Neko je rekao feminizam? - Među ženama mora postojati političko partnerstvo

U okviru serije feminističkih razgovora Neko je rekao feminizam? u Općini Stari Grad u Sarajevu održana je diskusija na temu Statistike, kvote ili zajednički interes – politika i žensko pitanje u Bosni i Hercegovini

WiP / 08. Decembar 2014

Nakon nedavno održanih općih izbora u BiH, i uoči konstituiranja kantonalnih i entitetskih, kao i državne vlade, jedno od primarnih pitanja koje trenutno zaokuplja (aktivističku) javnost jeste ono koje se tiče jednakopravnosti spolova. Obzirom na usaglašavanje Zakona o ravnopravnosti spolova BiH sa Izbornim zakonom BiH, koje sada propisuje minimalno 40% žena na izbornim listama, Sarajevski otvoreni centar i Fondacija Friedrich Ebert u BiH su u okviru nove sesije feminističkih razgovora Neko je rekao feminizam? odlučili pozvati bh. političarke te s njima porazgovarati o gorućim pitanjima koja prate ovu problematiku.

Gošće su bile Diana Zelenika (HDZ 1990), Nermina Kapetanović (SDA) i Ismeta Dervoz (SBB), uz moderaciju Dženane Alađuz, direktorice nevladine organizacije Infohouse.  Od prisutnih gošći, dvije će u narednom periodu preuzeti funkciju zastupnica pri Parlamentarnoj skupštini BiH – Zelenika i Kapetanović, dok se Ismeta Dervoz nije kandidirala na proteklim izborima.

Povjerenje u strankama

Građani i građanke koji/e biraju svoje predstavnike i predstavnice zapravo rijetko imaju priliku iskreno razgovarati s njima. Stoga je ovaj razgovor bio dobra prilika za pitanja iz publike, koja su varirala od toga zašto su ove političarke izabrale političku opciju svojih stranaka, preko toga kako su se uopće odlučile za politički angažman, pa do pronalaženja odgovora na pitanje zašto žene ne glasaju za žene. A postavljeno je i pitanje svih pitanja – šta ove žene, kao i njihove kolegice, konkretno mogu uraditi kako bi utjecale na kreiranje stranačkih programa i politika.

Diana Zelenika kaže da je njen odnos sa predsjednikom stranke HDZ 1990, Martinom Ragužem, takav da je imala pravo glasa i mišljenja. Ona je rekla da njene prisutne kolegice imaju više iskustva i bolje znaju šta je urađeno, dok je pred njom tek preuzimanje funkcije parlamentarke na državnom nivou. “Prvo se morate upoznati s onim što su uradili oni prije vas, a onda probati učiniti nešto konkretno. Ikebana nikad nisam bila, niti ću sigurno biti. Ne mislim da pojedinac može učiniti previše sam, ali sigurno je da se, ako se u određenom momentu digne glas, neke stvari mogu preokrenuti i preusmjeriti, te se na njih može skrenuti pozornost.”

Nermina Kapetanović je, kao članica Parlamenta FBiH tokom proteklih osam godina inicirala donošenje brojnih zakona. “Između ostalog, predložila sam da žene žrtve ratnog silovanja dobiju status civilnih žrtava rata, i kompletan zakon o civilnim žrtvama rata sam radila zajedno sa nevladinim organizacijama. Nisam odustala do onog časa kada su nevladine organizacije rekle – to je to, ne pitajući svoju političku partiju.” Govoreći o preminulom predsjedniku SDA Sulejmanu Tihiću, Nermina kaže da nikad nije iskusila pritisak, niti je morala ići po dozvolu. “Tu je bio prisutan visok stepen povjerenja i tolerancije.”

 

 

 


Broj 2 na listi

Ismeta Dervoz kaže: “Budimo iskreni – rodna ravnopravnost nije nešto čime se puno razbija glava u političkim partijama. Puste vas da se time bavite, niko vas i ne pita. Ali ako se nešto napravi na tom planu, političkim partijama je vrlo drago, te znaju to nekad i pohvaliti. Bitno je da vi odlučite da se želite time baviti.” Ona smatra da je u toku mandata moguće ostvariti samo dva ili tri prioritetna cilja, jer je nemoguće riješiti sve probleme koje imamo. “Ja sam tokom svog mandata pokrenula sedam izmjena i dopuna zakona, a od toga su tri usvojene. Tamo je sve napravljeno da vas onemogući da radite. Zato je dobro dovršiti posao prethodnog mandata, nadgraditi ga, i pokušavati kontinuirano držati korak s onim šta se i na koji način radi u svijetu na tom planu.” Na pitanje da li političke partije onemogućavaju žene da rade, ona kaže: “Kad uđete u političku partiju, vi pristajete na jedan okvir djelovanja. Ne možete zaboraviti ciljeve, proklamirane pravce djelovanja i rada vaše političke partije. Ali možete utjecati na njih, pokušati da ih promijenite, da ih unaprijedite, malo progurate na agende... U ovoj zemlji su korupcija, kriminal i ekonomija najveći problemi. Ali to ne znači da mi možemo i trebamo odustati.”

