Od 1. jula 2013. godine, Republika Hrvatska će postati članica evropske porodice. Samo dva granična prijelaza sa Hrvatskom, Gradiška i Metković 2, odnosno Bijača, od ukupno 1.010 kilometara granice, trebalo bi da budu opremljena za kontrolu izvoza prehrambenih proizvoda. To je ogroman problem za poljoprivredne proizvođače iz čitave BiH.
Ono što bi trebalo posebno zabrinuti bh. izvoznike jeste nepostojanje uslova za izvoz roba životinjskog i biljnog porijekla te, nepoštovanje strogih uslova na pomenuta dva granična prelaza prema Evropskoj uniji, odnosno Hrvatskoj, a koji još uvijek ni izbliza nisu osposobljeni za izvoz ovih roba.
Kako navodi magazin Slobodna Bosna, za izgradnju GP Bijača u kapacitetu da zadovolji neophodne standarde za početak rada potrebno je 4,85 miliona eura. Treba izgraditi dio autoputa na tom prelazu i prateće objekte. Za autoput treba 3,5 miliona eura, a za pomoćne objekte 1,35 miliona eura, s tim da to neće biti završen posao jer će time tek biti osposobljen taj prelaz. Za nastavak radova u drugoj fazi, Uprava za indirektno oporezivanje obezbijedila je dodatnih 5,7 miliona KM iz IPA fondova za 2011. godinu.
Za granični prelaz Gradiška, potrebno je izdvojiti 300.000 KM, da bi se uradila neophodna rekonstrukcija.
Drugi problem u vezi sa ulaskom Hrvatske u EU ticaće se direktno privrede BiH. Ukoliko bh. vlasti ne poduzmu hitne mjere, bosanskohercegovačka prehrambena industrija biće pred kolapsom zbog ulaska Hrvatske u Evropsku uniju. Ulazak prvih naših zapadnih susjeda u EU, naime, onemogućiće bh. kompanijama da prema sadašnjim uslovima izvoze robu u Hrvatsku, koja im je najznačajnije vanjsko tržište.Ukoliko se nešto vrlo brzo ne promijeni, značajan dio izvoza bh. mliječnih proizvoda, mesa i jaja u Hrvatsku moraće se ukinuti kada se ona pridruži EU. To će biti posebno teško za mnoge male proizvođače, a dodatni troškovi transporta mogli bi uništiti njihove poslove.
S tim u vezi, prošle godine u novembru , prezentovana je “Analiza efekata pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj uniji na Bosnu i Hercegovinu” voditelja projekta prof.dr. Duljke Hasića, te 13 saradnika, u kojoj je obrazložena problematika implikacija ulaska Hrvatske u EU po BH privredu, a posebno po prehrambenu industriju.
Procjenjuje se da BiH izvozi 40 miliona litara mlijeka samo u Hrvatsku na godišnjem nivou. Proizvodnja mlijeka i mliječnih proizvoda predstavlja jednu od rijetkih prehrambenih djelatnost koja ostvaruje spoljnotrgovinski suficit. Ulaskom Hrvatske u EU, bh. izvoz će biti u potpunosti blokiran, sve dok se neka od laboratorija u BiH ne akredituje za ove poslove.
Prema mišljenju stručnjaka koji su izvršili pomenutu analizu, BiH je već izgubila bitku za izvoz robe animalnog porijekla na hrvatsko, odnosno evropsko tržište, a sa ovakvom dinamikom rada, BiH nema šanse da postigne uslove za izvoz robe animalnog porijekla u EU do januara 2013. godine, kada Hrvatska mora početi provoditi preuzete obaveze i kada njena granica sa BiH faktički postaje granica s Evropskom unijom.
Proizvođači mlijeka i mliječnih proizvoda u BiH, nakon ulaska Hrvatske u EU, suočiće se sa ogromnim gubicima, jer će ostati bez najvećeg izvoznog tržišta za svoje proizvode. Osnovna prepreka izvoza BiH na tržišta zemalja EU jeste u tome što BiH i dalje nema nijednu evropski akreditovanu laboratoriju za izvoz namirnica životinjskog porijekla na njihova tržišta.
”Prema dinamici ulaska Hrvatske u EU, bh. privrednici u Hrvatsku neće moći izvoziti žive životinje od 01.01.2013. godine. Ovdje posljedice nisu toliko drastične jer je i do sada izvoz ovih proizvoda bio vrlo nizak”, navodi se u analizi.
Nadalje, meso i drugi klaonički proizvodi se neće moći izvoziti u Hrvatsku. Ovo praktično znači da će ukupan bh. izvoz u Hrvatsku biti umanjen za skoro 7 miliona KM, koliko je iznosio u 2010. godini. Mlijeko i proizvodi od mlijeka, živinska i pričja jaja se neće moći izvoziti u Hrvatsku što će značajno umanjiti izvoz BiH u Hrvatsku (41 milion KM u 2010. godini), te će u dobroj mjeri uticati i na domaću privredu.
