Organizator briselskih protesta Dino Salihagić za BUKU: Čini se da će slučaj BiH okupiti neku novu koaliciju zemalja koja će krenuti od SAD-a

U 35 gradova u 14 država u ponedjeljak su održani protesti građana koji traže zaštitu cjelovitosti BiH i poštovanje bh. institucija. Dino Salihagić jedan od organizatora protesta Briselu na trgu ispred zgrade Evropske komisije.

BUKA / 15. Januar 2022

 

 Za BUKU je govorio o efektima protesta, ulozi međunarodne zajednice, odgovornosti religijskih zajednica.

BUKA: Jedan ste od organizatora protesta građana u Briselu, jeste li zadovoljni odzivom i imaju li protesti efekta?

Što se tiče protesta u Briselu, mi smo očekivali mnogo veći broj ljudi s obzirom da smo imali takve najave. Međutim, dogodilo se recimo da su se grupe najavljene iz Švedske lančano zarazile koronavirusom pa su otkazali letove, dok neki nisu mogli dobiti slobodan ponedjeljak na poslu iako žive u Belgiji, za to vrijeme su s druge strane autobusi stizali iz Njemačke, Nizozemske i Francuske. U svakom slučaju, protesti su organizirani u 35 gradova u 14 zemalja i najbitnije je da su protekli bez problema. Već poslijepodne, EU se oglasila sa konkretnije zauzetim stavom naspram dešavanja u BiH, jasno ističući odgovornu stranu, s najavom da imaju spreman paket mjera i sankcija i spremnost da se povuku odobrene tranše finansijske pomoći BiH. Treći dan već imamo i grupu od 30 europarlamentaraca koji traže istragu Komesara za proširenje i njegovu navodnu skrivenu podršku Miloradu Dodiku. To još uvijek nije dovoljno, ali stičem dojam da su dan ranije obilježavanje neustavnog Dana Republike Srpske, te protesti bh. građana širom svijeta, dodatno alarmirali na ozbiljnost situacije i skrenuli pažnju.


BUKA: Na protestima su se čule neke poruke poziva na samoorganizaciju, nekoliko ljudi je imalo mrzilačke komentare prema Srbima. Čini se da je tanka linija od toga da građanski protesti, prerastu u bošnjačke. Je li cilj protesta borba za pravo na mir Bošnjaka ili Bosanaca i Hercegovaca?

 
Ne znam kakve su se tačno poruke pojavljivale u Sarajevu, Tuzli i drugim gradovima po svijetu, ako je to zaista bilo tako onda mi je žao. Moram reći da me to ipak i ne iznenađuje s obzirom šta sve stiže s druge strane. Tvrdim da takve poruke nismo imali u Briselu za koji smo jedino odgovorni. Imali smo od početka dogovor da će ovo biti protesti bh. građana koji žele ovu zemlju. Uputili smo jasne instrukcije da se jedino istakne zastava BiH i da se ne donose druga obilježja koja inače znamo viđati na svim stranama. Ipak, desetak ljudi je donijelo zastave s ljiljanima, koja je bila zvanična zastava BiH tokom rata, a danas je to zvanična zastava bošnjačkog naroda, i mi smo na neki način očekivali da bi se to moglo dogoditi. Promišljali smo o toj potencijalnoj situaciji i shvatili da na neke stvari ne možemo utjecati jer bismo mogli izazvati neprijatnosti na ovako važnom događaju, a s druge strane, ako to pustite, to ide u prilog onima koji jedva čekaju da vide tu zastavu kako bi time potvrdili svoju tezu da su protesti „bošnjački“. Međutim, šta je u ovome svemu na kraju bitno? Sigurno je to da nije bitno ko se kako redom zvao na tim protestima i kojoj kulturno-vjerskoj tradiciji pripada, iako nam taj podatak može poslužiti ukoliko bismo postavili neka druga pitanja. U ovom trenutku je sada važno detektovati koje sile su destruktivne, a koje konstruktivne i zašto je važno da ova zemlja opstane. Argumenata za to ima sasvim dovoljno, u prilog tome je i posljednje istraživanje iz 2019. godine koje je pokazalo da ukupan broj od oko 74% građana ove zemlje ne želi disoluciju. Iz Republike Srpske oko 66% to ne želi.  

 
BUKA: Nakon sramnih provokacija i prijetećih poruka prema Bošnjacima u nekoliko lokalnih zajednica u Republici Srpskoj stigle su nedovoljno glasne osude Dodika, Stanivukovića, ali i nekih vjerskih službenika. S obzirom na to da religijske zajednice uživaju najveće povjerenje građana, a poglavari religijskih zajednica u BiH ćute, jesu li I oni krivci za tenzije i mržnju u javnom prostoru?


