NAZAKONITO CIJEPANJE POVRATNIČKIH PARCELA U MOSTARU 'Oni misle da smo mi mravi, da sve nas mogu da zgaze'

Značajan broj rješenja poslat je i osobama koje su umrle.

Tatjana Čalić / 28. Maj 2021

Još jedan apel aktivista i građana, okupljenih u Incijativnom odboru za zaštitu interesa građana južne zone grada Mostara, da se zaustavi nezakonito cijepanje uglavnom srpskih zemljišnih parcela u ovom gradu, ostao je bez odgovora i bilo kakve reakcije.

Obraćamo Vam se u nadi da ćete shvatiti izuzetno loš položaj povratnika srpske nacionalnosti u južnim dijelovima Mostara. Molim vas da uskratite saglasnost za ratifikaciju Ugovora o grantu (Projekat Koridor 5c2, poddionica Tunel Zenica – Donja Gračanica) između BiH i Evropske banke za obnovu i razvoj koji se odnosi na investicioni grant iz programa „Evropski zajednički fond za Zapadni Balkan“ – piše u molbi koja je upućena klubovima SNSD-a, SDS-a, PDP-a, DNS-a, Srpskom klubu poslanika, kao i Klubu poslanika Naše stranke Nezavisnog bloka neporedno pred sjednicu Predstavničkog doma BiH na kojoj je jedna od tačaka dnevnog reda bila i ratifikacija ugovora pomenutog granta.

Jedna od potpisnica ove molbe, aktivistica Amna Popovac kaže da nije iznenađena izostankom reakcije, jer se slično desilo sa svim inicijativama i molbama koje su do sada upućivali, jer je vezano za ovu dionicu postignut politički dogovor između prvih ljudi SNSD-a i HDZ-a.

„Mi smo već ranije pisali i Miloradu Dodiku, predsjedniku SDSD-a, jer ova borba traje od 2017. godine, od kada je urađena prezentacija ove trase auto-puta u Blagaju kada su ljudi koji žive ovdje dovedeni pred svršen čin kada im je rečeno da je odluka donesena i da oni nemaju nikakvo pravo glasa, to je to i kraj“, priča za Buku Amna Popovac dodajući da je oštećeno oko 20-ak porodica, da ima i onih  koji uopšte ne žele prodati zemlju, te da su prikupili i oko 3.200 potpisa da autoput ne ide ovom dionicom.

Iz Autocesti FBiH, napominje, uopšte ne pričaju o ljudima koji će ostati da žive u blizini autoputa i kakav će kvalitet života u tom slučaju imati. A dodatni problem je išto većina ovih ljudi nije zaposlena i većina živi od  uzgoja voća i povrća na svojim parcelama. Od toga se hrane, plaćaju račune, školuju djecu, što će biti neizvodivo ako ovdje bude izgrađen autoput.
„Jedna mi je žena rekla 'Oni misle da smo mi mravi, da sve nas mogu da zgaze'. Zamislite na šta su oni ove ljude doveli“, kaže Popovac i podsjeća da je ranija ruta, utvrđena još 80-tih godina prošlog vijeka, koju su kao naoptimalniju ocjenili i italijanski stručnjaci, išla obroncima Podveležja i državnom zemljom: „Ali tom rutom nema eksproprijacije, nema se kome platiti odšteta, ovi ljudi su kolateral, stvarne pare su kod firmi preko čije tzv. zemlje će proći autoput i koji će dobiti višemilionske odštete na račun izgubljenih budućih prihoda. Imate kamenolom, čovjek je dobio koncesiju da sa državne zemlje da izvlači kamen, i sada će dobiti odštetu za 10 godina izgubljenog prihoda od države i to za državnu zemlju na kojoj radi“, naglašava naša sagovornica.

Povratnici su zbog situacije u kojoj su se našli pokrenuli i sudske procese.

