećanja krvice za napisano. Međutim, napisane riječi i poruke mržnje imaju jednako negativan efekat na onoga ko ju primi, kao i one koje su direktno izgovorene. O tim efektima napisanih riječi trebamo učiti mlade gradeći kod njih neku vrstu “digitalne odgovornosti i empatije“.

Kako mrzilački komentari utiču na mlade, koliko oni mogu uticati na psihu osoba koje su u razvojnom periodu? Šta konstantna izloženost govoru mržnje može da uradi mladoj osobi?

Na mlade, koji su u procesu izgradnje vlastitog identiteta, veliki uticaj imaju stavovi, mišljanja i ponašanja drugih, naročito vršnjaka. Ukoliko su izloženi govoru mržnje i odbacivanja u riziku su da dođe do nastanka kumulativne traume i da usvoje uvjerenje da oni kao osobe ne vrijede, da nešto sa njima nije u redu, da nisu poželjni i adekvatni. Ovaj rizik je veći ukoliko osoba nema neki faktor zaštite, prijatelje, porodicu ili sistem.
Nadalje, ovakva uvjerenja mogu biti povod za razvoj različitih poremećaja i autodestruktivnosti.

Šta biste, sa psihološkog stanovišta, preporučili onima koji su suočeni sa govorom mržnje, šta mogu da urade u tom slučaju? Kako da se zaštite?

Svako ko je žrtva bilo kakve vrste nasilja ili govora mržnje treba da zna da nije odgovoran i kriv za to, da drugi nemaju pravo na takva ponašanja i da ne mora da trpi nasilje. Važno je da se djeca ili odrasli povjere nekome, da podijele svoja osjećanja i da traže zaštitu sistema. Govor mržnje je zakonom zabranjen i svaka osoba, bez obzira na neku svoju karakteristiku, ima pravo na sigurnost i zaštitu.

Djeca takođe imaju mogućnost da se obrate i Plavom telefonu na besplatni broj 0800 05 03 05 ili putem anonimnog chat-a na sajtu www.plavitelefon.ba i razgovaraju sa obučenim savjetnicima i dođu do mogućih načina kako da se zaštite ili da anonimno prijave da su žrtve nasilja.

 

 


Buka preporuka

Kampanja protiv govora mržnje

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.