Tako da nema dana, a da ne slušamo o važnosti podizanja imuniteta vitaminom C, đumbirom, bijelim lukom i prostorijama koje se osvježavaju mirisom isparavanja esencijalnih ulja.
Međutim, iako su svi ovi savjeti dobronamjerni, oni nisu previše efikasni u situaciji kada se naš imunološki sistem susreće sa sezonskim virusom gripe. Srećom, postoji medicinski dokazan i siguran način zaštite od gripe. Zove se: vakcinacija.
Vakcinacija je najsigurniji i najefikasniji način da naš imuni sistem podignemo na viši nivo i koristi se najprije kod bolesti za koje ne postoji lijek ili su komplikacije vrlo rizične. Takve bolesti uključuju gripu.
1. Specifičnost gripe u poređenju sa većinom drugih zaraznih bolesti je u promjenljivoj prirodi: gripa svake godine mutira da bi zavarao naš imunološki sistem. Zbog toga, na primjer, gripa u januaru ili februaru ne garantuje da gripu nećemo ponovo dobiti krajem godine, kada se javlja virus koji je u međuvremenu izmutirao. Zbog toga je neophodno vakcinisati se protiv gripe svake godine. Efektivnost vakcinacije protiv gripe varira i zavisi od uzrasta i zdravstvenog stanja primaoca vakcine, kao i stepena podudaranja cirkulišućeg i tipa virusa sadržanog u vakcini. Vakcina protiv gripe je efektivna do 70-90% u spriječavanju oboljevanja zdravih odraslih osoba, ali njena efektivnost je manja kod osoba uzrasta ≥65 godina.
Primjena vakcine kod prethodno zdravih, mladih osoba i/ili zdravstvenih radnika smanjuje se stopa hospitalizacije za 71%, a prijem u jedinicu intenzivne njege za 91%. Kod starijih osoba, pogotovo onih sa hroničnim bolestima, vakcinacijom protiv gripe smanjuje se stopa hospitalizacije za 50-60%, a procenat smrtnih ishoda je manji za 80%. Dakle, vakcinacija protiv gripe kod starijih i hronično oboljelih u vrlo visokom procentu štiti od nastanka komplikacija, hospitalizacije i smrtnog ishoda u slučaju oboljevanja od gripe.
Vakcina protiv gripe ne sadrži virus gripe, pa ne može da izazove samu bolest. Vakcina sadrži samo površinske proteine virusa gripe ili dijelove virusnog omotača koji su dovoljni da stimulišu naš imuni sistem da proizvodi zaštitna antitijela koja će moći da reaguju u slučaju da se zaista susretnu sa virusom gripe. Vakcine protiv gripe su i veoma bezbjedne i mogu da izazivaju pretežno blage lokalne reakcije, prolaznog karaktera, nekada i sa blagim i prolaznim sistemskim manifestacijama. Zbog toga se ove vakcine mogu davati skoro svim osobama starijim od 6 mjeseci (uključujući i imunokompromitovane), pri čemu su glavne kontraindikacije za njihovo davanje, kao i kod većine drugih vakcina, akutno febrilno stanje sa temperaturom višom od 38°C i/ili alergija na prethodnu dozu vakcine ili neki sastojak vakcine.
Što se tiče alergije na jaja, treba pomenuti da su savremene vakcine protiv gripe veoma prečišćene i da je sadržaj potencijalnih alergena jaja sveden na minimum, tako da većina ljudi alergičnih na jaja može da dobije te vakcine.
Važno je vakcinisati se prije početka sezone gripe, jer je tijelu potrebno oko dvije sedmice da stvori zaštitna antitijela. Ako pripadate nekoj od rizičnih grupa za koje bi komplikacije usljed gripe mogle imati velike posljedice (osobe oboljele od dijabetesa, sa hroničnim plućnim i kardiovaskularnim bolestima, starije od 65 godina i osobe s oslabljenim imunitetom, kao što su pacijenti sa rakom i oni koji su na terapiji koja smanjuje efikasnost imunog sistema) vakcinacija je izuzetno važan korak u zaštiti nečijeg zdravlja i života.
Za sve ostale, mlađe i zdravije, vakcinacija je odgovoran korak da zaštite ne samo sebe od neprijatnih simptoma gripe, već i njihovo okruženje, porodicu, kolege i prijatelje od njegovih potencijalnih posljedica.
Tekst realizovan u suradnji sa Sanofi Pasteur , MAT-BA-2000239-1.0-11/2020
