Laura Lungaroti nova je šefica Misije IOM-a (Međunarodne organizacije za migracije) i Regionalna koordinatorica za Zapadni Balkan, a jedna od prvih aktivnosti po dolasku u BiH bila je sastanak sa predstavnicima bh. vlasti i obilazak migrantskih kampova. Lungaroti u svom prvom intervjuu nakon preuzimanja funkcije govori o migrantskoj krizi, radu institucija BiH, te odgovara na pitanja koja građani postavljaju na društvenim mrežama. Nada se da će državne i lokalne vlasti skupa sa IOM-om u narednom periodu izraditi kvalitetnu strategiju za upravljanje migrantskom krizom.
BUKA: Svjedočimo katastrofalnim uslovima u kojima borave migranti. Jesu li ti uslovi nehumani i ko je odgovoran za to?
Vlasti na državnom, kantonalnom i opštinskom nivou trebaju se okupiti zajedno sa međunarodnom zajednicom kako bi našli hitno rješenje za migrante koji i dalje spavaju na otvorenom u ovim hladnim vremenskim uslovima. IOM i partnerske UN agencije i NVO su uložile značajne napore, uz podršku EU, državnih i kantonalnih vlasti. Tranzitni centri za migrante su u funkciji još od 2018. godine, te se i dalje unapređuju. Premještanje onih koji su ostali bez skloništa u Lipi je i dalje u toku, kao i druga rješenja za one koji spavaju na otvorenom u Unsko-sanskom kantonu. Upravo sam se vratila iz Lipe / Bihaća ove sedmice, te sam uvjerena da svi mogu zajednički raditi na pronalasku rješenja koji su u najboljem interesu migranata i Bosne i Hercegovine.
BUKA: Evropska unija stalno poziva Bosnu i Hercegovinu da migrantima obezbijedi uslove dostojne čovjeka, ali znamo da su ti migranti u BiH jer ih ne prima EU. Može li se migrantska kriza u BiH riješiti bez otvaranja granica Evropske unije?
Svaki migrant koji prolazi krozu Bosnu i Hercegovinu nosi sa sobom drugačiju priču i ima drugačiji motiv. Veliki broj njih je u tranzitu, a na njihovo putovanje je utjecao Covid-19, koji nameće ograničenja na putovanje. EU svake godine osigurava sredstva za podršku BiH u upravljanju migracionim tokovima na uređen način, u skladu sa međunarodnim obavezama Bosne i Hercegovine.
Potpuno zatvaranje ili otvaranje granica ne bi samo po sebi ponudilo rješenja za pojave migracija u tranzitu, ako to nije praćeno pravilnim okvirom za upravljanje migracijama u BiH. Migracije su složena pojava koje zahtijevaju međunarodnu saradnju da bi one bile u interesu zemalja porijekla, tranzita i destinacije.
BUKA: Rješavanje migrantske krize u BiH često je teret lokalnih vlasti, ko ima najveću odgovornost u BiH?
Mi shvatamo da ova situacija predstavlja opterećenje za lokalne vlasti, te da ona zahtijeva sveobuhvatnu podršku lokalnim vlastima.
IOM i njeni partneri rade na ublažavanju ove situacije pružanjem humanitarne pomoći korištenjem lokalno proizvedenih roba i lokalnim zapošljavanjem većine uposlenika. Osim rada na migracijskoj situaciji, IOM takođe podržava mlade iz Unsko-sanskog i Kantona Sarajevo kroz projekte uključivanja mladih i društvene kohezije. Oba kantona su imala velike koristi od ovih projekata, zajedno sa lokalnom, društvenom infrastrukturom i direktnom podrškom pojedincima i zajednicama u potrebi. Sve inicijative su identificirane u bliskoj saradnji sa ključnim akterima iz ovih pogođenih zajednica, te određene kao prioriteti u cilju jačanja sigurnosti u zajednici i javnih usluga.
BUKA: Građani nas to često pitaju, zašto obroke dijeli Crveni krst, a ne bh. vlasti ili IOM?
Crveni križ i Pomozi.ba su provedbeni partneri IOM-a, koji uz pomoć EU sredstava osiguravaju hranu za migrante.
BUKA: Na društvenim mrežama građani često krive IOM za loše uslove u kojima borave migranti? Osjećate li odgovornost?
