Edita Grbavac i Dragan Švraka su anesteziolozi intenzivisti na Univerzitetsko-kliničkom centru Republike Srpske u Banjaluci.
Ovih dana se zajedno sa svojim kolegama na sve načine bore da teško oboljelima od virusa korona omoguće da dišu kada njihova pluća prestanu da rade.
Kao anesteziolozi intenzivisti, oni obavljaju jedan od najdelikatnijih i najopasnijih zahvata direktno na pacijentima koji su usljed infekcije COVID-om 19 završili na intenzivnoj njezi. To su doktori koji najteže slučajeve priključuju na tzv. respiratore, odnosno vrše proces intubacije, pri kojem se na minut, dva ili tri nađu "oči u oči" sa virusom korona.
Sama intubacija obuhvata postupak obezbjeđenja disajnog puta da bi se pacijenta moglo priključiti na mašinu. Tada se stavlja jedna plastična cjevčica u disajne puteve, preko koje se pacijent spaja sa respiratorom.
Cijeli postupak je iznimno opasan, jer su u tim trenucima anesteziolozi na samom izvoru zaraze. Usljed intubacije dolazi do raspršivanja aerosola u kojem se i nalazi virus, zbog čega je ovaj postupak visoko rizičan.
„Ono vrijeme koje vi možete da provedete pod vodom, mi imamo da uradimo ovaj posao“, kaže nam doktor Švraka i nastavlja: „Sad zamislite koliki je to pritisak, posebno kad radite pod punom zaštitnom opremom.“
Svaki pokret i potez nosi sa sobom veliku odgovornost, ne samo po život pacijenta, već i po život doktora.
„Kada radite intubaciju, sav izdahnuti vazduh koji pacijent izbaci je inficiran. Sav taj vazduh koji izlazi iz pluća pun je virusa“, objašnjava nam dr Švraka, svjestan da u borbi protiv virusa korona on i njegove kolege svakodnevno rizikuju svoje zdravlje da bi održali pacijente u životu dovoljno dugo da se tijelo samo izbori sa infekcijom.
Kaže da, iako je to posao koji su obavljali i prije epidemije, sada postoji doza zabinutosti, jer je svima ova situacija nova.
„Postupanje prema infektivnim pacijentima je novina. Postoji strah, ali ne samo da ćemo se inficirati mi sami, već da ćemo sutra raznijeti i proširiti tu infekciju na naše najbliže. Zbog toga postoji doza nelagodnosti“, kaže naš sagovornik i dodaje: „Zato mi pokušavamo pronaći nekakav balans, da budemo svjesni opasnosti, ali da opet ne podlegnemo pritisku i da možemo da pomognemo kritično oboljelim pacijentima.“
Njihov radni dan posljednjih mjeseci traje mnogo duže od uobičajenog. Anesteziolozi i dalje redovno zbrinjavaju onkološke bolesnike, kritično oboljele hirurške bolesnike, ginekološke pacijente...
A sada rade i sa oboljelim od virusa korona i to sa najtežim slučajevima.
Kako kažu, pandemija virusa korona je sve zdravstvene radnike podigla na noge i od njih izvlači maksimum na razne načine, s tim da anesteziolozi imaju veliko breme na leđima. Njima su povjereni oni pacijenti inficirani COVID 19 virusom kojima počinju ili su već otkazale neke od vitalnih funkcija, obično disajne.
NE MOŽETE U WC, NI JESTI, NI PITI
Kako to izgleda u praksi, odnosno kako teče cijeli proces zbrinjavanja teških pacijenata, priključivanja na respirator i njihovog održavanja u životu, objasnila nam je naša druga sagovornica doktorica Grbavac.
Nakon što dobiju obavještenje sa Infektivne klinike da postoji još jedan pacijent koji više ne može da samostalno diše ili čiji organi nisu jaki da izdrže dovoljno dugo dok se organizam ne izbori sa virusom, anesteziolozi preuzimaju slučaj.
