U sijenci radničkih protesta protiv usvajanja Zakona o radu, Narodna skupština Republike Srpske u ponedeljak je usvojila i Zakon o policiji i unutrašnjim poslovima. U prethodnom periodu nije bilo nikakvih najava da je ovaj zakon u pripremi, pa je upravo tajnost, hitno usvajanje i izbjegavanje javne rasprave, u kojoj bi sud o njemu dali i drugi subjekti u RS, unijelo nemir i nepovjerenje i među poslanike i među građane.
Opozicija je uputila oštre kritike na tekst zakona, tvrdeći da omogućava stvaranje policijske države, obzirom da je zakonom zagarantovano da predsjednik Republike ima izvršna ovlaštenja, prema novom članu 156. Zakona. Slična formulacija je i do sada postojala, samo u formi odredbe, koja nije imala zakonsku snagu.
Druga zamjerka se odnosi na povećane policijske nadležnosti i ovlaštenja, što će, smatraju, najviše pogoditi same građane.
S druge strane, Vlada je hitno slanje zakona u parlamentarnu proceduru pravdala novonastalom bezbjednosnom situacijom i borbom protiv terorizma.
I predsjednik Odbora za bezbjednost u NSRS, Milanko Mihajlica, iznenađen je činjenicom da je jedan sistemski zakon pripreman u tajnosti, da su poslanici imali uvid u njega samo dva dana, te da je usvojen u vrijeme kada je parlament RS bio pod policijskom opsadom. "Nečuveno je da se jedan ovako složen i osjetljiv zakon za građane priprema u tajnosti i donosi na brzinu. Mnogi ga nisu uspjeli pošteno ni pročitati", kazao je za Buku Mihajlica.
Potvrdio je da novi zakon zadire u pitanje građanskih prava i sloboda, jer znatno povećava policijske nadležnosti i ovlaštenja koja se odnose na prikupljanje informacija, davanje upozorenja, izdavanje naređenja, legitimisanje, provjeru i utvrđivanje identiteta lica i zadržavanje.
Policija će također ubuduće moći privesti građane bez pismenog naloga suda, u slučaju da se nisu odazvali na razgovor. "Ovo je jako osjetljivo pitanje, dotiče same građane, jer se otvara prostor za moguće zloupotrebe od strane policijskih službenika i bilo je neophodno da zakon prođe stručnu raspravu", kaže Mihajlica. Napominje i da obrazloženje da se zakon donosi zbog borbe protiv terorizma, ne pije vode, obzirom da je nakon terorističkog napada u Zvorniku, uspostavljena Uprava za borbu protiv terorizma. Navodi da je sljedeći korak angažovanje pravnih stručnjaka, a nije isključena ni mogućnost podnošenja zahtjeva za ocjenu ustavnosti zakona.
Davor Šešić, poslanik SDS-a, smatra da se usvajanjem zakona na ovakav način gubi svrha postojanja NSRS kao najvišeg zakonodavnog organa. "Zakon daje predsjedniku RS ovlaštenja da može direktno izdavati naredbe ministru policije, a mi nismo mogli ni reagovati, a pogotovo takvo nešto promijeniti. Zato smo i napustili zasjedanje Skupštine jer smo i sami protestovali", rekao je za Buku Šešić.
Sa druge strane, vladajuća koalicija smatra da u ovom zakonu nema ništa sporno. Riječ je, kako kažu, o zakonu koji je samo objedinio dva zakona koja su ranije uređivala ovu oblast. Na tvrdnje opozicije da zakon omogućava stvaranje policijske države, odgovaraju da opozicija svojim postupcima jasno pokazuje da joj nije stalo do zakona i njegove suštine, već samo do predstave.
Kako je za Buku rekao Zoran Adžić, potpredsjednik Odbora za bezbjednost u NSRS i poslanik SNSD-a, prethodni zakoni su imali preklapanja u određenim poglavljima, čak i neke kontradiktornosti, pa je, kako bi se to izbjeglo, donesen novi zakon koji je objedinio prethodna dva.
"Obzirom u kojim vremenima živimo, kakve nam stvari prijete i od terorizma i od drugih stvari, sasvim je normalno da imamo jasan zakon koji će omogućiti policiji da radi svoj posao, a sve u cilju bezbjednosti građana RS", rekao je Adžić. Dodao je i da policija nema veća ovlaštenja i da se ta ista ovlaštenja mogu naći i u prethodnim zakonima. U činjenici da od sada policija može privesti građane bez pismenog naloga suda, ne vidi ništa sporno. Kaže da je to logičan korak, ukoliko je osoba bila svjedok nekog događaja koji policija istražuje. Jedino što ovaj zakon razlikuje od predhodna dva, kaže Adžić, jeste to što su policijskim službenicima stvoreni uslovi za lakše penzionisanje, a omogućeno je i lakše zapošljavanje visokoobrazovnog policijskog kadra.
"Zbog opasnosti od terorističkih napada, policija planira odmah nakon Nove godine podmladiti svoje redove sa 450 službenika koji su završili Visoku školu unutrašnjih poslova", kaže Adžić i dodaje da je planirano i da ova visoka škola postane dio banjalučkog Univerziteta, gdje bi se školovali kadrovi koji bi potom popunjavali MUP RS, ali i druge agencije koje iskažu potrebe za takvim kadrom.
Možda ovaj zakon zaista ne bi bio sporan da nije tolike tajnosti, brzine i očiglednog izbjegavanja da se o njemu ozbiljno razgovara. Sve to, uz složenu bezbjednosnu situaciju i već duže vrijeme evidentan politički uticaj na rad MUP-a i pravosudnih institucija, izaziva nemir i nepovjerenje. Neosporna je i činjenica da novi zakon, i policiji i predsjedniku donosi veća ovlaštenja. Ta ovlaštenja mogu se iskoristiti za borbu protiv terorizma i kriminala, ali mogli bi povećati i bezrazložno maltretiranje građana.
Šta će se na kraju dogoditi, zavisi od svakog policajca ponaosob, ali i od nalogodavca, u ovom slučaju predsjednika RS.
