Ove procjene temelje na pretpostavci o postupnom ublažavanju mjera suzbijanja pandemije i normalizaciji života u drugoj polovini godine.
Taj scenario predviđa umjereni uticaj koronakrize na dugoročni trend privrednog rasta ali pandemija bi mogla imati značajne dugoročne ekonomske, političke i društvene posljedice, navodi se u izvještaju "Od šoka do oporavka" koji je prvobitno objavljen u aprilu 2020.godine a danas su objavljene pojedinačne procjene za svaku zemlju posebno.
EBRD upozorava da ukoliko ostanu mjere održavanja razmaka na snazi dulje no što se trenutno očekuje, recesija mogla biti znatno dublja a povratak na prošlogodišnje nivoe BDP-a po stanovniku potrajati godinama. .
Inače, u svim regijama u kojima je EBRD prisutan, a one obuhvaćaju prostor od Poljske do Kazahstana, očekuje se prosječni ekonomski pad od 3,5 %.
Najveći pad aktivnosti u ovoj godini EBRD očekuje u Hrvatskoj, Latviji i Litvi, za sedam posto, dok bi Mađarska i Poljska trebale bilježiti upola blaži pad, za 3,5 posto.
Oporavak u 2021. trebao bi se kretati u rasponu od prognoziranog 7-postotnog rasta u Slovačkoj i Estoniji do 4-postotnog u Poljskoj i Mađarskoj.
BiH
Rast u Bosni i Hercegovini usporio je na 2,6 posto u 2019. godini, sa 3,7 posto u 2018. godini, prvenstveno zbog (blagog) pada industrijske i poljoprivredne proizvodnje
Na strani rashoda, privreda je zabilježila pad izvoza, posebno onih baznih metala i mineralnih proizvoda.
Istovremeno, rast privatne potrošnje porastao je na 2,4 posto u odnosu na isti period prethodne godine, što je oko jedan postotni poen iznad stope zabilježene u prethodne dvije godine.
Očekuje se da će se BDP smanjiti za 4,5 % u 2020. godini i oporaviti za 6,0% u 2021.
Mogući pad doznaka (koji obično iznosi 11 posto BDP-a) negativno će utjecati na potrošnju, dok će zatvaranje granica i fabrika ograničiti izvoz i isporuke prema i od glavnih trgovinskih partnera, posebno u EU.
Sektori koji bi zbog virusa mogli biti najjače pogođeni uključuju proizvodnju (posebno tekstilnu, obućarsku i namještajnu industriju jer se većina oslanja na ugovore s italijanskim kompanijama), prijevoz, smještaj i prehrambene usluge te građevinarstvo.
