Kako je rečeno, sastanak Milanovića sa Dodikom samo je početak razgovora hrvatskog predsjednika sa političkim predstavnicima iz BiH, a sve u cilju stabilizacije BiH i poboljšanja sveukupnih odnosa unutar nje.
U tom smjeru su upućene i poruke nakon sastanka.
"U suštini, ja sam izabrani član Predsjedništva ispred Republike Srpske. Bilo mi je zadovoljstvo da imam priliku razgovarati s predsjednikom i premijerom Republike Hrvatske. Upoznao sam ih sa situacijom u BiH iz viđenja nas Srba, načinom na koji funkcioniše BiH sa svim zastojima, činjenicom da je devastiran Dejtonski sporazum od strane međunarodnog faktora, da tamo još postoji visoki predstavnik koji pokušava nametati rješenja. Postoje trojica sudija Ustavnog suda koji su stranci, koji s dva Bošnjaka i tri stranca čine većinu od pet i donose odluke najčešće na štetu ustavnog položaja Srba i Hrvata u BiH. Teme su bile i naša privredna saradnja, projekti poput izgradnje mosta u Gradišci...", rekao je Dodik za RTL nakon sastanka.
Ipak, razgovora o važnim pitanjima za građane BiH, poput odlaganja nuklearnog otpada u Trgovskoj gori nije bilo.
Na sve ovo burno su reagovali pojedini političari iz BiH.
Druga dvojica članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović i Željko Komšić kritikovali su odluku hrvatskog državnog vrha da se sastanu s Dodikom.
Džaferović je na društvenim mrežama objavio kako se ti susreti ne mogu povezivati s Predsjedništvom BiH ,niti bi njihov ishod mogao imati obvezujući karakter za bilo koga u BiH, ali da bi mogao imati negativne posljedice.
"Riječ je o privatnoj posjeti koju je prihvatio službeni Zagreb ignorišući institucije Bosne i Hercegovine. To je njihov izbor, kao što su njihov izbor i posljedice koje će iz takvih postupaka nastupiti", napisao je Džaferović.
Uz slične ocjene, pridružio mu se i Komšić, istaknuvši kako je posebno problematično to što će Milanović i Plenković Dodika primiti samo dan nakon što je on u Banjaluci održao još jedan zapaljivi govor u kojem je doveo u pitanje opstanak BiH.
"Bez obzira na to kako će u Zagrebu ta (Dodikova) poruka biti primljena, s odobravanjem ili ne, mi u Bosni i Hercegovini znamo što nam je činiti, a u Zagrebu, kako im je volja. Nikad neće biti ostvareno ono što su Milošević i Tuđman u Karađorđevu zamislili", izjavio je Komšić, aludirajući na sastanak dvojice tadašnjih čelnika posvećen situaciji na prostoru bivše Jugoslavije.
Politička analitičarka iz Banjaluke Tanja Topić za Buku kaže da je ovaj sastanak rezultat snažnog lobiranja.
„Ne znam koji su to kanali, ali pretpostavljam da je svakako održavanju tog sastanka doprinijelo partnerstvo između Dodika i Dragana Čovića. Ono što je taj sastanak donio je povišena temperatura i produbljivanje krize unutar BiH, što smo vidjeli po reakcijama koje su taj sastanak označile kao kontroverzan. A kontroverzi je bezbroj. Mi smo imali Dodika koji dan prije odlaska u Zagreb kaže da je težnja Republike Srpske da sa Srbijom tvori jednu državu, da bi nakon sastanaka u Hrvatskoj izjavio da se RS ne zalaže za samostalnost, nezavisnost, secesiju ili nešto slično. Tu postoji taj logički nesklad u dva različita prostora. Sljedeća kontroverza je objava iz ureda predsjednika Hrvatske da Dodika primaju u svojstvu predstavnika bosanskih Srba, a znamo koliko Dodik izražava svoju vrstu gađenja i prezira da Srbi iz BiH nisu bosanski“, objašnjava Topić.
Ona navodi da je ovaj sastanak samo produbio tenzije u BiH i dobro se uklopio u već uzavrelu predizbornu atmosferu.
