Ognjen Radumilo, akademski slikar za BUKU: Ako ne budemo ulagali u obrazovanje nećemo daleko stići

Ognjen Radumilo akademski je slikar iz Banjaluke koji svoje znanje i umjeće nije fokusirao samo na platno i kist nego je proširio svoju paletu interesovanja na druge oblasti vezane za vizulenu umjetnost.

Ernest Bučinski / 13. Maj 2019

Foto: BUKA

 

Talenat za slikanje otkrio je još kao sedmogodišnjak kada je nesretnom okolnosti morao da bude vezan za krevet zbog puknuća kosti na nozi. Tada je počeo da se zanima za stripove. U početku ih je samo čitao a kasnije je i sam krenuo da crta i osmišljava svoje strip heroje.

"Strip je krivac što sam zavolio crteže i na prvu sam se zaljubio u taj vizuelni doživljaj. Kasnije sam shvatio da jedino vizuelno razmišljam i pamtim. Ja nikada nisam neke lekcije "bubao" nego sam na taj vizuleni način shvatao tekst koji bih pročitao", započeo je svoju priču Ognjen u razgovoru sa novinarom BUKE. Radumilo je sa crtnjem ozbiljnije počeo da se bavi u svojoj jedanaestoj godini. Sa osmjehom se prisjeća da mu je prvi lik koji je nacrtao bio je legendarni Fredi Kruger, lik iz horor filma i stripa.

"Možda sada zvuči pomalo smješno, ali kao klincu on mi je bio vizuelno jako interesantan", tvrdi Radumilo. Nakon gomile papira koje je ovaj talentovani čovjek potrošio crtajući svoje omiljene likove i slikajući akvarele, što je kasnije pretvorio u pravo majstorstvo, došlo je i vrijeme njegovog akademskog obrazovanja na Banjalučkoj likovnoj akademiji. To je ona faza kada se od amatera polako postaje profesionalac, a Ognjen tvrdi da mu je akademsko školovanje pomoglo najviše u tome što je napokon naučio kako se zapravo uči.

"Ja inače shvatam životni proces kao proces učenja i igranja. Ako se to uspije svesti na jedno onda dolazimo do vrhunca i tada možemo da ispoljimo svoj talenat u najvećem kapacitetu", tvrdi slikar.

 


Međutim, na trećoj godino studiranja Ognjen je zaključio da neće moći živjeti samo od slikarstva, niti je htio da poslije studiranja bude profesor, pa se dodatno počeo usavršavati u polju grafičkog dizajna.

"Ja sam iz profesorske kuće, otac mi je predavao stručne mašinske predmete i nisam bio spreman da idem njegovim stopama. Zato sam odlučio da se oprobam u kompjuterskoj tehnologiji i dizajnu. Svoju prvu opremu sam kupio tako što sam nekoliko mjeseci bio pomoćni radnik kod jednog vodoinstalatera i na taj način zaradio novac za kompjuter", prisjetio se Ognjen.

Nakon toga uslijedilo je njegovo usavršavanje u grafičkom dizajnu i 3D animaciji. Nakon pola godine listanja stručne literature od par hiljada stranica uspio je da postigne zapažene rezultate, a kasnije je za svoje znanje dobio i novčanu satisfakciju, jer se angažovao u lokalnim TV stanicama kao grafički dizajner.

Radumilo je autor i videospotova koje je radio za muzičare Vanju the Frog i bendove Tattoo i Klikeri. Animirao je crtić "Ježurko ježić", a izradio je i video igricu "Ježurkova azbuka" u vidu aplikacije za mobilne telefone koja se može besplatno skinuti na internetu. Aplikacija omogućava djeci da na zaniljiv način brže nauče ćirilično pismo.

Ipak, Radumilo nije odustao od klasičnog slikarstva pa je sa svojim kolegama otvorio privatnu galeriju. Ubrzo je i uvidio da stvari ne stoje baš najsjajnije.


"Nakon studija iznajmio sam prostor sa još dvoje slikara. Prostor smo preuredili i otvorili galeriju u centru Banja Luke. Nismo imali podršku ni od koga, ipak mislili smo da ćemo od prodaje slika moći da izmirujemo obaveze. Međutim, iako je na otvaranjima izložbi bilo pristojno ljudi slabo ko je slike kupovao, pa sam prostor kasnije koristio više kao atelje nego galeriju, jer preko dana nas niko nije posjećivao. Na kraju sam bio primoran da galeriju zatvorim", kazao je slikar. U šali je rekao da su ljudi ovdje toliko zainteresovani za slikarstvo da ih u galerije ne možeš utjerati ni puškom, a kamoli slikom.


On tvrdi da je problem u tome jer je klasično slikarstvo trenutno u ovom gradu zamrlo.

"Ovdje je jako malo slikara koji su postigli uspjeh baveći se isključivo slikanjem. Izuzetak je Radenko Milak koji je sa naše akademije, a postigao je planetarni uspjeh. Problem je jer se ovdje premalo, gotovo niti malo, ulaže u slikarstvo i kulturu. Zaista ne znam kako je moguće da Banjaluka zavrijedi da bude proglašena gradom kulture. Ovdje fali svijest, ne establišmenta ili postavljenih ljudi na funkcije, nego fali svijest običnih građana", kaže slikar i dodaje da je naše obrazovanje generalno na slabom nivou.

"Mi nemamo svijest o tome ni ko smo ni šta smo. Premalo poznajemo sopstvenu kulturu, pa kako onda da išta saznamo i o drugima. Slabo da išta znamo i od svoje tradicije, jer novu generaciju ne zanimaju te stvari", kaže Radumilo.

On tvrdi da bi država trebala mnogo više da ulaže u obrazovanje i da daje povlastice ljudima koji ulažu novac u kulturu i umjetnost, jer bez toga se ne možemo nadati nikakvom napretku.

BUKA ARHIVA


Buka preporuka

Intervju

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.