Prema podacima ispitivanja, objavljenim u časopisu Lancet, na ovaj problem jako utječe globalni pristup ekstremno prerađenim namirnicama, te sklonost ljudi da se sve rjeđe bave nekim oblikom fizičke aktivnosti.
Autori studije pozivaju na promjene u modernom sistemu prehrane i navode da su gojaznošću stanovnika najviše pogođene države supsaharske Afrike i Azije.
Brojne države sa niskim i srednjim dohotkom suočavaju se s oba problema istovremeno, što znači da oko 20 posto ljudi na planeti pati od prekomjerne tjelesne težine, a 30 posto djece mlađe od četiri godine ne razvija se pravilno.
Također, 20 posto žena je - premršavo.
Sa ovim problemima devedesetih godina prošlog vijeka suočavalo se 45 od 123 države svijeta, a 2010. njih 48 od 126.
Naučnici smatraju da bi se na rješavanju ovog problema trebale angažovati vlade, UN i stručna javnost.
Način na koji se ljudi hrane, piju i kreću neprestano se mijenja. Sve veći broj supermarketa, lakša dostupnost nedovoljno hranjivih namirnica i smanjena fizička aktivnost rezultiraju povećanjem težine kod većine ljudi.
Sve navedene promjene utječu na države s niskim i srednjim dohotkom, ali i na one sa visokim dohotkom.
Premda se sve rjeđe uočava sporiji razvoj djece u brojnim državama, uzimanje ekstremno prerađene hrane tokom ranog djetinjstva povezuje se sa zastojem u razvoju.
(Srna)