Prvo se upoznaju sa istorijom bolesti kod pacijenta, a onda donose odluku o priključivanju na respirator.
Zatim se prolazi kroz rigorozne mjere zaštite, odnosno oblačenje zaštitne opreme koja ih jedino dijeli od sigurne infekcije.
„Nakon što se adekvatno obučemo, kako mi ljekari, tako i medicinski tehničari, počinjemo da vršimo intubaciju i stavljanje na mehaničku ventilaciju, tzv. respiratore uz nadzor vitalnih parametara, stavljanje neinvazivnog monitoringa i praćenje respiratorne funkcije i ostalog sistema. Obično to budu svjesni pacijenti, koje mi moramo sedirati pomoću hipnotika ili sedativa“, priča nam dr Grbavac, koja je svjesna rizika, ali, kako kaže, samo pokušava da se usredsredi na svoj posao i da ga uradi na najbolji mogući način kako bi pomogla pacijentu.
„Nije lako, psihički“, kaže ona, „ali važno je ostati uvijek fokusiran, jer je oko vas sve kontaminirano. Kad jednom uđete na odjeljenje intenzivne, više ne smijete da izlazite. Nema odmora, ne možete da popijete vode, ne možete da odete u wc ili jedete dok se ne dekontaminirate. Dok se sve ne završi, vi ne možete ništa, osim da radite sa tim kritičnim oboljelim“, priča nam dr Grbavac.
Zato se sve radi sa velikim oprezom i potpunom fokusiranošću, jer svaki pogrešan potez dovodi u opasnost i pacijenta i zdravstveno osoblje.
„Ulazite, obavite posao, pratite pacijenta do dolaska drugog ljekara i onda izlazite na drugi izlaz... Najgore je pustiti misli da razmišljaju o onome šta može da se desi. Jednostavno treba zadržati taj nivo koncentracije da radite, a da ne kontaminirate sebe prije svega. Nijedna procedura ne smije da se preskoči ili odradi na pogrešan način. Kad priključimo pacijenta na ventilator, zajedno sa tehničarima budemo uz njega, pratimo njegove parametre. Pocjenjujemo stanje pluća pacijenta, koliko kiseonika treba da mu damo, odnosno vršimo oksigenaciju. Onda, kad završimo smjenu, na posebnom mjestu se odbacuje ta oprema, slijedi dezinfekcija, dok u isto vrijeme ulazi drugi doktor, jer uvijek mora neko biti u intenzivnoj uz pacijenta u toj opremi“, objašnjava dr Grbavac.
Kako nam je ispričala, kada pacijent dođe do njih, on je već u teškom stanju. Uglavnom su to pacijenti starije životne dobi sa pridruženim bolestima. Mada, napominje, nisu pošteđeni ni mlađi, što vidimo iz primjera u susjednim zemljama.
"ZDRAV I PRAV" NA RESPIRATORU
„Pandemija je još u toku i nemamo pravih podataka, ali ima pacijenata bez pridruženih bolesti, mlađe su životne dobi, a zahtijevaju tretman intenzivne njege, jer imaju zatajenje određenih organskih sistema. U svemu tome veliku ulogu ima naš imunološki sistem, jer kod tih teže oboljelih se smatra da dolazi do pretjeranog imunološkog odgovora. Svaka infekcija izaziva imunološki odgovor i ako taj odgovor bude pretjeran, onda organizam počinje da uništava sam sebe. Taj odgovor imunog sistema postane haotičan i počne više da šteti sistemu nego što mu koristi. Nas imunološki sistem brani od svih tih stranih tvari iz vana, ali nekad on zna biti pretjeran i obično je kod većine teško oboljelih to tako. Sve zavisi od toga kakav ko ima imunološki sistem. Zato se i dešava da govore da je neko bio zdrav i prav, a da je završio kao kritično oboljeli. I to sve zavisi od čovjeka do čovjeka.“
Trenutno na Kliničkom centru RS radi 29 anesteziologa i oko dvadesetak specijalizanata koji su podijeljeni u timove da bi se izbjeglo moguće širenje zaraze.
