<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Njemački predsjednik na sudu zbog 800 evra

Bivši nemački predsednik Kristijan Vulf pojaviće se 1. novembra ove godine, kao prvi posleratni predsednik te države, na optuženičkoj klupi jednog suda, izvestili su nemački mediji. Pred Zemaljskim sudom Donje Saksonije suočiće se sa optužbama da je zloupotrebio svoje političke funkcije da bi, kako se u aktima navodi, izvukao ličnu korist iz intervencija u korist ličnih prijatelja.

30. august 2013, 12:00

 Vulf je bio deseti njemački predsjednik od kraja Drugog svjetskog rata. Proveo je na čelu države ukupno 598 dana, od 30. juna 2010. do ostavke koju je podnio 17. februara 2012, kada je javno tužilaštvo podnijelo zahtjev za ukidanje njegovog imuniteta – zbog sumnje da je bio umiješan u korupciju u najmanje deset konkretnih slučajeva.

Uprkos obimnoj istrazi – četiri javna tužioca su vodila istragu, saslušano je više od stotinu svjedoka, a istražni akt sadrži 20.000 stranica – nadležni sud je odlučio da vodi proces na osnovu samo jedne tačke optužnice. Vulf je optužen da je za vrijeme privatne posjete „Oktoberfestu” u Minhenu, septembra 2008. godine, „podmićen” sa dvije večere u jednom luksuznom restoranu, da mu je stavljena na raspolaganje dadilja za njegovog maljoletnog sina i doplaćena razlika između cijene dvokrevetne sobe i apartmana u kome je bio smješten sa suprugom i djetetom.

Vulf je tada bio pokrajinski premijer Donje Saksonije. Zauzvrat je, prema slovu optužnice, trebalo da lobira u upravnom odboru „Simensa” kako bi taj koncern subvencionisao filmski poduhvat Vulfovog prijatelja i TV producenta Davida Grenevolda.

S obzirom na to da je vrijednost navodnog mita iznosila manje od 800 evra, komentatori vodećih njemačkih medija upustili su se u rasprave o svrsishodnosti sudskog procesa u najavljenim razmjerama. Prema planiranom toku rasprava pred Drugom kaznenom komorom tog suda, trebalo bi očekivati „maratonsko” suđenje. Nadležni sudija Frank Rozenov saopštio je da su za rasprave o „predmetu Vulf” rezervisani ponedjeljak i četvrtak svake nedjelje do kraja 2013. godine. Ukoliko suđenje do tada ne bude okončano, u plan suđenja bi trebalo da bude uvršten i treći dan u nedelji.

Nedeljnici „Špigl” i „Cajt” komentarišu da bi u dugom sudskom procesu, otvorenom za javnost, trebalo bi da budu iznesene pojedinosti zbog kojih je Vulf pozvan na odgovornost.

„Pokazalo se da je Vulf, od dolaska na položaj premijera Donje Saksonije do ostavke na funkciju predsjednika države, koristio političke funkcije kako bi uživao u ličnim povlasticama”, tvrdi „Špigl”.

Sve je počelo objelodanjivanjem podatka da je finansijski magnat Egon Gerkens dao Vulfu pozajmicu od pola miliona evra da bi kupio privatnu vilu. Vulf je najprije demantovao ove navode, ali se po otkrivanju detaljnih podataka prisjetio da je ipak bilo tako. Da bi otklonio sumnje da je ovdje ipak riječ o „poklonu”, Vulf je uzeo kredit i vratio dug „starom prijatelju”, tako da ovaj slučaj neće postati predmet sudske rasprave.

Djelo bivšeg predsjednika, koje ima veću težinu od sticanja ličnih povlastica, takođe neće postati predmet sudske rasprave. Predsjedniku je, po otkrivanju afere, potkraj 2011. godine, stavljeno na teret da je koristio službeni autoritet ne bi li spriječio negativne izvještaje medija o njegovoj gramzivosti.

Najtiražniji njemački dnevnik „Bild” dokazao je na osnovu snimljenih razgovora da je Vulf kao predsjednik države uputio prijetnje glavnom uredniku Kaju Dikmanu. „Staviću tačku na vašu novinarsku karijeru”, zaprijetio je predsjednik novinaru, za slučaj da ne obustavi izvještavanje o njemu. Objelodanjeni su i detalji nedozvoljenih intervencija od dnevnika „Velt” do nedjeljnika „Špigl”.

U saopštenju izdavačkog koncerna „Špringer”, kome ovi mediji pripadaju, rečeno je: „Predsednik (Vulf) se obratio i predsedniku našeg upravnog odbora Matijasu Depfneru sa zahtevom za ’saradnju’… Depfner je to odbio pozivajući se na ustavom zagarantovanu slobodu štampe.”