Naime, prema novom Zakonu o doprinosima, koji je po hitnom postupku usvojen početkom decembra protekle godine, poslodavci će u budžet Republike Srpske uplaćivati veće iznose za zaposlene po osnovu ugovora o djelu. Zakonom je propisano da poslodavci koji imaju zaposlene radnike po osnovu ugovora o djelu plaćaju na bruto ugovorenu naknadu doprinos za PIO po stopi od 18,5 odsto te porez na dohodak po stopi od deset odsto na utvrđenu poresku osnovicu, koji je već plaćan ranije.
To znači da poslodavci za zaposlene radnike po osnovu ugovora o djelu od ove godine moraju plaćati doprinos za PIO čak i ako su radnici zaposleni na neodređeno vrijeme kod drugog poslodavca koji uredno plaća sve doprinose za njih! Međutim, analitičari tvrde da prema Zakonu nigdje nije definisano kako će i na koji način uplaćeni doprinosi po takvim osnovama uticati na visinu osnovice za obračun penzije, dok u Fondu PIO tvrde suprotno.
Iz Ministarstva finansija RS rečeno je da se do 31. decembra 2012. godine doprinos za PIO nije plaćao odnosno plaćao se samo porez na dohodak po stopi od deset odsto.
Privrednici smatraju da novi Zakon predstavlja dodatno opterećenje za njih.
Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS za BUKU kaže da nijedno novo opterećenje nije dobro za poslovnu zajednicu, naprotiv.
"Mjerama Ekonomske politike Vlade RS predviđena su rasterećenja i mi se konstantno borimo upravo za rasterećenja a ovo predstavlja dodatno opterećenje.Mi ćemo analizirati i vidjeti koliki je to broj ugovora o djelu u privredi i na osnovu rezultata te analize tražićemo i izmjenu ovog novog Zakona" rekao je Blagojević
Na pitanje da li je Privredna komora učestvovala u izradi Zakona, Blagojević je odgovorio negativno.
Zoran Pavlović, ekonomski analitičar iz Banjaluke kaže za BUKU da u samom Zakonu nije definisano da će taj iznos doprinosa pojedincu biti uračunat u penzijski osnov i da će na taj način biti napravljen balans između obaveze koje ima poslodavac, koristi koju bi trebao imati Fond, i koristi koju bi imao radnik ili uposlenik angažovan na povremenim poslovima po tom osnovu. Dakle to u Zakonu nije definisano, kaže nam Pavlović, a na osnovu informacija koje je dobio od pravnika.
“Drugim riječima, jer ako će doprinosi biti plaćeni onome ko obavlja takve poslove onda bi to u jednom momentu trebalo uticati i na visinu osnovice za obračun penzije za tog pojedinca, a ako se to ne obavlja onda je to čisti namet na poslodavce koji angažuju ljude na povremenim poslovima a u cilju punjenja Fonda PIO. Dakle to je veoma prosta ekonomska filozofija”, navodi Pavlović.
U Udruženju ekonomista SWOT su nam rekli kako je ovo pokazatelj nastavka trenda uvođenja novih opterećenja privrednicima što sigurno nije u cilju podrške privredi koja je iznesena deklarativno kroz Ekonomsku politiku i kroz javna zastupanja zvaničnika Vlade RS.
“Očigledno je da postoje deficiti i u Fondu penzionog osiguranja, koji moraju biti popunjeni ali ono što ćemo imati jeste trenutni skok prihoda po tom osnovu ali i sigurno i uticaj na smanjenje broja zaposlenih a možda i uticaj na dodatno zatvaranje nekih preduzeća, što će opet taj efekat povećanja prihoda u dogledno vrijeme minimalizirati” kaže za BUKU Saša Grabovac, Izvršni direktor Udruženja ekonomista.
On navodi da je punjenje budžeta Fonda PIO sigurno razlog za uvođenje ovog zakona ali se također postavlja i pitanje ako ne legalnosti, onda makar legitimnosti ove odluke.
“Ako uplaćujete neko osiguranje, u ovom slučaju penziono osiguranje, to podrazumijeva da ćete po okončanju radnog vijeka imati neku osnovicu na osnovu sredstava koja ste uplaćivali, a da bi mogla biti obračunati penzija. U tom smislu ova odluka o tome da taj iznos ne ulazi u osnov za izračun sigurno nije u skladu sa opštim principima na kojima se osiguranje radi” navodi Grabovac.
On smatra da je Vlada trebala postupiti drugačije, ukoliko je željela da poveća prihodovnu stranu.
“Povećanje doprinosa će sigurno opteretiti privredu, ali je moglo doći do povećanja stope poreza na dohodak na takve ugovore, i onda tu ne bi bilo nikakve dileme. Znači, umjesto deset posto poreza na dohodak koji se inače plaća, mogli su uvesti porez od 28, 5 posto, što bi donijelo isti efekat po privredu ali bi uklonio pravnu dilemu koju imamo trenutno” naglašava Grabovac za BUKU.
U Fondu PIO demantuju sve navode o tome da Zakon ne definiše odnose uplaćenih doprinosa, njihovu visinu sa iznosom penzije.
“Jedno lice može biti osigurano samo po jednom osnovu. Po tom osnovu osiguranja poslodavac radniku plaća sve doprinose po zbirnoj stopi od 33 posto od čega 18,5 posto za doprinos PIO. To će svakako uticati na njegovu penziju. Čovjek može imati i neku dopunsku djelatnost, pored osnovne. Za taj dopunski posao će radnik dobijati naknadu po osnovu ugovora o privremenim i povremenim poslovima, ugovora o djelu ili sl. Poslodavac će po osnovu te djelatnosti plaćati ponovo doprinose od 18,5 posto, ali to nije dupliranje doprinosa, jer su oba doprinosa obavezna. radnik će imati koristi , jer će način izračuna penzije zavisiti od toga koliko se uplatilo za doprinos PIO, pa će se zbrajati prva i druga uplata” navodi za BUKU portparol Fonda PIO Tihomir Joksimović.
On navodi kako će to direktno uticati na iznos penzije, jer će se svi poslovi sklopljeni kroz ugovore o privremenim poslovima valorizovati kroz zbir uplata.
Joksimović kaže kako član 47. Zakona o doprinosima RS kaže da zbir svih uplata utiče na lični koeficijent pa prema tome i na iznos penzije.
Prema Joksimovićevom mišljenju se ne radi ni o kakvom nametu za poslodavce jer je to zakonska obaveza.
“ I radnik i država će imati korist od ovog zakona je se na taj način uvodi red i suzbija crno tržište” kaže za BUKU Joksimović.
Podsjećamo, početkom decembra Narodna skupština Republike Srpske usvojila po hitnom postupku Zakon o doprinosima, kojim je predviđeno povećanje stope doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje sa 18 na 18,5 odsto, uz istovremeno smanjenje stope za zdravstveno osiguranje sa 12,5 na 12 odsto.
Poslodavci i privreda upozoravaju i najavljuju mogućnost traženja izmjena i dopuna ovog Zakona a pogotovo kada se radi o doprinosima za poljoprivrednike, koji su također uvedene novim zakonom, ali i doprinosa po osnovu ugovora o djelu.
