<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Pitali smo kandidate za odbornike: Kada će Banjaluci biti ekonomski bolje, ovo su njihovi odgovori

Lokalni izbori u BiH

Na naša ekonomska pitanja, odgovorili su kandidati za odbornike u Skupštini grada Banjaluka a koje objavljujemo danas...

20. septembar 2016, 12:00

Pitanja su bila: Kako zaposliti što više ljudi u Banjoj Luci? Kako planirate poboljšati poslovnu klimu u gradu?

Vedranko Špirić, nosilac Prve stranke za Banjaluke


Mogućnost za zapošljavanje na području grada je isključivo podsticajem  preduzetništva . Konkretno smatram da je potrebno  aktivirati “ ekonomsku gradsku dipomatiju “ sastavljenu od tima kompetentnih I motivisanih ljudi , zajedno sa privrednicima , prvenstveno privatnog sektora. Proizvodnja I uslužne djelatnosti jedino stvaraju dodatnu vrijednost, sve ostalo je potrošnja , koja premašuje održivost.  Zapošljavanje je moguće isključivo otvaranjem obrta i firmi koje se bave proizvodnjom. Za to je potrebna stimulacija lokalih vlasti , jednošalterska brza registracija te oslobađanje nepotrebnih nameta .


Igor Vidović, kandidat SNSD-a za odbornika, redni broj 19.

Kao neko ko je bio prirodom posla povezan sa regijom i dijasporom, gdje sam imao prilike susresti se sa većim brojem naših ljudi koje rodna gruda veže željom da pomognu ili da dokažu svoj patriotizam, smatram da je investiranje dijaspore slabo iskorišten resurs koji se promoviše na više načina i to: redovnim okupljanjem i danima dijaspore u periodima godišnjih odmora i promocijom tih dana i kontakata putem naših predstavništva i kontakata a pogotovo u Štutgartu, Cirihu, Beču, Beogradu. Promocijom dešavanja i ponuda u Banjaluci opet putem ovih predstavništva. U sklopu Gradske razvojne agencije uspostaviti direktnu komunikaciju sa svim preduzećima i trgovinskim radnjama te napraviti upitnik u smislu šta bi trebalo uraditi na nivou Grada,RS i BiH da bi svako od njih povećao broj radnika i za koliko..Onda to sumirati po nivoima i djelovati u okviru svojih nadležnosti..


Nikola Popović, kandidat na listi NDP-Dragan Čavić pod rednim brojem 24

Mislim da treba da se okrenemo malim i srednjim preduzećima, preduzećima koja treba da posluju u samom gradu, ali i u prigradskim mjesnim zajednicama. Osim toga, treba smanjiti komunalne takse i takse prema gradu. Iz budžeta je neophodno izdvojiti minimum pet posto za zapošljavanje i samozapošljavanje (po sadašnjem budžetu to je oko 6 000 000 KM). Moramo stimulisati poljoprivredu, izvršiti sertifikaciju proizvoda koji su uzgojeni bez dodatne hemije, te omoguciti njihovu prodaju na rejonskim pijacama koje ćemo oživjeti u Banjoj Luci.


Darinka Pejić, kandidat Socijalističke partije

Rješenje ovog problema vidim kroz stimulisanje preduzetništva i privatne inicijative pružanjem olakšica u vidu oslobađanja plaćanja taksi za prvu godinu rada,pružanje stručne pomoći za početnike,pojednostavljenje postojećih birokratskih procedura,ustupanje neiskorištenih slobodnih prostora, kompenziranje ulaganja u devastirane prostore kroz olakšice za određeni vremenski period. Ne treba potcijeniti potencijal u seoskim  sredinama gdje postoje izuzetne mogućnosti za razvijanje turizma i korištenje prirodnih potencijala,oživljavanje napuštenih sela i stvaranje oaza srećnih porodica.



Željko Majdandžić, kandidat za odbornika, 19. na listi PDP-a


Nova radna mjesta mozemo stvoriti kroz vikend turizam stvarajuci razloge za posjete turista Banjaluci vikendom ( razni festivali,  produzenje radnog vremena ugostiteljima, pretvaranje propalih  industrijskih zona u mjesta za zabavu gdje buka nece nikome smetati,  itd)  i tako povecati potrosnju raznih roba kroz sta bi i ostali dobili priliku za rad i zaradu. Napraviti otkupne stanice za mlijeko i mlijekomate, tako bi mogli obezbjediti stabilnu otkupnu cjenu mlijeka a isto tako ponuditi gradjanima da kupe kvalitetno domace mlijeko po konkurentnoj cjeni. Kroz start up projekte i subvencije pomagati pri samozaposljavanju ali obezbjediti potrebno mentorstvo do samomodrzivosti. Veliku paznju treba posvetiti socijalnom zaposljavanju LSI jer to sto su oni socijalna kategorija ne znaci da trebaju biti socijalni slucajevi i moramo shvatiti da oni mogu i te kako doprinjeti drustvu,  tu se ne smiju izostaviti nikako porodice sa 3+ djeteta, lica bez oba roditelja do 30 godina, porodice poginulih boraca kao i druge socijalne kategorije. Velika sredstva treba usmjeriti u razvoj sela i poljoprivrede jer bez jakog sela nema ni jakog grada. 