„I po reakcijama dijela javnosti u Hrvatskoj stvoren je utisak kako je Milanović napravio grešku jer je nastojao sve to relativizirati. Mi smo vidjeli da je Plenković rekao da je Dodik odavno želio da dođe u Zagreb i da ga je o tome Milanović samo informisao, te da će se dalje pozivati i ostali predstavnici iz BiH. Mislim da je ovo tačka koja je dobrodošla ovdašnjim etno-nacionalnim političarima koji će oko toga dizati prašinu, posebno jer se nalazimo u izbornoj godini“, kaže naša sagovornica.
Ona navodi da od ovog sastanka ne očekuje ništa pozitivno, jer je toliko stvari o kojima je trebalo Dodik da razgovara sa predstavnicima Hrvatske, ali ih je izbjegao.
„Trgovska gora apsolutno nije pomenuta da se o njoj razgovaralo. Otvaranje nekih bitnih pitanja iz perspektive BiH se nije desilo.“
Topić kaže da je Dodik došao u Zagreb da traži podršku, koja je od Hrvatske najavljena znatno ranije, te da donošenjem zajedničkog stava u međunarodnoj zajednici kao problemu unutar BiH relativizuje ulogu domaćih političara za nesnosno stanje u zemlji.
„Podsjetiću na njegov nedavni odlazak u Srbiju, gdje je predsjedniku Srbije dao taj famozni papir na kojem se zapravo obrušio na međunarodnu zajednicu, koja je i tada, kao i sad u Hrvatskoj, detektovana kao neka vrsta glavnog problema u BiH. Na neki način pokušavaju se ovom pričom amnestirati domaći političari od svake vrste odgovornosti za stanje u državi. Međutim, Hrvati iz BiH već ostvaruju tu vrstu dobrih odnosa sa državnim rukovodstvom u Hrvatskoj i godinama dobijaju tu podršku na međunarodnom planu, posebno u EU, u smislu podrške jednakopravnosti unutar BiH. Nije im potrebna dodatna podrška i lobiranja iz redova srpskih političara“, kaže Topić.
Politički analitičar iz Zagreba Davor Đenero smatra da je sastanak Milanovića sa Dodikom rezultat "pubertetlijskog karaktera" politike koju vodi hrvatski predsjednik.
On navodi da je potpuno jasno da je odluka da se primi Dodik posljedica intervjua Bakira Izetbegovića, gdje je rekao nekoliko vrlo neugodnih stvari.
„Jedna od njih je da je Željko Komšić politički projekt SDA, drugi da je SDA svjesno igrao na kartu izigravanja izbornih prava Hrvata i najgore, da namjeravaju nastaviti takvu politiku. Kad se dogodi takva izjava, onda se ne smije napraviti to što je napravio Milanović, zveckati idejom o tome kako bi se Hrvatska mogla pridružiti rastakanju BiH. To se jednostavno ne smije raditi. U takvim okolnostima bi racionalni državnik pokušao izravno razgovarati sa Izetbegovićem ili bi našao nekog koga bi postavio za specijalnog pregovarača za BiH“, rekao je Đenero.
On kaže da je cijeli projekat za smirivanje situacije u BiH Milanović počeo pogrešno.
„Milanović govori o tome da pokreće inicijativu olakšavanja razgovora u BiH i onda to počne na način da pozove čovjeka nakon kojeg će mu još jedino Dragan Čović iz BiH htjeti doći. On je razgovorom sa Dodikom u ovakvom formatu unaprijed zatvorio komunikaciju sa Bošnjacima. I to je greška, jer Hrvati prije svega moraju riješiti svoje odnose sa Bošnjacima unutar FBiH, a onda je moguće rješavanje odnosa dvaju entiteta i konstitutivih naroda,“ rekao je Đenero za BUKU.
Prema riječima našeg sagovornika, Hrvatska se ne treba izravno miješati u te procese, ali treba naći načina kako olakšati razgovore i ojačati pregovaračku poziciju Hrvata u BiH u toj situaciji.
Milanović je, kaže, napravio suprotno.
Sa druge strane, Dodik je kod premijera Plenkovića bio na tehničkom razgovoru, gdje se razgovaralo o nekim pragmatičnim dnevnim pitanjima i to nije problematično.