Od silne demonstracije religijskih simbola i običaja u javnom prostoru, mi najmanje vidimo (i čujemo, op.a.) vjerske poglavare. Ne bih rekao da su oni krivci za mržnju u javnom prostoru, ali sigurno jesu korišteni ili se barem pokušalo da ih se koristi kao instrument za političke ciljeve, mobilizacije masa, kao neko ko će potvrditi moral i ispravnost političara. Isto tako, ne zaboravimo da su i religijski dužnosnici samo ljudi i birači na izborima i da su i sami naklonjeni određenim političkim ideologijama, obično onima koje su bliske njihovoj dogmi. Međutim, oni moraju komunicirati sa svima i biti tu, s narodom, šta god da se događa. Njihova uloga u javnom životu je takva da se svakodnevno suočavaju sa velikim izazovima u društvu kao što je naše. Nebrojeno puta sam čuo do sada da se u džamijama i crkvama govori o tome za koga treba glasati. Evo dozvolite mi da uzmem za primjer jedan od posljednjih događaja upravo u Briselu. Dan državnosti 25. novembar je naša ambasadorica u Belgiji obilježila u jednom islamskom kulturnom centru u Briselu zajedno sa Bakirom Izetbegovićem i Fadilom Novalićem, koji su najavljeni po svojim zvaničnim, a ne stranačkim funkcijama. Program je, naravno,  imao molitvene komponente sa religijskim službenicima. Dakako da je ovaj važan datum, koji upravo simbolizuje zajedništvo svih naroda Bosne i Hercegovine, samo upotrijebljen kao prikladna zavjesa da pokrije organizaciju tribine SDA kako bi se lobiralo za glasove Bošnjaka u dijaspori. I to je također akt rasturanja ove države za ličnu i stranačku korist u kojem su učestvovali religijski službenici.

 

BUKA: U društvu polarizacije takođe imamo i dvije grupe građana: onih koji misle da rata neće biti i onih koji su zabrinuti za mir. Šta hrani strah ove druge grupe?


Kako vrijeme odmiče, čini mi se da se ove dvije grupe približavaju u ideji da tlo postaje sve nesigurnije. Pa evo, i ako pratite narativ u medijima posljednjih mjeseci vrlo brzo smo iz faze „mirno spavajte, rata neće biti“ stigli do faze „rat ili sukob je neizbježan ili izvjestan“. Tako u posljednje vrijeme govore svjetski analitičari, naslovi svjetskih medija pa čak i neki političari koji su izbjegavali tako teške i uznemirujuće prognoze. Možda je to sve dobro da je tako, jer je bolje da se alarmira svijet i preveniraju mogući incidenti i sukobi. Međutim, još uvijek mi nije jasno da li se ljudi boje mirnog otimanja teritorije ili zaustavljanja tog čina vojnim putem? Meni bolno zvuči i jedno i drugo, pa ako hoćete, i ovo sadašnje stanje. Ljudi koji su zabrinuti za mir prije svega se osjećaju nemoćno jer gledaju u političare, u koje su svakako izgubili povjerenje, kako se igraju s vatrom s kojom će nas svakog trena sve zapaliti, a u ovom trenutku se čini da vatrogasaca nema ni u blizini.

 

BUKA: Građani na protestima nisu zadovoljni radom Dlegacije EU, OHR-a… za stanje u BiH krive Međunarodnu zajednicu. Kakvo je Vaše viđenje sa distance u Briselu?


Međunarodna zajednica u najmanju ruku vrlo nejasno se ponaša kroz strukture koje su vrlo jasno definisane poput OHR-a. Zašto Visoki predstavnik nije u sladu sa svojim ovlastima reagirao odmah nakon 10. decembra? Do tada je govorio da čeka da Dodik pređe „crvenu liniju“ i da on može upotrijebiti Bonske ovlasti. Zašto sada čekamo na izjašnjavanje svake zemlje koja je članica PIC-a i potencijalno pojedinačno uvođenje sankcija vlastima RS-a ako je tu Visoki predstavnik međunarodne zajednice? Čini se da će slučaj Bosne i Hercegovine okupiti neku novu koaliciju zemalja koja će krenuti od SAD-a. Ujedno, naš slučaj treba posmatrati u proširenom kontekstu odnosa na Zapadnom Balkanu s centralnom ulogom aktuelne srbijanske politike, a zatim daljeg prelamanja odnosa na relaciji SAD i Rusija, preko EU i Ukrajine.

BUKA: Na protestima se govorilo i o destruktivnim politikama Milorada Dodika, antidejtonskom djelovanju. Ko može zaustaviti Milorada Dodika?


- Prvo bi se trebali prisjetiti ko bi trebao zaustaviti Milorada Dodika: Tužilaštvo BiH, Visoki predstavnik, opozicija i građani u Republici Srpskoj. A onaj ko može da ga zaustavi jasno je da ne treba da zaustavi samo njega.

 
BUKA: Poslali ste pismo na više adresa, tražite zaštitu ustavnog i pravnog poretka zemlje. Jeste li dobili ijedan odgovor?

 
Dobijamo podršku svakodnevno od 10. januara, od čega izdvajam oko 30 zastupnika u Evropskom parlamentu. Vidjet ćemo u narednim danima hoće li taj broj biti veći i da li ćemo biti tema na narednoj sjednici.

 

 


Buka preporuka

Društvo

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.