<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

ODGOVOR MINISTRU LUKAČU: Nekoliko evropskih standarda u vezi sa fotografisanjem policije koje bi Republika Srpska trebala primjenjivati

ZAKONI

"Smjernice i evropski standardi, koje bi trebalo da primjenjuje Republika Srpska, govore o tome da se ne treba ograničavati fotografisanje i snimanje službenika" naveo je Dejan Lučka..

17. april 2019, 9:10

 

Povodom jučerašnje rasprave na temu usvajanja dnevnog reda sjednice Narodne skupštine RS na kojoj je traženo da se povuče nacrt Zakona o javnom redu i miru Ministar unutrašnjih poslova RS Dragan Lukač kazao je da ne vidi ništa sporno u predloženim nacrtima zakona, te kategorično odbacio mogućnost da se nacrt zakona povuče iz skupštinske procedure.

"Nećemo povući te nacrte zakone jer hoću da pričamo o njima i da čujem prijedloge poslanika, pa da se na kraju dogovorimo koji su to prijedlozi najbolji. Pitam poslanika Stanivukovića šta to nije u skladu sa evropskim standardima i konvencijama o ljudskim pravima? Ti su zakoni u nacrtu i nadam se da u opoziciji ima dovoljno stručnih ljudi koji će dati konstruktivne prijedloge da poboljšaju predložene zakone" rekao je ministar Dragan Lukač.

 

Dejan Lučka iz Banjalučkog centra za ljudska prava na svom je FB profilu objavio samo nekoliko standarda u vezi sa fotografisanjem policije, odnosno državnih službenika, sa referencama, odnosno izvorima.

Smjernice i evropski standardi, koje bi trebalo da primjenjuje Republika Srpska, govore o tome da se ne treba ograničavati fotografisanje i snimanje službenika.

„Fotografisanje ili video snimanje policijskih akcija od strane učesnika ili trećih lica ne treba sprečavati, a svaki zahtjev da se predaju snimci ili digitalno sačuvane fotografije ili snimci organima za provođenje zakona treba biti predmet prethodne sudske odluke.“

[Vidjeti: Guidelines on Freedom of Peaceful Assembly, Prepared by the OSCE/ODIHR Panel of Experts on the Freedom of Assembly and Council of Europe’s European Commission for Democracy through Law (Venice Commission), § 169]

Takođe, evropski standardi govore i da pojedinci imaju pravo da javno fotografišu, ili na drugi način snimaju akcije i aktivnosti tokom okupljanja, jer se radi o javnim skupovima koji se odvijaju na otvorenom javnom prostoru, a „to uključuje i akcije policije u okviru izvršavanja svojih dužnosti“.

„Policijski službenici moraju uvijek da imaju na umu da neko može da ih snimi ili fotografiše na okupljanju. Svi policajci treba da se ponašaju kao da se njihove radnje prenose uživo i treba da prođu obuku i dobiju instrukcije da ne reaguju pretjerano kada su izloženi medijskoj pažnji.“

[Vidjeti: Priručnik o policijskom obezbeđivanju skupova uz poštovanje ljudskih prava, objavio OEBS, Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), 2016, str. 38].

Organizacija Ujedinjenih nacija konstatuje da svako lice ima pravo da posmatra, prati i snima skupove i data je preporuka svim državama da zakonom zabrane bilo kakvo ometanje snimanja skupova.

„Sva lica uživaju pravo da posmatraju i nadgledaju skupove. Ovo pravo proizilazi iz prava na traženje i primanje informacija, koje je zaštićeno članom 19 (2) Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Koncept monitoringa ne obuhvata samo čin posmatranja skupova, već i aktivno prikupljanje, verifikaciju i trenutnu upotrebu informacija u cilju rješavanja problema ljudskih prava...

Svako – bilo da je riječ o učesniku, kontroloru ili posmatraču – uživa pravo da snimi okupljanje, što uključuje i pravo da se snimi i rad policije...

Država treba da zaštiti ovo pravo.“

[Vidjeti: Joint report of the Special Rapporteur on the Rights to Freedom of Peaceful Assembly and of Association and the Special Rapporteur on Extrajudicial, Summary or Arbitrary Executions on the Proper Management of Assemblies, General Assembly, Human Rights Council, A/HRC/31/66].

Evropski sud za ljudska prava koji svojim presudama tumači, razrađuje i objašnjava Konvenciju za zaštitu osnovnih ljudskih prava i sloboda (Evropska konvencija o ljudskim pravima; u daljem tekstu: Konvencija), je zauzeo stav da su standardi Venecijanske komisije i OEBS, a koji su gore opisani, baš oni kojih bi se države trebale pridržavati. Ustavom Bosne i Hercegovine propisano je da se Konvencija (dakle i presude Evropskog suda za ljudska prava) direktno i prioritetno primjenjuje u BiH. Direktno i prioritetno primjenjivanje znači da se Konvencija primjenjuje po samom Ustavu BiH te ima primat nad svim ostalim domaćim zakonima, kada su u pitanju ljudska prava. Zakoni (i oni dosadašnji i oni novi), takođe, treba da budu usklađeni sa njom. Konvencija je postala dio unutrašnjeg pravnog sistema, što znači da je obavezujuća za sve domaće sudove i ostale državne organe. Ovo je naročito bitno u slučaju kontradiktornosti i nesaglasnosti Konvencije i domaćih zakona (pogotovo ovih koji se namjeravaju donositi).

„Potrebno je naglasiti da mediji imaju presudnu ulogu u informisanju o postupanju vlasti na javnim demonstracijama i ograničavanju nereda. Uloga medija kao `psa čuvara` dobija posebnu važnost u takvim kontekstima, jer je njihovo prisustvo garancija da se vlasti mogu smatrati odgovornim za svoje ponašanje prema demonstrantima i široj javnosti kada se radi o obezbijeđivanju velikih skupova, uključujući metode kojima se kontrolišu ili rastjeraju demonstranti ili čuva javni red. Svaki pokušaj da se novinari uklone s mjesta demonstracija stoga mora biti podvrgnut strogom nadzoru.“

[Vidjeti, između ostalog: Case of Pentikäinen v. Finland, Application no. 11882/10, 20 October 2015].