U opštini Šamac smještena je jedina biogasna elektrana u Bosni i Hercegovini, u kojoj se električna energija, u narodu poznatija kao struja, proizvodi od životinjskog izmeta.
Elektrana posluje u okviru firme Gold MG koja je smještena u susjednoj općini Donji Žabar, a još se bavi tovom junadi i svinja, proizvodnjom stočne hrane, ratarstvom.
– Povećanjem broja grla došli smo do toga da nam stajnjak postaje problem, odnosno samo manipulisanje stajnjakom, kao npr. voženje na njive, postalo nam je otežavajući faktor a uz to je i priprema slame za prostirku donosila velike izdatke – kazao je vlasnik Gold MG-a Goran Mitrović.
U međuvremenu je na snagu stupila nova zakonska regulativa kojom se stimulira proizvodnja struje iz biogasa, odnosno iz animalnog otpada ili stajnjaka.
– Onda smo mi došli na ideju da riješimo problem manipulisanja i problema količine tog stajnjaka, a ujedno da našu proizvodnju bukvalno oplemenimo sa još jednim izvorom prihoda – pojasnio je Mitrović.
Ideja nastala prije pet godina
Ideja je nastala prije pet godina, godinu i po su pribavljali dozvole i opremu, upoznavali se sa procesom proizvodnje struje iz animalnog otpada.
Izgradnja elektrane trajala je godinu dana, a napravljena je sa djelimično vlastitim tehničkim rješenjima. Elektrana može da proizvodi struju od jedan MW.
– Međutim, u proizvodnji struje od jedan MW imamo i jedan MW toplote koja je opet nusproizvod, 10 do 15 posto toplote koristimo za proizvodnju, a ostalo je višak. Od stajnjaka posle fermentacije, koja traje oko 30-ak dana, odvajamo tečni dio stajnjaka od čvrstog dijela. Tečni dio ide u lagune, a onda iz laguna kroz sistem za navodnjavanje, koji može osim tečnog stajnjaka da distribuira i vodu, bacamo na njive. Tečni stajnjak možemo četiri-pet mjeseci skladištiti u lagune i distribuirati na njive kad zatreba, a čvrsti stajnjak sušimo u niskotemperaturnoj sušari na svega 50 stepeni – naveo je Mitrović.
On je istakao da njegova firma tovi junad odnosno proizvodi meso, zatim iz stajnjaka proizvodi četiri veoma konkurentne stvari na tržištu: struju, toplotu, tečni stajnjak (da ne moraju koristiti umjetni stajnjak) i organski peletirani čvrsti stajnjak (koji se koristi za druge proizvođače koji nemaju stoku u vinogradarstvu, voćarstvu, povrtlarstvu, hortikulturi, zatim kod staklenika, plastenika).
– Do sada se to u BiH sve uvozilo, tako da smo mi završili i zaokružili kompletan sistem, i mi sada nemamo ništa kao otpad – naglasio je, dodavši da im korištenje otpada donosi više zarade nego sama junad.
Ostatak teksta čitajte OVDJE.
