Odbornica Mirna Savić Banjac za BUKU: Moramo se baviti konkretnim problemima, a ne kozmetičkim!

Ljudi ne odlaze samo zbog siromaštva, veliki broj njih odlazi, jer zna da nema šta da traži na ovim prostorima sve dok ne poznaje prave ljude ili ima odgovarajuću člansku karticu. To ne žele da priušte i svojoj djeci.

Maja Isović Dobrijević / 28. Januar 2020

 

Nezavisna odbornica u Skupštini grada Banjaluka Mirna Savić Banjac za BUKU govori o upravo osnovanom Narodnom pokretu Banjaluka zove i objašnjava zašto je ovaj pokret drugačiji od ostalih političkih partija.

Osnovni ciljevi ovog narodnog pokreta su, prema njenim riječima, jednaka prava i obaveze za sve, eliminacija uticaja političkih partija na sve sfere društva, omogućavanje da stručnost i moralne kompetencije isplivaju iznad članske karte bilo koje političke organizacije, uvažavanje drugog i drugačijeg, odgovorno upravljanje zajedničkim resursima, zdrava životna sredina, zaustavljanje odlaska ljudi.

“Narodni pokret Banjaluka zove ima tročlano predsjedništvo i izbjegavamo bilo kakav kult jedne ličnosti, kako je to do sada bio slučaj sa političkim strankama. Dalje, nećemo imati članstvo, niti članske karte. Naš član je svaki čovjek koji dijeli iste vrijednosti kao mi. Nema prozivanja i primoravanja na dolaske na sastanke, na (anti)proteste, popisivanja ili nametanja bilo koje vrste. Uradili smo nešto što je zaista u potpunoj suprotnosti sa svim do sada viđenim i što nam politički znalci nikako ne preporučuju. Ljudima koji su okupljeni oko nas smo jasno i na samom početku rekli da zbog tog što su naši simpatizeri nikada neće moći ‘prečicom’ ostvarivati neka svoja prava, koristiti neke beneficije koje im ne pripadaju, naravno, ako i kad dođemo u situaciju da imamo mogućnost da vršimo vlast”, kaže za BUKU Mirna Savić Banjac.

Dodaje da politički neistomišljenici ne moraju da strahuju od bilo kakve odmazde, a politička pripadnost treba da je privatna stvar i ne smije biti jedini i osnovni uslov za normalno funkcionisanje u društvu. Mirna kaže da je ovakav način djelovanja prihvatljiv velikom broju ljudi i da je to ono za čim Banjaluka, ali i građani Republike Srpske i Bosne i Hercegovine vape već duže vrijeme. Okupljaju se, kaže, oko ideja, a ne oko interesa!

Kada je stanje u Banjaluci u pitanju Mirna kaže da je veliki problem zagađenja životne sredine, a ona je kroz svoj rad insistirala da se mjeri kvalitet vazduha i da se podaci objavljuju javno.

“Uspjeli smo, ali i dalje nije dovoljno. Podaci se moraju objavljivati u realnom vremenu, ne mogu se problemi gurati pod tepih i tvrditi da je vazduh prve kategorije, iako se i na samom sajtu grada, istina, sa zakašnjenjem, mogu očitati podaci da redovno dolazi do prekoračenja dozvoljenih vrijednosti.

Građani moraju biti pravovremeno informisani i upozoreni kako da se ponašaju. Dalje, moraju se poštovati postojeće ili kreirati nove strategije koje će dugoročno smanjiti ovaj problem. Međutim, to je posao koji nije vidljiv i ne donosi ‘lake’ političke poene”, ističe Mirna.

Dodaje da je slična situacija i sa piralenom, jer se problem negirao sve dok pritisak javnosti nije postao prevelik.

“Na važne stvari se reaguje samo kada je to aktuelno, ne radi se odgovorno i dosljedno. I dalje ne znamo situaciju sa piralenom, ne znamo stepen zagađenosti, niti koje mjere se preuzimaju, kako da se ponašaju građani koji žive u blizini i slično. I u tome je, u suštini, sadržana i moja poruka: baviti se konkretnim problemima, a ne kozmetičkim. Dalje, tu je problem nedovoljnog ulaganja u natalitet. Nije dovoljno govoriti o tom da ljudi odlaze ili da se djeca ne rađaju. Jedan konkretan primjer je da možemo izmijeniti procedure za finansiranje procesa potpomognute oplodnje, jer je problem steriliteta u porastu, ne samo kod nas, nego globalno. To nisu velika sredstva, a rezultati su mjerljivi i konkretni”, ističe Savić Banjac.

Ona ističe da možemo postaviti prioritete na realnim osnovama. Trebamo se, kaže, pitati da li važnije popločavanje centra grada i ulaganje od preko milion konvertibilnih maraka ili taj novac treba uložiti u, na primjer, bolje aparate za mjerenje zagađenja, koji će pokazivati rezultate u realnom vremenu.

“Šta je sa gradskim zelenilom? Svjedoci smo da se drveće koje se posadi stalno suši, na primjer, na potezu od Boske do Narodnog pozorišta 2005. godine rađena je rekonstrukcija šetališta, a tom prilikom i obnavljanje drveća uz saobraćajnicu. U kakvom je stanju to drveće sad? Mora se raditi planski i dugoročno. Kakva je kontrola izvođenja radova? Da li se plaćaju penali za kašnjenje i probijanje rokova kao što je bilo sa Zelenim mostom i kakav je odnos investitora prema kružnom toku kod Delte? Sve ovo, a i mnoga druga pitanja, su ona na kojima se mora insistirati i, ukratko, tražiti od nadležnih da rade u interesu ljudi koji ih plaćaju – građana”, ističe naša sagovornica.

Kada je riječ o političkim promjenama u partiji u kojoj je bila Mirna kaže da ne želi da se bavi drugim i njihovim postupcima.

“NDP je otišao svojim putem, a kolega Saša Lazić i ja smo ostali na svom. Ono što je važilo tada, važi i sad: u politici nisam po svaku cijenu. Dok mogu opstajati u tom svijetu na način da osjećam da sam na pravom putu, biću tu. Kada i ako dođe situacija da to više nije moguće, za dobrobit društva se može boriti i van djelovanja u okviru političkih organizacija, a sigurno i izvan okvira mandata ili funkcije”, ističe Mirna Savić Banjac.

A da bi se promijenila klima u društvu u kojem živimo potrebno je ljudima vratiti nadu da se može raditi drugačije.

“Ljudi ne odlaze samo zbog siromaštva, veliki broj njih odlazi, jer zna da nema šta da traži na ovim prostorima sve dok ne poznaje prave ljude ili ima odgovarajuću člansku karticu. To ne žele da priušte i svojoj djeci. Promjene je nemoguće donijeti preko noći, ali ispravan način razmišljanja i djelovanja je lako mjerljiv, a uz njega se vraća povjerenje i to za sobom povlači poboljšanje na svim poljima”, ističe ona.

Kada je riječ o prošloj godinu u Banjaluci ona kaže da je tu godinu obilježila klima podjela među građanima na „naše“, „moje“, „tvoje“, „njihove“, „izdajnike“ i „patriote“.

“To je tužno. Godina je obilovala kršenjem zagarantovanih prava, prava na mirno okupljanje i iskazivanje drugačijeg mišljenja. Represija ne može nikom donijeti bolje, koliko god neki ljudi mislili da su svemoćni, nedodirljivi ili da ih se to ne tiče”, kaže na kraju razgovora za BUKU Mirna Savić Banjac.

 

 


Buka preporuka

Politika

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.