Advokat Milenko Krčum, koji zastupa povratnike, potvrdio je za BUKU da je više vlasnika nekretnina na trasi od dionice Mostar Jug, tunel Kvanj, dobio rješenja kojima se njihove parcele cijepaju. Značajan broj rješenja poslat je i osobama koje su umrle.

Problem je, naglašava, jer se ti postupci provodeni bez učešća vlasnika. To je gruba povreda nihovih prava i  osnov za žalbu protiv prvostepenih akata: “Postupak cijepanja parcela je upravni postupak u kojem se od jedne parcele kreiraju dvije ili više. 
Prividno vlasnik parcele niti šta gubi, niti šta dobija. Međutim to je samo privid, ali se vlasnicima se onemogućava da traže primjenu člana 11 Zakona o eksproprijaciji FBiH. Taj član daje prvo vlasniku kojem se oduzima zemljište da traži da mu se oduzme cijela parcela, ako nakon oduzimanja dijela parcele nema interesa zadržati ostatak”.

Na ovaj način se pogoduje korisniku eksproprijacije JP Autoceste FBiH jer plaća manju naknadu za oduzeto zemljište.
Kao pozitivan pomak istakao je potez internog kontrolnog mehanizma pri EBRD koji je pokrenuo postupak preispitivanja procedura po kojima je za ovu podionicu odobren kredit, ali odluka se ne očekuje prije iduće godine.

Mišljenja je takođe da je u cijelu ovu stvar ruke umiješala politika, te da ovdje  zapravo niko i ne želi povrtak raseljenih.
“Važno je napomenuti da je ova trasa iz 2017. godine zacrtana tako da prolazi preko naselja povratnika pretežno srpske nacionalnosti. Kod razmatranja “navodnih opcija” predložene su dvije- jedna koja bi išla preko povrtničkog naselja Baćevići, gdje žive povrtnici srpske nacionalnosti i ova druga, koja je i usvojena, koja takođe ide preko povrtničkog naselja Ortiješ gdje su takođe većina povratinici srpske nacionalnosti. U vezi s tim vodi se i parnični postupak po tužbi povratnika za zaštitu od diskriminacije”, ističe Krčum, a kao argument za tvrdnju da iza svega stoji politika navodi i činjenicu što povratnici srpske nacionalnosti, nisu dobili podršku ni od koga. Obraćali su se na sve adrese - od lokalne mostarske vlasti, kako stare, tako i nove, do političkih stranaka u RS, pa i Srpskoj pravoslavnoj crkvi koja ih je u potpunosti ignorisala.

“Lokalne vlasti Mostara ovo smatraju završenom stvari, a lokalna vlast je u rukama HDZ-a. Ova izmjena trase je i usvojena na zahtjev HDZa. Jasno je  pa se da je ovo bila politička odluka. Nije bilo nikakvih ekonomskih, tehničkih ili ekoloških opravdanja da se mijenja prvobitna trasa koja je išla preko državnog zemljišta, preko obronaka brda”, zaključio je Krčum.

Podsjetimo da je u februaru 2020. godine Ministarstvo odbrane Bosne i Hercegovine, koje je nadležno za vojnu imovinu, tužilo je Federalnu upravu za geodetske i imovinsko-pravne poslove zbog vojnog zemljišta u krugu mostarskog aerodroma, koji je prije rata u BiH služio i u vojne svrhe.

"Smatramo da bi eksproprijacija Vojnog aerodroma Ortiješ ugrozila funkcioniranje navedene perspektivne lokacije, narušavajući zakonom određeni pojas aerodroma i eventualno ga učinila neupotrebljivim sa stanovišta propisa kojima se ova materija regulira", saopšteno je tada iz Ministarstva odbrane BiH.

Protiv ove trase glas dižu i ekološki aktivisti u Mostaru. Tvrde da će ogroman uticaj biti na rijeku Bunu, a zamjeraju I to što negativan uticaj na okoliš  nije bio predmet nijedne studije dosad.
 

 


Buka preporuka

Buka desk

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.