Iako je većina zemalja u Evropi uvela stroge i restriktivne mjere Švedska je jedna od zemalja u kojoj te mjere zbog koronavirusa nisu toliko stroge kao u ostatku kontinenta. Ljudi i dalje idu u restorane, parkove, djeca idu u školu, a ko ne može da radi od kuće ide normalno na posao. Mnogi naši ljudi žive i rade u Švedskoj, pa smo sa njima provjerili kako se odvija život u ovoj zemlji.
Banjalučanin Vladimir Iveljić koji živi u Švedskoj kaže da je život u gradu Linköping u kojem živi miran, kaže kao i ranije.
„Osim vjeverica po drveću koje su posljednjih dana razigrane više nego inače ili ih možda sada samo više primijećujem, budući da radim od kuće. Da, mnogo je više građana kod kuće, ali isto tako i dalje se može vidjeti mnogo ljudi u parkovima, šumi,kako trče ili voze bicikl“, rekao je za BUKU Iveljić.
On dodaje da su u Švedskoj zatvorene srednje škole, visoke škole i fakulteti, a to su kako se Vladimir sjeća bile prve mjere koje je Švedska donijela.
„Konkretno, ja sam imao cijeli mart online predavanje, budući da i studiram, a sada obavljam i online-praksu u jednoj IT firmi jer su firme dobile preporuke od Agencije za zdravstvo da zaposlenici, koji mogu, ostanu kod kuće i rade. Upravljačke strukture firmi su poslušale takav prijedlog pa zaista svi oni koji mogu raditi od kuće tako i čine. Vrtići i osnovne škole i dalje rade. Takođe, Agencija za zdravstvo je dala takvu preporuku, a Vlada provela, odnosno ostavila takve ustanove otvorenima. Njihov argument je da bi zatvaranjem vrtića i osnovnih škola rodiitelji koji obavljaju poslove od trenutno 'visokog značaja', kao što su osoblje u zdravstvu, vojska, policija, firme za održavanje higijene itd. bili primorani da ostanu kod kuće i čuvaju djecu ili da to čine bake i dede, što u ovome slučaju nikako nije dobro rješenje“, kaže za BUKU Iveljić.
Što se tiče okupljanja ljudi, Vladimir kaže da je do prošlog petka bilo dozvoljeno okupljanje do 500 ljudi, a sada je određena mjera da je dozvoljeno okupljanje do 50 ljudi. Ove sedmice su zatvorena i skijališta.
„Važno je reći da Vlada u dogovoru sa stručnjacima izlazi sa mjerama i preporukama, a čini mi se da se svi pridržavamo i jednog i drugog. Zabranjen je odlazak u domove za stara i nemoćna lica. Isto tako nisu dozvoljene posjete u bolnice, osim roditelja ukoliko imaju djecu u istim. Oni ljudi koji nemaju mogućnost da rade od kuće, na posao mora da dođu bez najmanjih simptoma prehlade. Ukoliko imaju bilo kakakv simptom, moraju ostati kod kuće što im država plaća, a na posao se vraćaju dva dana nakon prestanka bilo kojeg simptoma. Prva vidljiva mala promjena koju sam ja primijetio jeste da su postavili pleksiglas na kasama u supermarketima. Postoje takođe i linije koje označavaju preporučenu distancu od osobe koja stoji u redu za kasu“, ističe Iveljić.
Upravo je, kaže uvedena i preporuka da autobusi ne prevoze putnike u punom kapacitetu nego je i tu određen optimalan broj. U parkovima, Vladimir kaže da nećete vidjeti grupu ljudi kako sjedi ili hoda, što govori da su ljudi i bez zabrana ili mjera svjesni trenutnog stanja.
„Ne postoji mjera zabrane rada restorana i kafića, osim što je preporuka da se drži distanca kod sjedenja. Isto tako trenutno se ne služi popularni ’švedski stol’. Preporučuje se dostava hrane kući što dosta ljudi i radi. Ipak, drastično je opao broj gostiju u restoranima i hotelima što se može vidjeti u medijima gdje redovno izlaze vijesti o otpuštanju ljudi u ugostiteljskoj ili hotelskoj branši. Parkovi su otvoreni, ljudi šetaju, mnogo se vremena provodi u prirodi kao i ranije i tu nema neke promjene. Mislim da se država dosta pouzda u švedsku individualnost i samodisciplinu pa tako negdje znaju da je dovoljno da se ljudima da preporuka, a ne zabrani nešto. Mislim da to za sada djeluje“, pojašnjava Iveljić.
U Švedskoj Vladimir kaže struka i dalje ima glavnu riječ, stručnjaci odlučuju o mjerama, a političari na vlasti ih provode.
