Povodom prvog sastanka nove Platforme za podršku pravednoj tranziciji u regionima uglja na Zapadnom Balkanu i u Ukrajini, koji se danas i sutra održava putem online konferencije, 18 nevladinih organizacija zahtijevaju od Platforme da u startu uspostavi jasna pravila kako bi osigurala inkluzivnu i pravednu tranziciju na ovim prostorima.
„BiH političari treba da shvate da ovaj put neće moći dobiti „i jare i pare“. Bespredmetno je tražiti sredstva za projekte pravedne tranzicije i u isto vrijeme graditi nove termoelektrane na ugalj.“ kazao je Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju i dodao, „Bez jasno definiranog datuma prestanka korištenja uglja i jasnih projekata pomoći lokalnim zajednicama koje će time biti pogođene, ovo će biti repriza tranzicije kojom su nakon rata, ti isti političari, uništili ostale sektore privrede u Bosni i Hercegovini.“
Platforma je namijenjena regionima u Bosni i Hercegovini, na Kosovu*, u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Ukrajini, u kojima su dominantne aktivnosti u vezi sa eksploatacijom uglja i proizvodnjom električne energije iz uglja, a zasniva se na Zajedničkoj izjavi zemalja Zapadnog Balkana iz Podgorice 2019, kada su potpisnici izrazili svoju posvećenost tranziciji ka čistoj energiji, te na Ukrajinskoj strategiji razvoja sa niskim emisijama usvojenoj 2017.
“Naša zemlja, uz ostale zemlje Zapadnog Balkana, definitivno ulazi u energetsku tranziciju, htjeli mi to priznati ili ne. Kada već imamo mogućnost da putem ove Platforme učimo na tuđim, a uskoro i na vlastitim iskustvima - trebamo zahtijevati da te mjere i aktivnosti Platforme budu u skladu s našom situacijom, opredjeljenjem i mogućnostima.”, rekla je Majda Ibraković iz Centra za životnu sredinu. Dodaje da energetska tranzicija, a posebno ovdje na Balkanu, mora biti i pravedna i inkluzivna: da uključuje najugroženije i najosjetljivije kategorije regija u uglju, a da isključuje bilo kakvo ulaganje u prošlost - fosilna goriva - ugalj, naftu i gas.
Na osnovu iskustva na Zapadnom Balkanu i u Ukrajini, te iskustava sa postojećem Platformom za regije ugalj u tranziciji u EU, organizacije traže od nove Platforme da od početka prati četiri načela kako bi se osigurao uspjeh inicijativa:
Platforma mora da uspostavi jasne i mjerljive ciljeve, uz jasne vremenske rokove.
Platforma mora da osigura uključivanje svih relevantnih partnera - lokalne zajednice, nevladina udruženja, sindikate, obrazovne institucije, lokalna preduzeća, itd. - na sastancima Platforma, u postupku izabrane pilot-regije, i u izbor i provedbu projekata. Ovo se mora odnositi i na sve postupke vezane uz pravednu tranziciju, dakle proces planiranja u zemljama i regijama treba da bude “odozdo prema gore”, odnosno pokretanjem od lokalnog nivoa i zajednice u regijama uglja.
Kako bi pristupili bilo kakvoj vrsti financijske podrške kroz ovu inicijativu, regije moraju pripremiti lokalne planove razvoja, uz intenzivno uključivanje javnosti. Financijska podrška mora isključivati mogućnost podržavanja fosilnih goriva i mora podsticati zatvaranje termoelektrana i rudnika uglja što je skorije moguće.
Inicijativa treba podsticati pripremu takozvanih “teritorijalnih planova za pravednu tranziciju”, koji moraju biti usklađeni sa Nacionalnim Energetskim i Klimatskim Planovima (NECP), koji su trenutno u izradi u većina zemljama Energetske Zajednice, pa čak i ambiciozniji od NECP-a.
U Evropskom zelenom planu, čiji je cilj da EU postane klimatski neutralna do 2050, Evropska komisija je navela da ekološka tranzicija za Evropu može biti u potpunosti efikasna samo ako neposredno susjedstvo EU takođe preduzme efikasne mjere. Zemlje Zapadnog Balkana su nedavno potpisale Sofijsku deklaraciju, kojom su se takođe obavezale na postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine, što znači da planiranje tranzicije treba da započne već danas - jer svako ‘sutra’ je u ovom slučaju prekasno.