Timovi IOM-a rade 24 sata dnevno, 7 dana u sedmici kako bi osigurali humanitarnu pomoć i zaštitu migrantima. Često se suočavamo sa operativnim i političkim izazovima, koje nameće kontekst u kojem djelujemo, ali mi ulažemo naše maksimalne napore da ih prevaziđemo i odgovorimo na potrebe migranata. S druge strane, želimo se boriti protiv negativnih narativa vezanih za migrante i izbjeglice. Željela bih pozvati sve da svoju pažnju preusmjere na ljudskost i solidarnost, ključne vrijednosti našeg vremena, naročito tokom pandemije Covid-19.
BUKA: IOM je ranije rekao da je spreman pomoći vlastima BiH pri uspostavljanju migranatskih centara, kako smo uopšte došli u situaciju da hiljade migranata spava pod otvorenim nebom?
Raste broj migranata kojima treba smještaj dok se pogoršavaju vremenski uslovi, a IOM nastavlja da radi sa organima vlasti na povećanju postojećih smještajnih kapaciteta. Osim toga, IOM je formirao hitne mobilne timove koji direktno pomažu migrantima i izbjeglicama u neformalnim kampovima na prostoru Velike Kladuše, Bihaća i Lipe u Unsko-sanskom kantonu.
Svakodnevno se vrši distribucija vreća za spavanje, deka, tople odjeće i cipela, higijenskih proizvoda, maski i drugih potreba zajedno sa hranom, a ljudi se premještaju prema potrebama i mogućim kapacitetima. Samo je juče brzom operacijom prebačeno 69 migranata sa otvorenog u Velikoj Kladuši u prihvatni centar, što su uradili timovi IOM-a koji su neprestano radili. Svakog dana su u toku nove operacije premještanja.
Samo se u Unsko-sanskom kantonu do sada distribuiralo više od 15.000 obroka i vode za piće migrantima i izbjeglicama, koji borave u improviziranim kampovima i napuštenim zgradama.
BUKA: Puno se govori o novcu koji je dobila BiH, građani govore o milionima u privatnim džepovima? Koliko je novca BiH dobila od EU i koliko je tog novca završilo u IOM-u, a koliko na računima institucija BiH?
Detaljno smo objasnili kako se troše sredstva EU, što možete vidjeti na sljedećoj poveznici, te predlažemo da tamo pogledate detalje. I ovdje.
BUKA: Kako biste uopšte ocijenili rad vlasti u BiH u pogledu rješavanja migrantske krize?
IOM je uvijek imao dobru saradnju sa institucijama vlasti. Uradili smo mnogo toga u prethodnih 25 godina da pomognemo institucijama BiH da poboljšaju i odgovore na pitanja migracija, trgovine ljudima, krijumčarenja, integrisanog upravljanja granicom. Provodili smo i nastavljmo da provodimo obuke predstavnika vlasti iz različitih sektora. Teško je sve ono što smo uradili u saradnji sa organima BiH vlasti staviti u samo jedan odgovor.
Što se tiče odgovora na situaciju od 2018. godine, IOM i drugi partneri kontinuirano rade sa institucijama vlasti koje su nadležne za odgovor na situaciju sa migracijama kako bi se pronašla rješenja i osigurala pomoć migrantima i izbjeglicama.
Preuzela sam funkciju šefice Misije IOM-a u BiH, prethodnih sedam dana sam imala sastanke sa ministrom, g. Cikotićem i njegovim saradnicima, premijerom Unsko-sanskog kantona, g. Ružnićem i gradonačelnikom Bihaća, g. Fazlićem i njihovim saradnicima. Mislim da su svi iskazali veliku spremnost da se preuzme bolja kontrola nad upravljanjem migracijama i hitnom rješavanju pitanja smještajnih kapaciteta, kako bi migranti i izbjeglice koji borave na otvorenom dobili odgovarajući smještaj i humanitarnu pomoć. Uvjerena sam da ćemo uskoro zajednički raditi na izradi srednjoročne i dugoročne strategije upravljanja migracijama, što će nam omogućiti da iz trenutne situacije hitnog odgovora pređemo na predvidiv način upravljanja migracijama.
BUKA: Jesu li ljudi u BiH senzibilni prema migrantima, s obzirom na to da često u javnom prostoru čitamo pozive na progon migranata i ksenofobiju?
Da, građani BiH su vrlo osjetljivi na pitanja migracija. Bili smo svjedoci ogromne solidarnosti lokalnih udruženja, lokalnih zajednica i građana koji su migrantima donosili hranu, odjeću i druge neophodne stvari. Želimo pozvati na ovu solidarnost, jer konačno, migracije, ako se njima pravilno upravlja, mogu donijeti zajednički prosperitet i prilike za sve, ne samo izazove.
