Najstarija bošnjačka stranka u BiH SDA, okrenuta krajnje desno, uz pokušaje drugačijeg predstavljanja, poražena je u tri najveća grada u Federaciji – Sarajevu, Tuzli i Zenici. Iako se ova stranka predstavlja zaštitnicima Bosne i Bošnjaka, povjerenje u većim centrima s dominantno bošnjačkim stanovništvom nije dobila. Tuzlu i Zenicu nemaju godinama, a u Sarajevu su izgubili dvije načelničke pozicije u Novom Sarajevu i Opštini Centar, nisu uspjeli osvojiti ni načelničku poziciju u Starom Gradu, dok u Novom Gradu njihov kandidat vodi s nekoliko stotina glasova razlike. Prije četiri godine, činilo se da njihovog načelnika Semira Efendića niko ne može ugroziti, jer je od protivkandidata imao 24.000 glasova više. Najveće iznenađenje je ipak Ilidža, sarajevska opština koja ne ulazi u sastav Grada Sarajeva, u kojoj je pao bastion SDA, a pobjedu odnio kandidat četvorke Nermin Muzur.
Razlog za poraz SDA u Sarajevu profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Enver Kazaz nalazi u istrošenim modelima vladanja.
“SDA je istrošila svoj nacionalistički narativ, na kojem je počivala njena korupcija, kriminal i nepotizam. To trošenje partije pod vođstvom Bakira Izetbegovića i njegove supruge rezultiralo je krahom u Sarajevu. Neprestano upozoravam da je pad SDA u većim centrima u BiH takav da se ta partija na način nastavljanja sadašnje politike ne može oporaviti”, ocjenjuje Kazaz.
Politički analitičar i direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju Žarko Papić u razgovoru za BUKU mapira tri ključna razloga za poraz SDA.
“Važno je razumjeti zašto se desila promjena. SDA je imala potpuno nerazumijevanje realne situacije u najvećoj urbanoj sredini, s jedne strane govorimo o bahatosti, s druge strane gomilale su se afere. Treća stvar, u predizbornom periodu očigledno nisu ništa mogli da ponude građanima, već su išli na opšte nacionalne teme ko je bio, a ko nije bio u ratu. Vraćali su se nekoliko krupnih koraka unazad”, kaže Papić.
Primjećuje da je četvorka iskoristila ovu situaciju i fokusirala se samo na promjenu i borbu protiv kriminala i korupcije.
“Na borbu protiv te SDA hobotnice koja je uhvatila najveći dio Sarajeva, isisavajući novac. SDA apsolutno nije razumjela šta se dešava, a pogrešno se orijentisala i kadrovski. Potpuno je komično da se za načelnika opštine Ilidža predlaže stariji čovjek, uz sve zasluge u ratu. A s druge strane, iz SDA izlaze mlađi kadrovi koji su u javnosti prepoznati kao spremni na saradnju s drugima, govorim o Čampari”, poručuje Papić.
On se nada da će se val promjena proširiti i na ostatak BiH 2022. godine na opštim izborima, ali detektuje veliki problem u koaliciji četvorke.
Papić ocjenjuje da se četvorka fokusirala isključivo na promjeni kriminalne vlasti, ali da tu ne treba stati. “Vodili su se parolom treba da promijenimo one koji su lopovi i tu ne griješe nimalo”, kaže Papić.
Ima li radikala u građanskoj četvorci?
Papić smatra kako se za sada niko ne bavi uzrokom rasta Naroda i pravde.
“Zato što je konkretan i radikalan. Ne zaboravite da NiP, ako analizirate i pratite kretanje biračkog tijela NiP-a 2018. i 2020., više glasova uzima SDP-u i NS nego SDA. Samo zato što su ove dvije stranke ostale neprobuđene”, skeptičan je Papić. Dodaje da će problem biti što NiP okuplja bivše kadrove SDA.
“Mogu pretpostaviti da su oni drugačiji kada je riječ o korupciji i kriminalu. Kada se dođe na ozbiljnije teme, neka pitanja će se otvoriti.”
Kazaz kaže da je opozicija ideološki različita, ali programski jedinstvena.
“Nije to bilo samo udruživanje protiv SDA, to je bilo programsko udruživanje za promjenu koncepta politike i političke filozofije. Građani su prepoznali da se radi o novoj vrsti politike. Četvorka se naslonila na transparentnost i programsko jedinstvo oko onoga što je naslijeđe Vlade Kantona Sarajevo koju je oborila SDA. Četvorka se naslonila na to da se bori protiv bošnjačkog nacionalizma. SDA im je na tacni dala tu platformu bezobraznim nacionalističkim napadima na Srđana Mandića i Predraga Kojovića. Četvorka je dobila još jednu jaku ideološku priču i vrlo privlačnu priču Sarajlijama kojima je SDA-ovskog tipa nacionalizma preko glave”, kaže Kazaz.
Dodaje da je Sarajevo rezultat dugoročnih procesa, imajući u vidu da se ideja objedinjenja opozicije pojavila kod grupe intelektualaca prije opštih izbora, kada je nastao BH blok, “pa je Komšić napustio BH blok i prodao se SDA”.
Ideja je nastavljen razvijanjem četvorke, kaže Kazaz, tvrdeći da će takva vrsta politike donijeti dobro građanima i politiku nade u BiH.
Papić ipak smatra da su građani birali između nekoga ko je pretjerano nacionalno orijentisan i nepošten (SDA) i onoga ko je pretjerano nacionalno orijentisan, a pošten (NiP).
“Birate između poštenog i nepoštenog, a suština stvari je generalna orijentacija koja, ako ostane po strani, dovodi do gubljenja koncepta”, kaže Papić.
Teza da NiP ide radikalno više od SDA je nastala iz dijela medija i intelektualnih krugova oko DF-a i SDA, smatra Kazaz.
Dodaje da se ne može NiP optuživati za onu količinu bošnjačkog nacionalizma koji naprosto izbija iz SDA.
“Bez obzira na Konakovićevo protivljenje paradi ponosa i zastupanje konzervativnih stavova, gej parada je održana. NiP nije spriječio održavanje gej parade. Kao što NiP u diskusiji o promjenama naziva ulica u Sarajevu, u kojima treba poskidati sve fašiste s table na ulicama Sarajeva, nije partija koja je zastupala crnokošuljaške stavove. NiP je partija koja tada nije imala hrabrosti da se suprostavi nekakvoj očekivanoj volji građana. Ovi izbori su pokazali u slučaju Mandić i Kojović da četvorka može u svim opštinama gdje imaju veliku većinu promijeniti nazive ulica i škola i očistiti Sarajevo od ustaškog ideološkog sadržaja”.
Poraz SBB-a i DF-a
Veći dio javnosti je zadovoljan zbog poraza SDA, o čemu su pisali i mediji iz regiona. No, nije samo SDA gubitnik izbora. Loš rezultat ostvarili su partneri SDA u Vladi KS na izmaku – SBB i DF.
“Oni su nestali sa scene. SDA je pojela svoje koalicione partnere, kao što ih je uvijek jela. Pokazalo se da je računica Fahrudina Radončića bila pogrešna. Željko Komšić je sam rekao da je spreman da satre stranku i satrao ju je. To je uradio zbog, kako on kaže, države u svojoj kvazi patriotskoj, militarističkoj ideologiji po narativima koje on zastupa bošnjačko-nacionalističkom politikom. Rekao bih da je Željko Komšić zadnji relikt jakog bošnjačkog nacionalizma po načinu na koji vodi politiku, po kvazi patriotizmu koji zastupa i manipulativnom načinu vođenja politike”, oštar je Kazaz.
