Nakon snažne reakcije javnosti na vijest o DIVLJOJ DEPONIJI LIJEKOVA, inspektori izašli na teren

"Na lice mjesta trebala bi hitno izaći kriminalistička policija, ekološki inspektor, zdravstveno-farmaceutski inspector, kao i služba civilne zaštite."

Milica Plavšić / 12. Mart 2019

Foto: privatna arhiva/Srpskainfo

Nakon jučerašnjeg pisanja medija o divljoj deponiji lijekova u blizini sela Jasenovi Potoci, u opštini Mrkonjić Grad, i velikog interesovanja javnosti, republički farmaceutski inspektor izašao je na teren, kako bi se preduzele neophodne mjere zbrinjavanja otpada i zaštite zdravlja stanovništva i životne sredine.

Kako je jedan savjesni građanin juče javio medijima, deponija je otkrivena u nedelju i “osjeća se izuzetan smrad, koji izbija iz staklenih bočica i plastične ambalaže”.

“Najgore je što se na oko kilometar vazdušne linije odavde nalazi izvorište Sane. Kako je tlo porozno, možemo samo zamisliti šta bi se moglo desiti ako se ova deponija hitno ne ukloni, a krivci ne nađu i ne kazne”,  kazao je on.

Povodom ovog slučaja, kontaktirali smo Inspektorat Republike Srpske, gdje su nam rekli da je republički farmaceutski inspektor upućen jutros u vanrednu inspekcijsku kontrolu na područje opštine Mrkonjić Grad, povodom informacije da je nepoznato lice u naselju na području ove opštine izvršilo nezakonito odlaganja medicinskog otpada u velikoj količini. 

“Postupajući inspektor će u kontaktu sa nadležnim službama opštine Mrkonjić Grad prioritetno preduzimati mjere u cilju uklanjanja otpada, zaštite zdravlja stanovništva, životne sredine, te suzbijanja daljih potencijalnih rizika”, navodi se u izjavi Inspektorata.

Iz Inspektorata Republike Srpske nas uvjeravaju da će nastojati da u što kraćem roku realizuju mjere u dijelu svojih nadležnosti, dok su, kako kažu, aktivnosti na utvrđivanju počinioca u nadležnosti istražnih organa.

Nacionalni koordinator za zbrinjavanje medicinskog otpada, Željko Aleksić, kazao je za naš portal da je prije svega potrebno znati da su ovako odbačeni lijekovi direktna opasnost po život i zdravlje ljudi i životinja, da izazivaju zagađenje zraka, vode i zemljišta, te da ugrožavaju  biljni svijet.

“Na lice mjesta trebala bi hitno izaći kriminalistička policija, ekološki inspektor, zdravstveno-farmaceutski inspector, kao i služba civilne zaštite. Prije svega, potrebno je pokušati ustanoviti porijeklo odbačenih lijekova, kako bi se ustanovila i odgovornost i kako bi se počinilac mogao adekvatno kazniti”, kazao je Aleksić.

On je ukazao na razlike između zakona u Republici Srpskoj i Federaciji BiH i na potrebu za izmjenom Zakona o upravljanju otpadom u Republici Srpskoj kako bi se uvele strožije novčane i zatvorske kazne.

Naime, Zakonom o upravljanju otpadom, članom 83., propisano je da proizvođač ili vlasnik otpada snosi troškove sakupljanja, transporta, skladištenja, tretmana i odlaganja otpada u skladu sa zakonom. 

U slučajevima kada nije poznat vlasnik otpada, Zakonom je propisano da troškove uklanjanja medicinskog otpada odloženog izvan deponije, čije porijeklo ne može da se utvrdi, odnosno ustanovi njegova veza sa proizvođačem, odnosno licem koje ga je odložilo, snosi jedinica lokalne samouprave.

Članom 92 propisana je novčana kazna od 4000 KM do 20000 KM za pravno lice koje vrši odlaganje otpada na lokaciji koja ne ispunjava tehničke, tehnološke i druge propisane uslove, odnosno suprotno uslovima utvrđenim u dozvoli ili bez predhodnog tretmana ili odlaže opasan otpad zajedno sa drugim vrstama otpada.

Što se tiče Federacije BiH, prema Zakonu o upravljanju otpadom, Federacija BiH odgovorna je za preduzimanje hitnih mjera ili aktivnosti čišćenja ukoliko se ne može ustanoviti odgovornost počinioca, a interesi zaštite ljudskog zdravlja, biljnog i životinjskog svijeta zahtijeva direktnu i brzu aktivnost.

Član 52, istog zakona kaže da ko prikuplja, tretira, pohranjuje, prevozi i odlaže otpad bez dozvole i time izazove opasnost po život i zdravlje ljudi, ili zagađenje zraka, vode ili zemlje, ili rizik za biljni i životinjski svijet čini krivično djelo, i kaznit će se zatvorom od tri mjeseca do tri godine.
 
“Potrebno je da se izmijeni zakon, kako bi se i u Republici Srpskoj ovakvo djelo tretiralo kao krivično djelo, te se propisale stroge zatvorske i novčane kazne, kaže Aleksić i dodaje da bi Republika Srpska trebala biti odgovorna za preduzimanje hitnih mjera ili aktivnosti čišćenja ukoliko se ne može ustanoviti odgovornost počinioca, jer je u interesu zaštite ljudskog zdravlja, biljnog i životinjskog svijeta potrebno hitno djelovati.

Iz ovakvih i sličnih ekoloških incidenata, kaže Aleksić, može se zaključiti da se sporo reaguje, a kada se reaguje, dolazi do neslaganja u tumačenju zakona o odgovornosti za sanaciju štete i preuzimanja aktivnosti koje bi u potpunosti neutralizovale štetne posljedice na životnu sredinu. 

Zato bi se, smatra on, u zakonsku regulativu, u vidu pravilnika, trebale unijeti procedure za hitne postupke u slučaju  kada se zbog vremenskih nepogoda, akcidentnih situacija ili nemara fizičkih i pravnih lica dovede u opasnost životna sredina, te zdravlje i život ljudi i životinja.

“U ovom slučaju, opština Mrkonjić Grad bi trebala, poslije svih procedura koje će obaviti kriminalistička policija, republička i opštinska inspekcija, angažovati ovlaštenog operatera, koji ima dozvolu za preuzimanje farmaceutskog otpada, kako bi pokupili sve količine odbačenih lijekova. Potom bi trebalo ustanoviti, da li je došlo do curenja i otapanja farmaceutika, te skinuti sloj zemlje, od najmanje 50 cm sa prostora gdje su lijekovi bili odbačeni, i tako skinutu zemlju odložiti u zatvorene plastične bačve, te ih bezbjedno uskladišti na posebno označeno mjesto na deponiji. U ovaj dio poslova bi trebala biti uključena i Služba civilne zaštite”, kazao je nacionalni koordinator za upravljanje medicinskim otpadom Željko Aleksić, za portal Buka.


Buka preporuka

Društvo

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.