Profesor iz Sarajeva Asim Mujkić za Buku kaže da ne vidi kako pristup koji zaobilazi zvanične institucije od strane predsjednika Hrvatske, pozivajući jednog političkog lidera sad, a možda kasnije i neke druge, može da smisleno doprinese relaksaciji odnosa.
„Posebno imajući u vidu ono što Dodik javno govori i kako politički djeluje. Ako je riječ o jednoj multietničkoj zemlji kakva je BiH, pozivati neke nacionalne lidere je pogrešno. Na kraju, šta znači lider Srba? To je jedan orijentalistički pristup Milanovića prema političarima u BiH. Ne zovete nekog zbog njegove funkcije, već kao političkog lidera jednog naroda“, rekao je on i dodao:
„To je potpuno pogrešan pristup. Ovdje bi se trebali održavati sastanci sa predstavnicima koji govore ispred BiH kao cjeline. Ovaj način može samo da probudi nove sumnje, da osvježi sjećanja na dogovore iz nekih godina za koje smo mislili da su iza nas. Čak i sve ono što je Dodik rekao da nije, mogli bismo strahovati da jeste. Ovo je bila kotraproduktivna posjeta i ne znam šta će to Hrvatskoj kao članici EU“, rekao je Mujkić.
On smatra da Dodikova posjeta ipak neće naročito uticati na međusobne odnose dvije zemlje, već samo na pogoršanje odnosa među političarima unutar BiH.
„Naši odnosi sa Hrvatskom su ionako bili vrlo loši u posljednjih 10 godina i ne mislim da će ova posjeta nešto mnogo to promijeniti nabolje ili nagore. Ali, ono što meni smeta je taj orijentalistički pristup, to gledanje na BiH kao na zemlju u kojoj neke grupe imaju svoje lidere sa kojima se sve dogovara. Pogled kao na neki plemenski savez. To je jedna neokolonijalna perspektiva. Doduše, imajući u vidu Milanovićeve ranije izjave o BiH, jedan takav pristup je i očekivan od njega“, rekao je Mujkić.
Nakon svega, danas se oglasio i predsjednik Zoran Milanović, gostujući na Austrian World Forumu, gdje je odgovarao na pitanja novinara, pa i hrvatskih, koji su ga pitali o posjeti Milorada Dodika.
"Ja sam se čuo s gospodinom Izetbegovićem ranije, rekao sam mu za ovo. Pozvao sam ga da dođe u Zagreb kad god hoće. Nadam se da će doći, da neće podleći pritisku čaršije i galami i i prizemnim uvredama. Ja sam hrvatski predsjednik. Mene zanima, ne samo status Hrvata, nego i stanje u susjednoj državi koja je sastavljena 95. na jedan način koji nije idealan, ali Bože moj. Ako je nešto Yugo 45, ne može biti Passat. Ali Yugo 45 ide", rekao je Milanović i dodao da se svjesno krše pravila koja su preuzeta i potpisana prije 25 godina.
"Sad sam konačno čuo da su oni koji to rade svjesni da ih krše. Sa argumentima da nema konstitutivnih naroda. Pa ja bih volio da je u idealnom svijetu tako, ali nije. Hrvatska je država hrvatskog naroda, ali imamo visok status zaštite nacionalnih manjina. I u Hrvatskoj je nemoguće da za predstavnike manjina glasuju oni koji nisu pripadnici tih manjina. Hrvati u BiH nisu manjina, ali su u manjini. Brojčano i ako ih hoćeš zlostavljati, vrlo lako radiš to zato što možeš", rekao je Milanović i dodao kako se to događa zanjih 15 godina.
"Sad moramo sjesti, jer drugačije ne možemo ozbiljno razgovarat. Gospodin Komšić je izabran od određenog broja građana BiH. Ja ne mislim da su glasali za njega da povrijede Hrvate, ali Komšić mora biti svjestan posljedica svog političkog rada. On u stvari parazitira na hrvatskom biračkom tijelu. I dok se to ne promijeni, situacija će biti nenormalna", smatra Milanović.
