<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

O svijetu koji nas okružuje

SVIJET

Ako vam se da, uzmite papir i olovku i odgovorite na idućih trinaest pitanja:

10. januar 2020, 10:43

 

 

Prvo nekoliko pitanja, potom ideja ovog zapisa.

Ako vam se da, uzmite papir i olovku i odgovorite na idućih trinaest pitanja:

1.    U zemljama niskog dohotka, koliko djevojaka danas završi osnovnu školu?
A: 20 posto
B: 40 posto
C: 60 posto

2.    Gdje većina svjetskog stanovništva živi danas?
A: U zemljama niskog dohotka
B: U zemljama srednjeg dohotka
C: U zemljama visokog dohotka

3.    U posljednjih 20 godina, udio svjetske populacije koja živi u ekstremnom siromaštvu se:
A: Skoro udvostručio
B: Ostao manje-više isti
C: Skoro prepolovio

4.    Koliki je životni vijek ljudi u svijetu danas?
A: 50 godina
B: 60 godina
C: 70 godina

5.    Danas u svijetu ima 2 milijarde djece u dobi od 0 do 15 godina. Koliko će djece biti 2100. prema podacima UN-a?
A: 4 milijarde
B: 3 milijarde  
C: 2 milijarde  

6.    UN predviđa da će se do 2100. svjetska populacija povećati za još 4 milijarde ljudi. Koji je glavni razlog?
A: Biće više djece (ispod 15 godina)
B: Biće više odraslih (15 do 74 godine)
C: Biće više starih ljudi (75 godina i stariji)

7.    Kako se tokom posljednjih sto godina promijenio broj smrtnih slučajeva od prirodnih katastrofa?
A: Više se nego udvostručio
B: Ostao otprilike isti
C: Smanjio se za manje od pola

8.    Danas u svijetu ima otprilike 7 milijardi ljudi. Koja slika najbolje ocrtava gdje oni žive? (jedan pijun predstavlja jednu milijardu stanovnika)

 

 

9.    Koliko je jednogodišnje djece u svijetu danas vakcinisano protiv neke bolesti?
A: 20 posto
B: 50 posto
C: 80 posto

10.    Tridesetogodišnji muškarci u svijetu su u prosjeku proveli 10 godina u školi. Koliko su godina žene iste dobi provele?
A: 9 godina  
B: 6 godina
C: 3 godine

11.    1996. godine, tigrovi, velike pande i crni nosorog su svi vođeni kao ugrožene vrste. Koje od ovih vrsta su danas još ugroženije?
A: Dvije
B: Jedna od njih
C: Nijedna

12.    Koliko ljudi danas u svijetu ima neki pristup električnoj energiji?
A: 20 posto
B: 50 posto
C: 80 posto

13.    Svjetski stručnjaci za klimatske promjene vjeruju da će u idućih sto godina prosječna temperatura…
A: Biti toplija
B: Ostati ista
C: Biti hladnija

Pitanja su iz knjige Factfulness Hansa Roslinga, a odgovore možete naći na kraju posta.*

Ako ste bili iznenađujuće loši, neka vas ne bude stid i znajte da ste u dobrom društvu. Prije dvije godine, Rosling je ista ova pitanja postavio ukupno 12.000 ljudi iz 14 zemalja — političarima, novinarima, naučnicima, investitorima, profesorima, studentima medicine, aktivistima, svima. Prosječan broj tačnih odgovora na prvih 12 pitanja je bio… Dva!

A jedna stvar je ovdje posebno fascinantna. Da nasumično pogađamo rezultate, ljudi bi u prosjeku imali trećinu tačnih odgovora, dakle negdje između četiri-pet, što nadalje pokazuje barem dvije stvari.

Prvo, da puno manje znamo o svijetu koji nas okružuje. Drugo, i još važnije ako pogledate smjer vaših odgovora, da mislimo da je svijet puno gori, tužniji, nasilniji i beznadežniji nego što zapravo jeste.

Evolucijska psihologija i mediji su među glavnim krivcima ovdje. Mi jednostavno puno više pažnje posvećujemo dramatičnim vijestima, jer su nam kroz historiju upravo te informacije pomogle da preživimo, a mediji su ti koji ovo zloupotrebljavaju.

Kako god, neću da vam kvarim knjigu koju bi svako trebao da pročita, čak i oni koji su inače sumnjičavi prema svjetskim bestsellerima. Tek bih želio da kažem dvije stvari:  

Prvo, Hans Rosling je bio nevjerovatan čovjek i najbolji dokaz da su strast i predanost u stanju čak i naizgled najdosadnije stvari poput brojeva i podataka pretvoriti u nešto neizmjerno zanimljivo i poučno.

Loše i bolje

Druga stvar se odnosi na jedno pravilo iz knjige koje je tako relevantno za zemlju u kojoj živimo, a kaže da stvari mogu istovremeno biti i loše i bolje.

Dakle, to što su stvari loše, ne znači da nisu postale manje loše. I jednako, to što su mnoge stvari danas bolje nego što su bile ne znači da i dalje nisu loše.

Ali baš zato što su stvari kod nas uglavnom loše, mi smo u mnogome izgubili sposobnost (i želju) da vidimo bilo kakav napredak. Kada ljudi pogrešno vjeruju da ništa ne ide na bolje, onda jednostavno zaključe da ništa od onoga što rade ne pomaže i izgube vjeru i u stvari koje zapravo funkcionišu.

To je opasno i dovodi do onoga što se zove samoispunjavajuće proročanstvo, ili da iskoristim čuveni Tomasov teorem — ono što ljudi smatraju stvarnim, stvarno je u svojim posljedicama.
__________
[*] 1: C, 2:B, 3:C, 4:C, 5:C, 6:B, 7:C, 8:A, 9:C, 10:A, 11:C, 12:C, 13:A

Preuzeto sa: www.inkrementalno.blog