Zoran Vrućinić, Nezavisni kandidat iz reda nacionalnih manjina


Na gradskom zemljištu izgraditit infrastrukturu, za  industrijsku zonu potrebnu  za fabrike, koju  bi pod povoljnim uslovima iznajmili investitorima da naprave fabrike i zaposle nekoliko hiljada Banjalučana u industriji.Zamah industrijske proizvodnje treba biti izvozno orjentisan, a reforma i stimulacija poljoprivredne proizvodnje usmjerena u smislu smanjenja uvoza i zavisnosti od uvoza hrane.Grad pod hitno treba da subvencioniše proizvodnju zdrave hrane, i da zaustavi izgradnju u ostacima Banjalučkog polja. Da stimuliše razvoj stočarstva na platou Manjače.Poslovna klima u gradu treba da se poboljša na dva načina:Grad mora implementirati antikorupcijski sistem u gradskoj upravi, to je prvi i osnovni preduslov za ikakv razvoj. Gradska administracija mora investitore, fabrikante, da prihvati kao partnere, da se ljudima koji žele da ulože „papirologija“ riješi za 72 h, kao i da se odgovori na predstavku građana bilo koje vrste u tom vremenu.Grad treba da izgradi kompleks gradskih stanova za mlade bračne parove i mlade ljude uopšte, gdje bi se gradski stanovi po minimalnim cjenama po kvadratnom metru sa obezbeđenim kreditima ponudili mladim ljudima, ili za one koji ne žele ili nisu u mogućnosti da ih otkupe da im se daju u zakup pod povoljnim uslovima i na taj način zaustaviti odseljavanje mladih ljudi, u cilju obezbeđenja kvalitetne, mlade i obrazovane radne snage koja je preduslov za dobar posao i procvat Grada.


Iva Đukić , na listi NDP - Dragan Čavić pod rednim brojem 26.


Ukoliko bi se od Budžeta grada Banjaluka na godišnjem nivou izdvojilo svega pet odsto sredstava, bila bi to suma od šest miliona KM koja bi se mogla usmjeriti na zapošljavanje u startup projektima, te ulaganje u sve vrste biznis ideja (uz mogućnost privatno-javnog partnerstva) iz oblasti informacionih tehnologija.

Prednosti ulaganja budžetskih sredstava u ovakav način rada su mala stopa ulaganja u odnosu na kasniju dobit, ulaganje u znanje kao najvažniji resurs, ulaganje u populaciju mladih koji čine veliki dio nezaposlenih i koje grad mora da zadrži da bi uopšte imao perspektivu u narednom periodu.


Maja Dodig kandidat za odbornika SNSD-a, pod rednim brojem 23


Grad treba da stvori uslove i da podstiče zapošljavanje i privredu obezbjeđujući po povoljnim uslovima zemljište, prostor, komunalne i poreske naknade. Treba da se predvide povlastice i smanjenja gradskih naknada i takse za investicije i gradnju novih proizvodnih objekata ili privođenjem namjeni postojećih neiskorištenih objekata. Neophodno je pojednostaviti procedure, kao i vremenski rok za izdavanje dozvola. Uloga grada nije da pravi fabrike, ali jeste da obezbjedi podsticajne uslove da se fabrike otvaraju. Ima mnogo neikorištenih gradskih prostora koji mogu biti korisni za mlade prilikom pokretanja zapošljavanja. Razgovori o restruktuiranju duga na duži period su veoma važni u cilju oslobađanja sredstava za razvoj. Promocija kapaciteta i potencijala grada uz pomoć kulturnog sektora koji se svuda u svijetu koristi za privlačenje stranih investicija.

Bogdan Marjanović, nezavisni kandidat za odbornika



Prije svega potrebno je zaštititi postojeća radna mjesta. U nedostatku velikih proizvodnih investicija ključno je subvencijama na lokalnom nivou podržati razvoj malog preduzetništva i poljoiprivrednih proizvođača. Postojeće javne institucije čiji je djelokrug privlačenje stranih investicija treba kadrovski ojačati i direktno uvezati sa predstavnicima privrede kako bi zajedničkim radom poboljšali turističku ponudu i povećali interes za ulaganja na području našeg grada.

