Ukupne emisije sumpor dioksida iz termoelektrana na ugalj u Srbiji, Kosovu*, Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji su u 2018. godini bile čak šest puta više nego dozvoljene, pokazuje novo istraživanje koje je juče objavila evropska mreža CEE Bankwatch. U Bosni i Hercegovini, emisije SO2 su bile čak devet puta više od granične vrijednosti emisija dozvoljenih u Nacionalnom planu za smanjenje emisija koji je odobrio Sekretarijat Energetske zajednice.
Sve zemlje Zapadnog Balkana su članice Energetske zajednice, i stoga su imale obavezu da do 2018. smanje zagađenje iz termoelektrana u skladu sa Direktivom o velikim postrojenjima za sagorjevanje. Međutim, nijedna od zemalja koje su sačinile Nacionalni plan za smanjenje emisija nije ispoštovala svoje ukupne granične vrijednosti emisija na nivou države za 2018. godinu, navodi se u izvještaju koji je juče predstavljen u Briselu na sastanku sa članovima Evropskog parlamenta, Evropske komisije, te medijima.
“Zemlje Energetske zajednice su imale čak 12 godina da se usklade sa graničnim vrijednostima, pa je neshvatljiva činjenica da su vlasti iz regiona ovaj problem zapostavile i za svaku je osudu. Obzirom na zdravstvene štete koji uzrokuje zagađenje vazduha, investicije u smanjenje emisije ili zatvaranje termoelektrana nisu samo pitanje pravne obaveze, nego moralne obaveze,” zaključila je Ioana Ciuta, koordinatorica za energetiku mreže CEE Bankwatch i jedna od autorica izvještaja.
Majda Ibraković iz Centra za životnu sredinu iz Banja Luke je istakla da je ovaj izvještaj još jedan pokazatelj visokog stepena ignorisanja problematike zagađenja, u ovom slučaju vazduha, a koji nam već dolazi na naplatu.
«Važno je da su članovi Evropskog parlamenta sada dodatno upoznati sa činjeničnim stanjem termoelektrana u Bosni i Hercegovini. Treba istaknuti da su bili posebno ganuti ličnim svjedočanstvima ljudi koji su ugroženi radom rudnika i termoelektrana kod nas, a koji su prisustvovali ovom sastanku”, kazala je Majda Ibraković.
Predstavnici lokalnih zajednica ugroženih radom rudnika i termoelektrana, Goran Stojak, predsjednik Mjesne zajednice Bukinje iz Tuzle i Milanka Kovačević, novinarka iz Gacka predstavili su trenutno stanje životne sredine i zdravlja građana u svojim zajednicama, koje su potpuno degradirane višedecenijskim zagađenjem iz termoelektrana Tuzla i Gacko. Pored enormnih nivoa zagađenja koje podnose, zajedno sa svojim sugrađanima, Goran i Milanka se takođe sreću sa različitim pritiscima i napadima zbog svojih aktivnosti na borbi protiv zagađenja i korupcije.
U izvještaju stoji da samo jedno postrojenje u Srbiji, TE Kostolac B, emitira više SO2 nego što je ukupna dozvoljena vrijednost emisija za sve četiri zemlje zajedno. Ironija je u tome što je ovo jedino postrojenje koje je prije isteka roka 2018. godine ugradilo uređaje za odsumporavanje.
Ističe se da zemlje Zapadnog Balkana koje su i dalje prisutne kao Strane Ugovora o osnivanju Energetske zajednice, imale su 12 godina da ispune svoje obaveze i usmjere investicije u ekološko unapređenje svog energetskog sektora.
"Sekretarijat Energetske zajednice je 2013. godine objavio studiju koja je obuhvatala i Zapadni Balkan i u kojoj je data procjena investicija koje su Stranama potrebne da bi se ispunile obaveze koje proizlaze iz LCP direktive. Time je poslana jasna poruka o tome gdje su prije isteka roka 2018. godine potrebne što hitnije i što opsežnije mjere i pokazano je da bi korist od takvih investicija nadmašila njihov trošak jer su eksterni troškovi aerozagađenja sami po sebi visoki. U praksi nijedna od zemalja Zapadnog Balkana do današnjeg dana nije po tom pitanju učinila napredak. Uprkos tome, struja proizvedena u termoelektranama na ugalj koje nemaju dovoljnu kontrolu zagađenja neometano se izvozi iz Zapadnog Balkana u EU", stoji u ovom izvještaju.
PREPORUKE ZA BIH
Izvještaj daje i jasne preporuke za svaku zemlju posebno, ovo su preporuke za BiH:
- Nakon što se oprema za odsumporavanje u TE Ugljevik pusti u rad, sprovodite redovan monitoring kako bi se osiguralo neprekidno korištenje te opreme.
- Rezultate kontinuiranog monitoringa objavljujte u realnom vremenu kako bi se unaprijedilo povjerenje javnosti u primjenu mjera za sprečavanje aerozagađenja.
- Najkasnije do kraja 2020. godine dovršite javno nadmetanje, procjenu utjecaja na životnu sredinu i finansijske aranžmane za investicije u opremu za odsumporavanje u TE Kakanj 6 i 7, TE Tuzla 6 i TE Gacko.
- Potrebno je da najkasnije do kraja 2020. godine dovršite javno nadmetanje, procjenu utjecaja na životnu sredinu i finansijske aranžmane za investicije u vezi sa smanjenjem emisija praškastih materija u Gacku i investicije u de-NOX opremu u TE Kakanj 6 i 7.
- Prilikom izrade procjena utjecaja na životnu sredinu (EIA) za mjere za smanjenje emisija, pobrinite se da EIA studije sadrže očekivane rezultate u smislu smanjenja emisija, detaljne informacije o tehnologiji koja će biti korištena, kao i informacije o tome kako će se postupati s nusproizvodima kao što je gips
Kompletan izvještaj je dostupan na linku
