<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Najstarija monoteistička religija koja postoji i danas: U šta vjeruju sljedebenici Zaratustre?

RELIGIJA

Kako je nastala najstarija monoteistička religija na svijetu i kako danas žive njeni sledbenici?

15. novembar 2021, 3:51

 

Priča o zoroastrizmu počinje pre skoro 4.000 godina. Bila je to prva monoteistička religija na svetu, pa čak i zvanična religija Persije od 600. pre nove ere do 650. godine nove ere. I još uvek postoji! Međutim, dok je u dalekoj prošlosti bila moćna, danas je broj sledbenika ove religije jedan od najmanjih - između 100.000 i 200.000.Priča o zoroastrizmu počinje pre skoro 4.000 godina. Bila je to prva monoteistička religija na svetu, pa čak i zvanična religija Persije od 600. pre nove ere do 650. godine nove ere. I još uvek postoji! Međutim, dok je u dalekoj prošlosti bila moćna, danas je broj sledbenika ove religije jedan od najmanjih - između 100.000 i 200.000.

Ko je bio osnivač zoroastrizma?

Zaratustra, Zaratuštra ili Zoroaster je bio drevni persijski filozof i prorok koji je, prema arheološkim dokazima, osnovao zoroastrizam negde između 1200-1500. godine pre nove ere.

Zaratustra je rođen ili u današnjem jugozapadnom Avganistanu ili severoistočnom Iranu u porodici koja je sledila politeističku religiju koja je uključivala ritualnu upotrebu različitih opojnih sredstava i žrtvovanje životinja, piše Ancient Origins.

Postoji vrlo malo informacija o rođenju i ranom životu proroka Zaratustre. Većina onoga što se zna o njemu potiče iz Gate (Gatha), drevne zbirke himni za koje se veruje da ih je komponovao on sam.

Zaratustra (Zoroaster) je odbacio mnogobožačku religiju svojih roditelja. Bio protiv upotrebe halucinogene biljke Haoma za rituale i protivio se žrtvovanju životinja. Rani zoroastrijski tekstovi otkrivaju da je prorok dobijao odgovore tokom svojih molitvi. Kasniji spisi navode da se čak popeo na nebo i direktno razgovarao s Bogom.

Prema zoroastrijskoj tradiciji, Zaratustra je imao božansku viziju kada je imao trideset godina. Tada mu se tokom ritualnog obreda očišćenja ukazao Bog. Ova jedinstvena vizija promenila je njegov pogled na svet. On je tada nastavio da svoju viziju prepričava drugima. Počeo je da veruje da postoji samo jedan Bog, Tvorac, zvani Ahura Mazda, dostojan svakog obožavanja.

Osnovni sistem verovanja zoroastrizma je da je Ahura Mazda, što znači Mudri Gospodar, vrhovno biće svetlosti i dobrote, a Agra Mainiu (ekvivalent đavolu) - oličen u Ahrimanu, je duh zla i tame. Neka božanstva, poput Daeva, iz stare religije, koja su uživala u svađi i ratu su prema Zaratustri bili zli duhovi koji su radili za Angra Mainiu.

Prema ovoj religiji, sve što se dešava pokreću sile tame i svetlosti. Sledbenici zoroastrizma veruju u koncept slobodne volje. Sva ljudska bića su slobodna da izaberu koji put žele da slede - put svetlosti ili tame. Sledbenici ove religije veruju da su dobre misli, dobra dela i dobre reči od suštinskog značaja i da aktivnim činjejem dobra haos drži daleko i obezbeđuje sreća u životu.

Religija uči sledbenike da je Ahura Mazda tvorac celog univerzuma, po prirodi saosećajan. On je sveprisutan, svemoguć i sveznajući. Izvor sve sreće i dobrote. On je sposoban da zamisli stvari koje su ljudima nemoguće. Sledbenici zoroastrizma takođe veruju da je sve što je Mudri Gospod stvorio čisto i da se prema njemu treba odnositi s poštovanjem i ljubavlju.

Kada napune sedam godina, sledbenicima se daju kusti (kanap, gajtan) i sudreh (košulja) kao deo ritualne inicijacione ceremonije. Odeća se takođe smatra svetom. Kanap se oko košulje vezuje tri puta. Po jedan obmotaj za dobre reči, dobre misli i dobra dela. Oni obavljaju ovaj ritual uz molitve nekoliko puta dnevno.

Vatra i voda su simboli čistoće. U hramovima vatre nalazi se oltar u kome plamen gori 24 sata dnevno. Zemlja i vazduh se takođe smatraju svetim elementima.

Ranije, prema tradiciji, sahranjivanje je podrazumevalo stavljanje preminulog na vrh posebne kule da ga pojedu ptice. Danas pripadnici zoroastrizma svoje mrtve sahranjuju u kamenim ili betonskim grobovima.

Zoroastrijski praznici

Prema tradicionalnom zoroastrijskom kalendaru, svaki mesec se sastoji od 30 dana i 5 ili 6 dana se dodaje na kraj godine. Zoroastrijski praznici obično padaju na isti dan svake godine.

Jedan od najvažnijih praznika u zoroastrizmu je Novruz. To je novogodišnji festival koji pada na prvi dan proleća. Za ovaj praznik se sledbenici zoroastrizma pripremaju mesec dana. Suština ovog praznika leži u novom početku, što podrazumeva čišćenje i tela i doma.

Takođe, ako je neko u svađi, do tog dana treba da reši problem. Tokom ovog festivala, svaka kuća je ispunjena slatkišima, voćem i belim cvećem, a razmenjuju se i pokloni. Novruz je još uvek ugrađen u iransku kulturu i slavi se kao iranska Nova godina.

Khordad Sal je još jedan značajan festival koji slave. To je Zaratustrin rođendan i slavi se šest dana nakon Novruza. Na ovaj dan, sledbenici ove religije okupljaju se u hramovima vatre gde slave i mole se.

 

National Geographic