Mirna Savić-Banjac, NDP-Dragan Čavić, pod rednim brojem 2


Iz Budžeta izdvajati 5% za očuvanje postojećih i stvaranje novih radnih mjesta (oko 6 miliona KM; stimulisati edukaciju i one koji žele da grade karijeru u IT. Osposobljavanje javne uprave i privrede za pisanje projekata koji su konkurentni za apliciranje za EU i druge razvojne fondove. Za četiri godine moguće osposobiti 1000 stručnjaka za ovaj posao, što iz uprave što iz privatnog sektora, a dio sa biroa za zapošljavanje. Privući investitore  u proizvodno – uslužnim pogonima koji grade nove kapacitete, a koji će trajno zaposliti više od 20 radnika tako što će biti oslobođeni plaćanja rente i naknade za uređenje građevinskog zemljišta. Smanjiti administrativne barijere, vrijeme izdavanja dozvola, rješenja itd. na minimalan vremenski period, uz minimalne troškove,a sve to na transparentan način, što će drastično smanjiti mogućnost korupcije. Obezbijediti bolje uslove za rad novih mikro preduzeća (do 9 zaposlenih)  u odnosu na okruženje kroz smanjenje lokalnih taksi (bar u prvoj godini),zatim pomoć prilikom registracije uključujući pokrivanje troškova notara ali i druge mjere.Takođe, vrlo je važna podrška selu.Izraditi akcioni plan agrarnog razvoja zajedno sa sistemom plasmana direktno na tržište krajnje potrošnje i industrijske prerade – program „4E banjalučko”, finansirati stručnu podršku razvoju projektnih ideja i izradu projektnih aplikacija firmama i gazdinstvima. Mogućeje obezbijediti, kroz vlastita sredstva i sredstva EU, nabavljanje 1000 komada poljoprivredne mehanizacije za potrebe unapređenja proizvodnje u okviru „4E“ mreže gazdinstava. Zadruge su ključ poboljšanja konkurentnosti sela. moguće je donirati  1000 grla stoke domaćinstvima. Davanjem ove subvencije direktno se rješava egzistencijalni problem stanovništva, pokreće se malo seosko gazdinstvo, koje se uključuje u zadruge.



Dr Željko Vaško, iz reda nacionalnih manjina


Više ljudi se može zaposliti uglavnom samo u privredi, jer su uslužni i javni sektor već prebukirani. Domaći investitori imaju ograničenja finansijska sredstva i menadžerske sposobnosti i za veće investicije u industrijske kapacitete neophodno u Banja Luku dovesti strane investitore. U inostranstvu treba organizovati dobro pripremljene prezentacije mogućnosti koje Banja Luka pruža potencijalnim investitorima (investicione konferencije, sajmovi, poslovni sastanci, stručne posjete i sl.).  Pripadnici nacionalnih manjina i njihova udruženja to mogu odigrati pozitivnu ulogu jer mogu olakašati kontakte sa potencijalnim investitorima (porodična i lična poznanstva, lakša komunikacija na različitim jezicima,  veće povjerenje i dr.). Drugi pravac povećanja zaposlenosti je samozapošljavanje nezaposlenih lica u oblasti male privrede, usluga i poljoprivrede kojima u te svrhe treba davati grantove za nabavku potrebne opreme i subvencionisati im dio troškova tokom prve godine rada.



Budimir Balaban, nosioc liste Demokratskog narodnog saveza


Smanjenjem broja procedura i troškova rente i uređenja građevinskog zemljišta stimulisale bi se investicije koje su namijenjene tržištu ali i one koje bi bile u funkciji usluga i proizvodnje. Veći broj izgrađenih kvadrata donosi više radnih mjesta, građani bi bili  zadovoljniji, budžet bi bio veći i odmah bi bilo više podsticajnih sredstava za zapošljavanje i samozapošljavanje. Detaljnije možete naći na linku: http://www.blog.edabl.org/post/2015/09/14/Kako-se-kreiraju-javne-politike.aspx



Radenko Puzić, Kandidat za odbornika po rednim brojem 4. na listi NDP-Dragan Čavić



Svake godine odvojiti 5% budžeta za pomoć kreiranju novih i očuvanju starih radnih mjesta. Radi se o 6 miliona maraka. Mehanizmi i institucije postoje, samo ih treba uposliti i usmjeriti na pravi način, od Gradske razvojne agencije, Inovativnog centra, Centra za razvoj sela, Poslovne zone Ramići do Garantnog fonda i Investiciono razvojne banke. Zajedničkim snagama osmisliti program za razvoj preduzetništva i poboljšanje poslovne klime u gradu. Podržati domaću poljoprivrednu proizvodnju,uvesti sertifikaciju banjalučkih zdravih proizvoda uzgojenih bez hemije i podsticati plasman u banjalučke trgovine i ugostiteljske objekte. Plasman poljoprivrednih proizvoda domaćih uzgajivača omogućio bi se i vraćanjem rejonskih pijaca.