„Koliko sam pratio u švedskim medijima, a svakodnevno pratim, švedska vlada nije donijela niti jednu odluku bez konsultacija sa stručnim tijelom. Državni epidemiolog Anders Tegnell te članovi Agencije za zdravstvo su redovno u medijima, više od premijera i ministara Švedske. Premijer Stefan Löven gotovo da i ne istupa u javnost. Imao je nekoliko press konferencija te jedan govor na nacionalnoj televiziji u kojem je više konstatovao stanje te apelovao na građane da prate upute državnih stručnih tijela i da svako ima odgovornost da ne širi neistinite informacije“, ističe naš sagovornik.
Kada je riječ o situaciji u BiH iz komunikacije sa prijateljima, porodicom i prateći medije Vladimir primjećuje da kod nas nažalost vlada histerija.
„To mi je prva asocijacija. Sve je to uslovljeno medijskom slikom. Situacija je veoma ozbiljna u mnogim zemljama, ljudi se razboljevaju i užasno mnogo ljudi umire i nisam stručnjak za viruse, ali čini mi se da histerične izjave o mrtvima i dramske pauze političara neće ublažiti trenutnu situaciju. Tako gledam na cijeli naš region. Vidio sam također u medijima u BiH i dobre mjere koje je donijela struka, zdravstveni institut i ministarstvo i jedino tako treba nastaviti, pitati struku. Ipak, čini mi se da je situacija u BiH nekako mnogo napetija ako poredim sa Švedskom. Ili je Švedska previše naivna. Vrijeme će pokazati. Ipak, ja potpuno vjerujem švedskoj državnoj agenciji za zdravstvo i njihovoj strategiji u rješavanju problema. Naravno, švedskom zdravstvenom sistemu je u nekoj mjeri lakše da izgura cijelu ovu situaciju nego zemljama Ex-Yu“, pojašnjava.
Iveljić dodaje da bivši švedski državni epidemiolog i trenutni savjetnik SZO, Johan Giesecke, preporučuje da mladi ljudi izađu napolje u park, šumu, provozaju bicikl jer nije normalno, on kaže, cijeli dan provesti u kući.
Vladimir kaže da ni njemu, ako ni drugima nije lako nositi se sa svim informacijama koje pristižu iz minute u minut. Trudi se, dodaje, u ’’poplavi’’ ne čitati boldovane, šokantne naslove i izjave političara.
„Ako već čitam neke portale, otvaram radije članak u kojem je izjava državnog epidemiologa nego onaj gdje se spominje broj mrtvih, broj zaraženih ili da postoji lijek na bazi sode bikarbone i limuna koji djeluje protiv virusa“, ističe Iveljić.
Mirna Dušanić koja se nedavno preselila u Švedsku kaže da je Karlstadu, gradu gdje živi sa svojom porodicom, naizgled sve prilično normalno funkcioniše.
„Moram na početku da pomenem da sve ono što sam primijetila da se dešava u gradu sam saznala iz medija, društvenih mreža, kao i naših posjeta gradu kada je neophodno da odemo u kupovinu ili da ispunimo obaveze vezane za naš boravak i rad u Švedskoj. U Karlstadu, kao ni u cijeloj Švedskoj nije zabranjeno kretanje. Šta više, ovdje se ljudima preporučuje boravak u prirodi, jer je to dobro za fizičko i psihičko zdravlje. Naravno, sve to sa preporukom da se ljudi ne kreću u velikim grupama, odnosno da drže distancu jedni od drugih. Takođe, starijim ljudi je preporučeno da ne izlaze iz svojih domova, ako ne moraju. Mogu reći da se to prilično i uglavnom poštuje“, kaže za BUKU Mirna.
Dodaje da nema mnogo ljudi na ulicama i nije primijetila nikakve velike grupe ljudi na jednom mjestu, osim u velikim tržnim centrima koji najnormalnije rade , doduše neki sa skraćenim radnim vremenom.
„Stanujemo blizu jednog, u sklupu kojeg se nalazi supermarket u koji idemo u nabavku. Morali smo da odemo do apoteke i prođemo kroz dobar dio tržnog centra. Sve je radilo, ljudi su opušteno šetali, veliki broj ljudi je sjedio u restoranu... U centru grada je opet druga slika, kafići i restorani rade, ali su prilično pusti. U ustanovama koje smo mi posjetili zbog određenih privatnih obaveza, ne sprovode se nikakve posebne mjere kada je u pitanju zaštita od korona virusa. U nekima ne dozvoljavaju da ulazi pratnja s vama, ljubazno vas napomenu da držite distancu, imaju na radnom mjestu sredstva za dezinfekciju ruku, dok neki drugi rade kao da se ništa ne dešava. Gradski saobraćaj normalno funkcioniše. Ovdje niko ne nosi maske, osim radnika u salonima ljepote koji sređuju mušterijama nokte. A i oni vjerovatno zbog hemikalija sa kojima rade. Da, ovdje možete vidjeti ljude da opušteno idu u salone za uljepšavanje. Tako da jedni su disciplinovani, drugi nisu, kao i svuda, između ostalog“, kaže Mirna.
