Na Cetinju održana prva elektro-ekološka akcija: Čišćenje ilegalnih deponija

Crna Gora godinama ne uspijeva da se riješi ilegalnih deponija. Naprotiv, stotine divljih deponija godinama se obnavljaju. Jedan takav produkt ljudskog nemara je divlja deponija na Cetinu.

Slađan Tomić / 29. Maj 2021

 

Znajući da priroda ne trpi, Dušan Kaluđerović predsjednik Sportskog planinarskog kluba Soko organizovao je prvu elektro-ekološku akciju čišćenja. Kaže da ovakav vid akcije, do sada nisu vidjeli nigdje. Pa ni na Google-u. Šta je uopšte elektro-ekološka akcija?

„Spoj zanimljivog i korisnog. Ideja je bila okupiti mlade da daju doprinos u procesu sakupljanja otpada, uz pružanje mogućnosti da se zabave uz određeni muzički program. Naš koncept akcije praćen elekto zvukom je nastao zahvaljujući mladim proslavljenim umjetnicima, koji su ujedno i članovi našeg planinarskog kluba, dok se slične akcije mogu sprovoditi i uz jazz, folk, pop ili neki drugi žanr. Bitno je mladima dati motiv da dođu u što većem broju, da rade i da se zabave, kako bi krajnji rezultat bio učinkovitiji“ pojasnio je Kaluđerović za BUKA portal.

Akcija je nastala iz ideje o pokretanju ekoloških akcija, sa ciljnim grupama je nastala iz potrebe uključivanja što većeg broja građana u proces čišćenja određenih lokaliteta u gradu, usljed izuzetno visokog stepena devastacije biodiverziteta.

„Nažalost, sa problemom nelegalnih deponija nije pogođen samo naš grad, Cetinje, već cijela Crna Gora, iako je još prije 30 godina proglašena za ekološku državu. Pozivajući ciljne grupe, od odbornika lokalnog parlamenta, preko Gradonačelnika i njegovih saradnika, rukovodilaca lokalnih preduzeća do umjetnika, željeli smo pokrenuti koncept koji će kod običnih građana probuditi sviijest o značaju očuvanja životne sredine, ali i pokrenuti određenu dozu empatije prema prirodi koja sve više treba našu pomoć. Kroz saradnju sa javnim i istaknutim ličnostima iz grada željeli smo poslati poruku da nije sramota sakupljati otpad, već je sramota otpad odlagati na mjesta koja za to nijesu predviđena.

Cilj nam je da i ubuduće nastavimo sa sličnom praksom i akcije organizujemo sa ugostiteljima, sportskih radnicima, prosvjetarima i svim grupacijama koje igraju značajnu ulogu u funkcionisanju jedne zajednice“ dodao je Kaluđerović.

Na samom početku akcije u fokusu su bili umjetnici koji su jedan stari i devastiran objekat na putu ka Nacionalnom parku „Lovćen“ pretvorili u umjetničko djelo. Zidove ruševine sada krasi mural sa motivima iz Nacionalnog parka.

Kaluđerovića smo pitali i zašto otkaz skuplja planirarsko društvo, a ne komunalna preduzeća. Kaže nam da se kada su osnivali planinarski klub nisu razmišljali o tome zašto neke stavri rade oni, a ne oni koji bi trebaklo to da rade?

„Željeli smo pokazati kako treba da se radi uz skromna sredstva i kako je prave rezultate moguće postizati uz posvećen rad bez podrške međunarodnih institucija. Našim rukama možemo stvoriti puno i to smo dokazali kroz sve godine našeg djelovanja. Važno je istaći da gajimo poseban senzibilitet i poštovanje prema ljudima iz Komunalnog preduzeća, koji su direktno angažovani na poslovima sakupljanja otpada, i njih nikad ne dovodimo u vezu sa problematikom uklanjanja nelegalnih deponija. Proces sakupljanja treba izdići na mnogo veći novi i sagledati stvari iz više uglova, kako bi se pronašao krivac za to, ko je dužan da sakuplja, i zašto uopšte dolazimo u situaciju da vrijeme trošimo na takve aktivnosti“ pita se Kaluđerović.

 

Nelegalne deponije i njihova brojnost predstavljaju sliku jednog društva. One predstavljaju snagu institucija koje se bave upravljanjem svih procesa u lokalnim sredinama i neznanje ili nemoć zaposlenih koji u tim institucijama djeluju.

„Prema tome, otpad bi trebali da sakupljaju svi službenici koji se finansiraju iz državnog budžeta, jer kao predstavnici države nijesu u mogućnosti da kreiraju i sprovode politike koje će trajno suzbiti pojavu nelegalnog odlaganja otpada.“

Kada zakažu institucije, onda uglavnom djeluju  grupe građana, nevladine organizacije i odgovorni pojedinci. Spajanje ekološke akcije s zvucima elektronske muzike moglo bi zainteresovati mlade da se pridruže sličnim akcijama, ali i da ne budu oni koji stvaraju ilegalne deponije.

„Takav koncept bolje privlači učesnike, a sa druge strane ih i povezuje, jer svaka aktivnost u prirodi pozitivno utiče na uspostavljanje kvalitetnijih međuljudskih odnosa. Sa druge strane, zastupamo mišljenje da pojedinci koji učesstvuju na akcijama ekološkog tipa ili ih sami pokreću i ogranizuju, ne spadaju u grupu ljudi koji zagađuju životnu sredinu, pa samim tim konkretan čin realizacije ekološke akcije u maloj mjeri utiče na podizanje ekološke svijesti kod odraslih.

Kod djece je drugačije. Djecu od malena treba učiti pravim vrijednostima, kako bi kroz proces odrastanja izgradili prave životne vrijednosti“ dodao je Kaluđerović.

Dok jedni čiste, drugi stvaraju ilegalne deponije, a Kaluđerovića brine što Prijestonica Cetinje tokom 2020. godine nije prihodovala sredstva po osnovu kazni izrečenih u procesu sankcionisanja stvaranja nelegalnih deponija, što dosadašnje počinioce ohrabruje da nastave sa sličnom praksom i u budućnosti.

Kakva će ekološka svijest biti u budućnosti zavisi i od obrazovanja koje je ključan faktor u procesu osvješćivanja.

„Djecu od malena treba usmjeravati i kroz obrazovanje i kroz terenski rad: od akcija čišćenja do akcija pošumljavanja, kako bi od malena shvatili ulogu prirode u našim životima, ili bolje rečeno našu ulogu u prirodi. Djecu usmjeriti kroz sistem obrazovanja, a odrasle kroz sistem kažnjavanja. Na taj način ćemo kroz nekolike decenije doći do momenta da kažemo da smo ekološka država“ zaključuje Kaluđerović.


Buka preporuka

Region

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.