Najprodavanije i najčitanije knjige u BiH u 2020.

Godina iza nas bila je nešto drugačija i neuobičajenija nego prethodne.

Miroslav Gojković / 13. Januar 2021

 

Mada, za nas sa ovih meridijana, gdje imamo stalni suficit stvarnosti i istorije/historije/povijesti, to i nije nešto posebno. Žao nam je Švajcaraca, Danaca i Šveda, na primjer, kod kojih je jasnija granica između toga šta je život, a šta nije. Kod nas je teško razaznati život od njegove simulacije. Hoće se reći, bodrijarovskim jezikom, kako je kod nas stvarnost odavno prevazišla fikciju.

Tamo negdje se po/rađa vrli novi svijet, kod nas je to više emulzija Alan Forda, Mućki, Hakslija i Orvela u najdramatičnijim danima. Nešto kao pegaz sa glavom krokodila.
Nakon osam dana dekirikovske tišine koja se u martu bila nadvila nad Majkom Zemljom, a i nad našom Bosnom, šutnja je prekinuta i ljudi su počeli više nego ikada da kupuju knjige i da pričaju o njima. Kao nikada postao je aktuelan „Dekameron“, Kamijeva „Kuga“, a najviše Hakslijev „Vrli novi svijet“ i Orvelova „1984“. Takođe i „Besnilo“ i „1999“ Borislava Pekića, ali ne u mjeri kao prethodno pomenute. I za njih svi prodavci knjiga i bibliotekari po cijeloj Bosni i Republici Srpskoj kažu da su bile među najtraženijima u martu i aprilu, bez dvojbe. Neznano zašto, Bardžisovu „1985“ slabo ko je spominjao. Ili „Ponovo u vrlom novom svijetu“, koja mnogo pomnije i preciznije opisuje i objašnjava šta i kako nam se dešava, te mirnije i racionalnije obrazlaže puteve kojima smo došli do tzv.novonormalnosti. Oslikava genezu nadilaženja stvarnosti, takoreći. Tišina je brzo izgubljena, mir je ubrzo zamijenjen novim točkovima spektakla i bijega od sebe, nove banalnosti su zamijenile stare.

Bilo kako bilo, knjiga se opet pokazala kao nezamjenjiv saputnik u pokušaju da shvatimo šta se dešava ljudima oko nas i nama samima. Prisiljeni smo da budemo sa samima sobom više nego ikada. Neki su to teško podnosili, pa je PTSP eksplodirao, ali i potreba da se okrenemo jedni drugima. Eksplodirala je i intimnost u svom najljepšem svjetlu, mnoga prijateljstva su produbljena, mnoga stara su obnovljena. Mnogo ljudi priča o tome kako su ih zvali prijatelji koje nisu čuli po deset, dvadeset i više godina i kako su vodili maratonske razgovore. Čovjek nije čovjeku samo vuk, čovjek je čovjeku i kruh nasušni, voda i vazduh. Bez drugog, bez odnosa sa njim, bez onog koji nas sluša i koga slušamo naše srce je samo pustinja koja se širi i sve više peče. Zato uvijek i vazda treba čitati Bubera, Levinasa, Marka Aurelija, Froma i Frankla koji nas podsjećaju i uče kako da volimo i saosjećamo, koji nas pokušavaju naučiti kako da ne budemo samo sebične dvonožne životinje. Na tom tragu je i sjajna knjiga „Obnovimo razgovor“ – kako sjajna metafora za proteklu godinu – Šeri Terkl koju je u 2020. objavio beogradski Clio, a kojoj želimo mnogo tiraža na našim jezicima.

Liste najprodavanijih naslova uvijek služe kao nepogrešiv indikator raspoloženja stvarnosti i lakmus-papir, a ovako su zborili knjižari, prodavci i izdavači šta se dešavalo i prodavalo nakon što je otišla tišina, a vratila se simulacija stvarnosti.

 

Dragana Palić iz beogradsko-banjalučkog Biblionera, koji je izdavač, ali i zastupnik mnogih srbijanskih izdavačkih kuća za BiH, rekla nam je kako su oni najviše prodavali već pomenute naslove Kamija, Hakslija, Orvela, a pored njih i Sabatov „Otpor“, „Pobunu“ Vladislava Rejmonta, šesti tom  Knausgorove„Moje borbe“, kao i Jergovićev „Rod“, koji je beogradska Booka objavila u ljeto 2020. godine. Tu su i „Normalni ljudi“ i „Razgovori s prijateljima“ Sali Runi, a pred kraj godine tražile su se „Autobusne bilješke“ Selvedina Avdića i „Katarina“ Draška Sikimića.