Jedno od glavnih pitanja na koje se godinama nastoji dobiti odgovor, pa tako i putem ove diskusije, jeste zašto žene i dalje postoje kao “ikebane” na listama. Dervoz kaže da su one često rezervirane za drugu poziciju. “Ja sam bila broj 2 na listi 2010. godine, i prvi i jedini put u historiji izbornih procesa u BiH sam preskočila nosioca liste. Ne vjerujem da je zbog toga bilo drago svim članovima moje političke opcije.” Ono čime se ona bavila kao članica Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova u Parlamentu BiH će, nada se, olakšati posao osobama koje dolaze poslije, kako bi postigle potrebne rezultate.

Nermina Kapetanović priželjkuje ulazak novih žena u politiku, na čemu i radi kao predsjednica Asocijacije žena SDA: “Od časa kad sam preuzela vodstvo asocijacije, moj cilj je bio da involviram što veći broj novih imena. Mislim da se kroz asocijacije žena političkih partija pruža idealna prilika za mobilizaciju mladih, obrazovanih i kvalitetnih žena koje uistinu mogu donijeti promjenu svojom mladošću, znanjima, odličnim poznavanjem stranih jezika i komunikacijskim vještinama. Za ženu ne treba glasati samo ako je žena. Za nju treba glasati samo ako ima viziju, plan, program i ako to može realizovati.”

 

 

 



Muž nije raspoložen za politiku

Iako su statistike na strani žena – više od 50% stanovništva su žene, više od 50% članstva najjačih partija su žene, te više od 50% glasačkog tijela čine žene – kako je istakla moderatorica Alađuz, sva su mjesta zauzeta. “Rješenje je da u politiku uđu one žene koje to ne žele”, smatra Dervoz, koja je pokušala svoje prijateljice i kolegice privoliti na ulazak u politiku. “Odgovori su bili od 'Mene je sramota', preko 'Muž mi nije raspoložen za te stvari', pa do 'Mene je strah'. To je jedan potpuno pogrešan pristup prema nečemu što je ustvari samo posao. Ja muškarce doživljavam kao partnere, jer ne može drugačije. Ali mora postojati i partnerstvo među ženama, i mora postojati nadstranačka suradnja.”

Diana Zelenika, kojoj tek predstoji mandat zastupnice u Parlamentu BiH,  opisala je detalje svoje političke borbe, obzirom da je svojevremeno iz HDZ-a prešla u HDZ 1990. Jedna od epizoda tokom njenog djelovanja u HDZ-u bilo je sugeriranje da glasa kao što glasaju kolege čiji su mandati trajali duže. “Ja sam bila dovoljno drska da u takvoj okolini pitam: ‘Gospodo draga, neka u ovoj dvorani digne ruku onaj koji ima više škole od mene, jer sam ja doktorica znanosti.’ Niko nije digao ruku. Šta očekujete? Da mislite mojom glavom, a ja sam najobrazovanija ovdje? Gospodo, to tako ne ide. Otišla sam iz te stranke i proglasila se neovisnim zastupnikom. Ja ću platiti cijenu i platila sam sam je, ali neću klimati glavom zato što je netko zamislio da to trebam da uradim.”

Na kraju vrlo zanimljive diskusije, Ismeta Dervoz je svoje kolegice pozvala da na dnevni red Parlamenta BiH stave pitanje rodno osjetljivog budžeta, kao i da prate provođenje Istanbulske konvencije, konvencije Vijeća Evrope o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, zaključivši da će naredne četiri godine sigurno biti veliki izazov.

 

Autor: Masha Durkalić
Fotografije: Lejla Huremović


 

Ovaj tekst je napisan u sklopu programa “Promocija žena u politici”, koji podržava britanska fondacija “Westminster Foundation for Democracy”.

 

 

 


Buka preporuka

Ženska prava

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.