Kako piše Deutsche Welle, crkveni poglavari su zaprepašteni, a čelnik Biskupske konferencije Njemačke kaže: "Crkva se mora otvoreno i pošteno s time suočiti."
"Dugo me je to zaokupljalo. I onda je došlo totalno oslobađanje", priča 53-godišnja Doris Bauer, koja je prošle godine istupila iz Katoličke crkve. Uz to, Doris je bila izuzetno aktivna katolkinja. U župi Svete Agnes u Kölnu se angažira kao lektorica i pomaže prilikom dijeljenja svete pričesti.
Diplomirana socijalna radnica i socijalna pedagoginja je, osim toga, uključena u pokret Marija 2.0, koji se bori za jednaka prava žena u Katoličkoj crkvi. Bauer je jedna od 441.000 kršćanki i kršćana u Njemačkoj koji su prošle godine Crkvi - Katoličkoj ili Protestantskoj - okrenuli leđa. Odnosno, jedna od 221.390 njih koji su 2020. istupili iz Katoličke crkve u toj zemlji. No, obje velike Crkve u Njemačkoj, Protestantska i Katolička, su u godini korone zabilježili po 50.000 manje istupanja nego 2019.
Njemačka posebnost - crkveni porez
Zanimljivo je koliko detaljno je regulirano istupanje iz Crkve u Njemačkoj i kako precizno se bilježi taj broj. Onaj tko želi istupiti iz crkve mora podnijeti zahtjev nadležnoj državnoj službi. Zahtjev se potom prosljeđuje nadležnoj župi.
Skoro ni u jednoj zemlji ne postoji tako striktna veza između članstva u crkvi i plaćanja crkvenog poreza. Zbog toga se broj onih koji napuštaju Crkvu u Njemačkoj bilježi preciznije nego u drugim zemljama. I zbog toga se u godišnjim statistikama odgovorni bave i razlozima zbog kojih ljudi donose takve odluke. "Mnogi su izgubili povjerenje i napuštanjem Crkve žele to iskazati", kaže predsjedavajući Biskupske konferencije Njemačke, Georg Bätzing. On ističe da se Crkva mora "otvoreno i pošteno s tim suočiti".
Predsjedavajući Savjeta Evangelističke (protestantske) crkve u Njemačkoj, biskup Heinrich-Bedford-Strohm, kaže da mu se sa svakim pojedinačnim napuštanjem Crkve nameće pitanje - "Što mi kao Crkva možemo učiniti da ljude uvjerimo u smisao članstva u našoj Crkvi?".
Seksualno zlostavljanje - jedan od razloga
Doris Bauer vrlo konkretno navodi razloge njenog izlaska iz Crkve. Na razmišljanje ju je navelo ponašanje katoličkih biskupa nakon objavljivanja studije iz 2018. godine, zapravo sveobuhvatnog znanstvenog rada koji je istraživao uzroke i veze oko teme seksualnog zlostavljanja koje su činili crkveni dužnosnici. "Crkveni dužnosnici ne žele promjene, oni ne žele jednakopravnost spolova", kaže vjernica iz Kölna. "Crkva se predstavlja kao moralna instanca, ali sama ne živi svoje vrijednosti."
Mješavina bijesa, tuge i hrabrosti
Dan nakon što su objavljene nove brojke, Andreas Niessen iz Kölna također je odlučio napustiti Crkvu. "U četvrtak u jedanaest sati", kaže. 56-godišnji nastavnik naglašava da mu je Crkva važna. Njegova supruga i on su krstili djecu, koja su u međuvremenu odrasla i "naučila mnoge kršćanske vrijednosti". Ali, ipak odlazi. S kakvim osjećanjima? Niessen govori da su tu i bijes i tuga, ali i zadovoljstvo samim sobom i hrabrost.
"Jaz između kršćanskih vrijednosti te djelovanja službene Crkve i onih koji su na vlasti je sve veći i veći", kaže Niessen u razgovoru za DW. To kako se Crkva odnosila prema temi zlostavljanja je, po njemu, "samo vrh ledenog brijega".
Radi se također i o institucionalnoj moći. "Ova moralna razlika između posvećenih ljudi i ostatka svijeta je toliko zastarjela", naglašava taj 56-godišnjak. I još nešto mu je veoma važno: Crkva ne pokazuje da vrednuje društvenu raznolikost. A tu spada i tema - homoseksualnost.
Lista čekanja za napuštanje Crkve
Za napuštanje Crkve morate se naoružati strpljenjem. Niessen se načekao dok nije dobio termin. U Kölnu postoje liste čekanja u nadležnim službama. U susjednom Bonnu je Okružni sud povećao broj osoblja zbog povećanog broja zahtjeva onih koji napuštaju Crkvu.
Ali, to je u pravilu tih administrativan korak. Zato Doris Bauer kaže: "Bilo mi je važno da glasno istupim, a ne u tišini." Stoga je davala intervjue i govorila mnogim poznanicima u župnoj zajednici. A danas kaže: "Više ne želim pristupiti ni jednoj drugoj konfesiji."
Utočište kod starokatolika
Drugi, pak, čine formalan korak i pristupaju drugoj Crkvi. Jedan od njih želi pristupiti Starokatoličkoj crkvi, koja je nezavisna od Vatikana.
Događa li se to sada češće? Primjećuje li to Starokatolička crkva, koja je osnovana prije oko 150 godina nakon spora zbog papine "nepogrešivosti" na Prvom vatikanskom koncilu (1870./1871.). Matthias Ring, biskup Starokatoličke crkve u Njemačkoj, govori o "statističkoj anomaliji". Njegova biskupija na teritoriji cijele Njemačke zabilježila je od siječnja do svibnja 2021. isti broj pristupanja kao u cijeloj prethodnoj godini - 180. To, istina, i nije neki velik broj. Ali, to je ipak primjetno u Crkvi koja u Njemačkoj ima svega 15.000 članova.
Prema riječima biskupa Ringa, to nije raširen fenomen. Učestaliji primjeri se bilježe u Kölnu i Bonnu. On je u razgovoru za DW istakao da je od svojih svećenika čuo da se tip onih koji pristupaju Starokatoličkoj crkvi promijenio. "Sada se javljaju ljudi koji su pripadali jezgri Katoličke crkve i tamo su bili aktivni."