Ono što oba naša sagovornika brine jeste situacija u kojoj bi se virus počeo širiti Kliničkim centrom i zbog toga toliko naglašavaju zaštitu ljekara i tehničara.
„Što se tiče kadrova, trenutno imamo zadovoljavajući broj. Ali, u slučaju povećanja broja oboljelih, može doći do raznih problema, a ono što je najvažnije jeste da zaštitimo kadrove“, kaže dr Švraka.
„Ako se oni inficiraju, neće imati ko da radi. Oprema se nabavlja, ali ako ostanemo bez ljudi, to nećemo moći nadoknaditi, bez obzira na novac ili bilo šta. Najbitnije je očuvanje zdravlja zdravstvenih radnika. Nismo samo mi bitni, već i tehničari koji rade na njezi. Mi sad imamo četiri tehničara u smjeni na osam pacijenata. Bez tehničara je nemoguće. Mi ćemo uraditi sve procedure i propisati terapiju, ali ono što je bitno u tom liječenju su tehničari koji će znati odraditi zdravstveni tretman i njegu da se sve završi šta treba. To su posebno obučeni tehničari. Nije isto biti medicinski tehičar na intenzivnoj ili na odjelu“, kaže dr Švraka, napominjući da su anesteziolozi i sa njima tehničari na intenzivnoj njezi na kraju ili vrhu zbrinjavanja pacijenata oboljelih od virusa korona kojima dolaze najteži pacijenti.
„Ako se ovo osoblje inficira, neće imati ko da radi na sofsticiranoj opremi i pomaže ljudima.“
Zbog toga su oni, dodaje dr Grbavac, podijeljeni u timove, upravo da bi smanjili rizik na najmanji mogući nivo.
„U slučaju da dođe do inficiranja, bitno je da imamo sljedeću ekipu. Na sadašnji broj pacijenata imamo dovoljno specijalista i opreme, ali moramo biti spremni na sve,“ kaže dr Grbavac.
„Posebno ako znamo šta se desilo u Španiji i Italiji“, dodaje dr Švraka.
NEMOJTE DOPUSTITI DA MORAMO BIRATI KO ĆE DA DIŠE
„Usljed nedostatka respiratora, širenja virusa među zdravstvenim radnicima i velikog broja oboljelih, donose se odluke kao u ratnoj trijaži, da se onom ko ima veće mogućnosti da preživi pruža šansa. To je poenta ovakvog tretmana, da se pacijentu pruži šansa da mu se organizam izbori sa infekcijom, a da se podrže određeni organski sistemi do ozdravljanja. Mi trenutno nemamo takvu situaciju, ali možemo samo zamisliti kako bi to izgledalo i kakav je to stres za jednu osobu da donosi odluku da li će nekome obezbijediti liječenje ili neće. Mi sad zbrinjavamo sve pacijetne“, kaže dr Švraka i apeluje na sve građane:
„Nemojte nas dovoditi u situaciju da biramo kome ćemo da pružimo šansu da diše, a kome ne. Nemojte da moramo da donosimo odluke ko će nastaviti da živi i poštujte sve preporuke.“
„Za sada to ne moramo da radimo i biramo kome ćemo pomoći, a kome ne, samo zahvaljujući epidemiolozima i ljekarima iz domova zdravlja koji su adekvatno sa svojim epidemiološkim mjerama onemogućili veliki priliv pacijenata“, navodi dr Grbavac.
„Ali to neće tako ostati ako građani ne budu poštovali one mjere koje su donesene“, upozorava on.
I zato, kažu naši sagovornici, jeste da je ponovljeno milion puta, ali ostanite kod kuće i poštujte sve mjere.