Ona ističe da u Švedskoj ne rade fakulteti, srednje škole, osim stručnih škola, oni rade i teretane.
„Svi ostali rade (osnovne škole, vrtići). Samo djeca koja imaju potvrdu od doktora da su prehlađena ne idu u osnovnu školu ili vrtić, dok ne ozdrave. Zabranjeno je okupljenje više od 50 ljudi na jednom mjestu.
Preporučeno je da svi oni koji ne moraju da rade iz kancelarija, svoj posao obavljaju od kuće“, pojašnjava naša sagovornica.
Dodaje da kada su u pitanju mjere i promjene, dosta firmi koje se bave uslužnim djelatnostima i ljudskim resursima suočio se sa velikim padom prometa u obimu poslovanja.
„S tim u vezi, priličan broj ljudi je i ostao bez posla. Država je uvela paket mjera pomoći preduzetnicima u vidu neke vrste kredita, odnosno pomoći poslodavcu pri isplati plata radnicima, kako bi se smanjilo ili zaustavilo otpuštanje radnika. Kako će to funkcionisati u praksi i da li će to spasiti radna mjesta, uskoro ćemo i vidjeti. U medijima se konstantno 'vrte' vijesti o pandemiji, stanovništvo je apsolutno upoznato sa svim što se dešava, ali ni u jednom momentu se u izvještajima ne osjete strah i panika. Strah i panika se ne osjete ni među ljudima. Barem u gradu u kojem mi živimo. Takođe, ovdje nema nikakvih naročitih zabrana, već samo preporuke za odgovorno ponašanje u doba pandemije i podsjećanje na odgovornost i prema sebi i prema drugima. Šveđani jako vjeruju svojim vlastima. Takođe, oni su kao narod prilično disciplinovani, ali i distancirani, ne i neljubazni, nemojte me pogrešno razumjeti. Ja sam baš pozitivno iznenađena koliko su ljubazni i učtivi. Vrijeme će pokazati i to da li je njihov način djelovanja i ponašanja u doba pandemije bio pravi“, ističe Mirna.
A kada je u pitanju BiH Mirna kaže da je dobro što su uvedene strožije mjere, na prvom mjestu zbog lošeg stanja u zdravstvu.
„Ne moram vas ja podsjećati da BiH nema niti dovoljno doktora i sestara, niti bolničke kapacitete da liječi i hospitalizuje veći broj ljudi. S druge strane, dobro je da su uvedene mjere zbog našeg mentaliteta u kojem je nekako, na žalost ukorijenjeno to neodgovorno ponašanje i prema sebi i prema drugima. Nadam se da će nas ova situacija ipak nešto naučiti i podstaći da prvo mijenjamo sebe, pa onda i svijet oko sebe“, kaže Mirna Dušanić koja dodaje da sama pokušava da kanališe informacije o pandemij, informiše se samo na relevantnim adresama o stanju u svijetu i ponašam u skladu sa situacijom i uvijek gledam da se fokusira na stvari na koje lično može da utiče.
Jedna Banjalučanka živi u gradu Örebro kaže da se i u ovom grad život odvija uobičajeno, jedino što se na ulicama primjećuje manje ljudi, kao i u radnjama, a među ljudima je se osjeti malo zategnuta atmosfera.
U Švedskoj je snazi preporuka da se ne ide na putovanja koja nisu nužna, treba s etelefonski javiti doktoru ako osoba ima neke simptome prehlade i u tom slučaju važno je ostati kod kuće.
„Mnogi su ostali trenutno bez posla, jer pojedine firme ne mogu da posluju zbog nemogućnosti nabavke dijelova iz ostalih zemalja, pa s time staje i proizvodnja. Pojedine firme su promjenile radno vrijeme“, kaže nam naša sagovornica.
Dodaje da ljudi i dalje idu u restorane i parkove. Preporuka je da se izađe na svjež vazduh i u prirodu. A za restorane preporuka je da se drži razmak između gostiju, a kako se smanjio broj gostiju, mnogi restorani su uveli dostavu. Socijalna distanca je opet individualna, neki se pridržavaju neki ne“, kaže nam ona.
Kada je riječ o stanju u BiH naša sagovornica nam kaže da s obzirom da naša država nije jaka i razvijena kao druge države, treba se pridržavati mjera bezbjednosti da se barem pokuša smanjiti broj smrtnosti rizičnih grupa, kao i da nam zdravstvo ne bi kolabiralo, pa svi ne bi mogli dobiti neophodnu pomoć.