Dejan Lolić, SDS,  kandidata za odbornika Banjaluke pod rednim brojem 12


Promjenom dosadašnje prakse visokih komunalnih taksi, poredjenja radi, taksa za zanatlije i frizere ( samostalne preduzetnike) u Banjaluci iznosi 360 KM, u Laktašima 200 KM, a u Bijeljini 100 KM, te komplikovane administracije pri otvaranju privrednih subjekata. Kolika je onda razlika za velika preduzeća koja bi mogla zapošljavati nekoliko desetina ili stotina radnika. Sve koji otvaraju firmu radi samozapošljavanja osloboditi komunalnih taksi, taksi za isticanje reklame i sl. prve četiri godine. Uvodjenjem institucije poslovnog savjetnika kojem bi se novoregistrovani privredni subjekti mogli obratiti radi rješavanja nedoumica i nastalih problema u poslovanju koje mnogi novopečeni poduzetnici imaju.

Snježana Stanković, nezavisna kandidatkinja za Skupštinu grada


Da bi se zavrtilo kolo država ili lokalna zajednica može organizovati “javne radove” i pozvati nezaposlene da se prijave za projekte koje mora sama osmisliti. Prvi projekat može biti uređenje obala ne samo rijeke Vrbas nego svih naših rijeka a to može uključiti i izgradnju nasipa  za odbranu od poplava. Takođe postoje brojni izvori vode u okolinima gradova te se od svakog izvora mogu graditi bazeni pitke vode koja bi se mrežom dovela do svake kuće i svakog zaseoka.U prigradskim naseljima izgraditi kanalizacione mreže jer je nevjerovatno da teritorij Grada nema cjelovitu kanalizacionu mrežu.Ovi projekti mogu zaposliti ljude na period od minimalno 2 godine.Prilikom zapošljavanja može se voditi računa da se zapošljavaju ljudi “lokalno” jer na taj način pokazujemo da mislimo i da brinemo o ljudima  jer znamo ko su, gdje su i  šta rade.Lokalna zajednica može i da se odrekne vlastitih prihoda koje prikuplja iznajmljivanjem poslovnih prostora koje drži u vlasništvu i iste ponudi ljudima koji imaju kreativne i dobre ideje za vlastiti posao.(na uštrb smanjenja broja zaposlenih u prekobrojnoj administraciji).Sada se prostori izdaju, ljudi koji ih iznajme na licitacijama često poslovno propadaju te iste ne plaćaju.Ulazi se u sudske sporove i komplikuje život i zajmodavcu i zajmorimcu .Prave se enormni troškovi koje usput niko godinama i ne plaća te se vrtimo u začaranom krugu “propadanja posla, sredstava, ideja i energije”. Lokalna zajednica treba i može da brine o svim mladim ljudima koji moraju proći volonterski rad.O njima niko ne brine i niko nije zadužen da isprati ove  mlade ljude u poslovni svijet.Lokalna zajednica može imati registar svih privrednih subjekata (bazu podataka) gde će zajedno sa poslodavcima usmjeravati volontere prema njihovom zanimanju a poslodavac i Grad bi bili  u obavezi da ih  zajednički finasiraju in a taj način motivišu da uopšte rade.Poslodavci ne moraju biti samo finansijske institucije nego baš realni sector privredna i uslužne djelatnost gdje bi mladi ljudi koji su izašli iz škola gdje uglavnom nisu naučili ništa konkretno odmah mogu “skočiti u vatru” i osjetiti život privrede koji će ih ponukati na nove ideje i moguće samozapošljavanje.Lokalna zajednica može ponuditi za start up organizacije  i oslobađanje od  bilo kakvih nameta po pitanju poreza, doprinosa,taksi i sl, pravnu pomoć,kosultantske ideje na način da unutar odjeljenja za privredu ima na raspolaganju ljude koji tu već rade za pomoć putem bio kojeg kanala za komunikaciju (tel, fax, e mail).Poznato je da sada Gradska uprava i ne odgovara na bilo kakave e mailove ili upite,,,,(ćutanje administracije).

Sutra odgovori na pitanje Kako riješiti korištenje obale Vrbasa? Kako povećati broj zelenih površina i sačuvati trenutne?