U vezi sa ovom problematikom, održan je krajem marta i sastanak bh. ministara sa istaknutim izvoznicima u Hrvatsku, pod nazivom „Ulazak Hrvatske u Evropsku uniju i implikacije koje će imati privredni subjekti izvoznici na hrvatsko tržište“.
Na sastanku sa domaćim privrednicima u Bijeljini, Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović istakao je da će prvi na udaru biti upravo poljoprivrednici i prehrambena industrija, posebno mljekari, jer BiH 60% izvoza mljekarskih proizvoda plasira na tržište Hrvatske. Već sa 1. januarom 2013. godine očekuju se barijere za bh. proizvode.
Šarović je rekao da BiH ima malo vremena da se prilagodi činjenici da EU dolazi na njene granice, jer je izgubljeno dosta vremena, a nisu poduzete potrebne mjere. Istakao je da je izgubljeno mnogo vremena i da je uvjeren da se ne mogu ispuniti svi uslovi koje EU postavlja pred nas, ali da je važno da se krene u ispunjavanje bar jednog dijela.
”Do sada BiH ima ispunjene uslove za izvoz ribe i sirove kože, možda pčelari i mljekari imaju šansu, ukoliko bi svi shvatili situaciju u kojoj se nalazimo”, rekao je na pomenutom sastanku Ministar Mirko Šarović.
Na sastanku je također pomenuto kako će nemogućnost izvoza poljoprivrednih proizvoda na hrvatsko tržište dovesti bh. proizvođače u nazavidan položaj, što potvrđuje činjenica da će otprilike 50 miliona litara mlijeka koje se izvozi u Hrvatsku, ostati na domaćem tržištu, koje neće moći apsorbirati te količine, jer je zasićeno proizvodima iz uvoza.
Ekonomski analitičar Goran Nedić smatra da je ulazak Hrvatske šansa za BiH ukoliko se bude radilo pametno, brzo i fleksibilno.
”Potrebno je raditi danonoćno, kako donesene odluke ne bi ostale mrtvo slovo na papiru. Smatram da i javnost mora vršiti mnogo veći i konstantni pritisak na naše političare, od kojih mnogi još nisu shvatili da značajne funkcije ne predstavljaju samo prava na luksuzan život, već i obaveze prema društvu za koje se dnevno mora ispostavljati račun o napretku.
Naš put u EU je također olakšan jer ćemo imati snažnu podršku Hrvatske i na njenom iskustvu možemo naučiti šta nam je činiti i kako na najbolji način iskoristiti evropski put, što podrazumijeva fondove koji su nam na raspolaganju”, rekao je Nedić za BUKU.
Po ukupnoj spoljnotrgovinskoj razmjeni, Hrvatska je za BiH najznačajniji partner, odnosno zemlja sa kojom naša zemlja ima najveću razmjenu (i izvoz i uvoz) budući da je u 2011. godini iz HR uvezeno 2,7 milijardi KM, a izvezeno 1,2 milijarde KM. Kad se pogleda struktura izvoza, Federacija BiH izveze u Hrvatsku preko 800 miliona KM, a RS nešto malo više od 300 miliona KM, pa će ovaj problem potencijalno daleko teže pogoditi preduzeća u Federaciji BiH.
“Radi se o tome da Hrvatska postaje iduće godine članica EU i time napušta CEFTA-u, odnosno prestaje biti članica tržišta slobodne trgovine, a kao buduća članica EU, primjenjivaće striktnu kontrolu kvaliteta i sertifikacije uvozne robe koja dolazi iz BIH. I tu je problem kod poljoprivrednih proizvoda, a naročito mlijeka, budući da će BH proizvođači morati dobiti međunarodne sertifikate kvaliteta (ISO, HACCP). Drugi je problem carinska i pogranična politika, jer će se moći u EU izvoziti samo preko dva granična prelaza, Gradiška i Metković”, kaže za BUKU ekonomista Siniša Božić
Božić ipak ne dijeli toliku zabrinutost u vezi sa izvozom bosanskohercegovačkih prehrambenih proizvoda, jer oni nisu ni u prvih 10 na listi, po strukturi ukupnog izvoza BiH.
”Teza nekih političara koji govore da se proizvedeno mlijeko neće moći izvesti pa će propasti ne stoji, budući da se vrlo jednostavno može uraditi supstitucija, obzirom da BiH uvozi ogromne količine mlijeka (i drugih srodnih proizvoda) upravo iz Hrvatske, u vrijednosti od preko 100 miliona KM”, ističe Božić za BUKU.
Kada bi se institucije BiH pozabavile ovim problemima aktivnije, stvari ne bi bile tako komplikovane. Zato privredi treba pomoć, u prvom redu kroz poticanje vlastite proizvodnje – smatra Siniša Božić.
Bosna i Hercegovina pred sobom ima još nešto više od godinu dana da se pripremi za nove konstelacije privrednih i svakih drugih odnosa, u kojima će uslovi za bh izvoznike biti daleko rigorozniji. Sudeći prema aktivnostima domaćih vlasti u BiH, šansa da će domaći proizvodi ostati bukvalno blokirani na granici je ogromna i sve realnija.