Damir Momčilović iz prijedorske Nostalgije kaže kako su u proljeće dominirali „Kuga“ i „Besnilo“, a potom „Četrdeset pravila ljubavi“ Elif Šafak, „Čovek po imenu Uve“ Frederika Bakmana, „Gledajmo se u oči“ vladike Grigorija, „Bogati otac, siromašni otac“, nova Jelena Bačić Alimpić...

Zoran Pejić iz Udruženja strip-autora i obožavalaca stripa Republike Srpske „Deveta dimenzija“, koja se bavi izdavanjem i prodajom stripova, te organizuje Međunarodni salon stripa u Banjaluci, izdvojio nam je njihove najtraženije naslove. To su: Zografova „Ohrabrenja“  „Džejson Brajs“ trija Alkant, Jovanović i Žerar, „Stripovijetke“, rađene po motivima pripovijetki Petra Kočića – dvojezično izdanje koje su do sada objavili na ruskom, engleskom, italijanskom i njemačkom, a već rade na prevodima na još nekoliko jezika – te „Remboov šešir“ dvojca Straboni i Morel.

Boris Maksimović iz banjalučke izdavačke kuće Imprimatur rekao nam je da su kod njih najprodavaniji „Mulat albino komarac“ Steve Grabovca, „Dijagnoza“ Nade Kaurin Knežević, zbirka pjesama „Iza vrata“ Emine Elezović, „U jarku“ Slađane Nine Perković, te „Sivac i ja“ Huana Ramona Himenesa.

Igor Stanišić iz našeg poznatog lanca knjižara Kultura izdvojio je sljedeće naslove: „To je ljubav slepa sila“ Ljiljane Habjanović Đurović, „Čovek po imenu Uve“ i „Medvedgrad“ Frederika Bakmana, „Budni u pet“ Robina Šarme, „Okruženi idiotima“ Tomasa Eriksona, te novi romani Vesne Dedić i Jelene Bačić Alimpić.

Kenan Hulić iz tuzlanske online knjižare Knjiga.ba rekao nam je da je „Bosnom hodim”, nova knjiga Josipa Pejakovića, najtraženija na kraju 2020, a da su u protekloj godini dominirali naslovi „Budni u pet“ Robina Šarme, „Okruženi idiotima“ Tomasa Eriksona, ali i neki naslovi Alme Teletović i Meše Selimovića .

Haris Alić iz sarajevskog Buybooka izdvojio je „Kako ostati pri pameti u doba podjela“, novi naslov Elif Šafak, „Simfoniju iz divljine“ Dena Brauna, „Ovo vrijeme sada“ Semezdina Mehmedinovića, „Zulejha otvara oči” Jahine Guzelj, „Svjedočanstva“ Margaret Atvud, i „Lažljivi život odraslih“ Elene Ferante kao neke od naslova koji dominiraju na njihovoj listi najprodavanijih knjiga u 2020. godini.

Borislav Babić iz antikvarijata Ramajana rekao je da se ustaljeno prodaju klasici iz svih oblasti, od domaće i strane književnosti, preko društvenih nauka do matematike, a da bi sem „Kuge“, „Besnila“, „1984“, „Životinjske farme“ i „Vrlog novog sveta“ izdvojio i roman „Otkako sam kupila labuda“ Tanje Stupar Trifunović, „Samom sebi” Marka Aurelija, koju oni objavljuju ovih dana u saradnji sa banjalučkim Udruženjem za filozofiju i društvenu misao, u sjajnom prijevodu Edija Bokuna, „Banjaluka u putopisima, zapisima i legendama“ Mate Džaje, čije je prvo izdanje objavljeno davne 1960, a ovo peto izdanje je izašlo iz štampe u ljeto 2020, „Ljubav, samoća, tišina“, poetski triptih Steve Grabovca, Gorana Vukojevića i Miroslava Gojkovića. Na na samom kraju godine tražila se zbirka priča „Monument“ Berislava Blagojevića.

Svi oni su nam poželjeli mnogo ljubavi i mira, te duhovne i fizičke snage u suočavanju sa izazovima koji su pred nama.

 


Buka preporuka

Tema

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.