Pobjeda Zorana Milanovića: Manje otrovnih strelica prema BiH

Zoran Milanović pobjednik je juče održanih izbora za Predsjednika Hrvatske. Da će on postati novi hrvatski predsjednik, bilo je jasno već sinoć, samo pola sata nakon što je Državna izborna komisija započela sa objavom rezultata.

Elvir Padalović / 06. Januar 2020

Hrvatski glasači u drugom krugu predsjedničkih izbora su odlučivali da li će predsjednik Hrvatske biti Zoran Milanović ili Kolinda Grabar-Kitarović. Odluka nije bila laka jer se stiče dojam da birači nisu glasali za kandidata kojeg smatraju dobrim već su glasati protiv kandidata kojeg smatraju gorim, smatraju analitičari u svojoj analizi za BUKU.

Izbori su se od glasanja „za“ pretvorili u glasanje „protiv“. Nažalost, to je postala praksa u cijelom regionu tako da građani za svoje predstavnike u vlasti biraju određene političare, ne zato što su dobri, već zato što su drugi gori od njih. Značajan procent birača glasa za kandidata svoje stranke bez obzira o kome se radi. 

Pri izboru su im i ovoga puta pomagali i birači iz Bosne i Hercegovine, mada na rezultate ovih izbora nisu mogli uticati nikako. Premoćna pobjeda Kolinde Grabar Kitarović u BiH zapravo je pokazatelj da Hrvati u BiH imaju potpuno suprotne političke želje od Hrvata u «svojoj matici». 

Ivana Marić, politička analitičarka kaže za BUKU kako su na hrvatskim izborima iz BiH učestvovali većinom glasači HDZ-a tj. HDZ-a BiH. Znajući to, biračima u BiH su se obraćali pretežno HDZ kandidati. Za razliku od HDZ-a, kandidati centra i ljevice ranije nisu obraćali pažnju na bh. birače i nisu iskazivali namjeru da se miješaju u unutrašnja pitanja BiH. 

Ona kaže da su glasovi za Milanovića  bili kombinacija onih koji su glasali za njega i onih koji su glasajući za njega ustvari glasali protiv Grabar-Kitarovića, odnosno ljutiti Škorini glasači.

Iako je Milanović u izbornoj kampanji po pitanju BiH koristio sličnu retoriku kao Grabar-Kitarović on će sigurno voditi umjereniju politiku prema BiH sa manje uplitanja u unutrašnja pitanja. Izborom Milanovića za predsjednika Hrvatske bićemo pošteđeni nepotrebnog podizanja nacionalnih tenzija i zaoštravanja odnosa sa Hrvatskom., smatra ona.

Ona kaže da se sigurno da novoizabrani predsjednik Hrvatske neće imati tako blizak odnos sa Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ BiH, kao što ga je imala Grabar-Kitarović, posebno nakon objave izbornih rezultata iz BiH prema kojima je kandidatkinja HDZ-a dobila preko 90% glasova. 

“Milanović će sigurno slati manje zatrovanih nacionalnih strelica prema Bosni i Hercegovini nego što je to bio slučaj u prethodnih pet godina. To neće odgovarati pojedinim bh. političarima, prvenstveno Željku Komšiću. „Oštre“ reakcije na izjave Grabar-Kitarović su mu redovno donosile sigurne političke poene kod bošnjačkog biračkog tijela, pa će ubuduće ostati uskraćen te podrške iz Hrvatske” ističe ona. 

Prema mišljenju Ivane Marić biće zanimljvo će pratiti odnos Komšića i Milanovića. Milanović je 2010. podržao kandidaturu Komšića za Predsjedništvo BiH, u vrijeme kada su obojica pripadali lijevoj političkoj opciji. Milanović je u posljednjim izbornim duelima osporavao čak i legalitet Komšićevog izbora. Komšić je među prvima čestitao Milanoviću na izbornoj pobjedi, odmah nakon Čovića. 

“Opravdana panika je vladala među HDZ-ovima, što se moglo zaključiti i po organizaciji prevoza birača na birališta u BiH. Međutim, ni to im nije pomoglo. HDZ Hrvatske će u narednom periodu morati da se pozabavi sa unutrašnjim problemima i sa preuzimanjem odgovornosti za izborni poraz” kaže Ivana Marić.

Tanja Topić, politička analitičarka za BUKU kaže kako je pobjedom Milanovića upućena veoma jasna poruka glasača u Hrvatskoj je da su na nivou predsjednika tražili promjenu I očito je da su umorni od ideoloških borbi i različitih svjetonazora. Bitniji su im borba protiv korupcije, odgovornost na cemu je insistirao Zoran Milanović nego spočitavanje tipa je mogući predsjednik Hrvatske "komunjara". 

Dodaje kako su neki od razloga ovakvog ishoda izbora Miroslav Škoro, koji je HDZu prije svega nanio veliki udarac, potom previranja unutar samog HDZa, i tu slijedi ozbiljna analiza a samim tim i preslagivanje stanja u ovoj stranci, i ma kraju slabosti kandidatkinje Kolinde Grabar, koja je imala brojne verbalne gafove, nepoznavanje načina na koji se puni budžet, neznanje oko osnovnih stvari kao što su porezi i slično.

I na kraju, dodaje naša sagovornica, ona je dobrano zabavljala hrvatsku javnost i bila predmetom podsmijeha.

“Nisu joj pomogli gafovi njenih saradnika, savjetnice koja je pokusala prekinuti TV debatu, jer je predsjednica umorna, i savjetnik koji je verbalno izvrijedjao političkog protivnika” dodaje.

Kada je riječ o za nas najvažnije pitanju a to je odnos prema BiH za nadati se da Zoran Milanović bude manje fasciniran Trampom, kao što je to bila njegova prethodnica Kolinda Grabar-Kitarović, a više posvećen prvim susjedima, ističe naša sagovornica.

Također se treba nadati da njegov odnos prema Bosni i Hercegovini ne bude temeljen na dosadašnjoj matrici, prema kojoj funkcionišu spoljne politike i Hrvatske i Srbije prema BiH  - a to je okrenutost samo prema dijelovima Bosne i Hercegovine i etničkim skupinama kojima i oni sami pripadaju.  

«Odnosi prema BiH su u mandatu Kolinde Grabar Kitarović bili ozbiljno narušeni, BiH je hrvatska predsjednica optužila da je leglo islamskih ekstremista i tempirana bomba terorista. U tom dijelu Zoran Milanović je BiH odredio kao tamo neku zemlju u kojj su muslimani u većini, što u konačnici može implicirati opasnost od islamskog radikalizma, što je također jedan veoma površan stav» naglašava naša sagovornica. 

Dodaje kako su odnosi Kolinde Grabar Kitarović bili usmjereni samo prema dijelovima zemlje u kojima su Hrvati dominantno većinsko stanovništvo i to isključivo prema partijskom ključu – sa HDZ-om i prema HDZu. 

U predizbornoj kampanji je Grabar Kitarović istakla kako na onoj razini na kojoj se ona nalazi nema s kim da sarađuje u BiH, Zoran Milanović je rekao da će sarađivati sa svima koji su u BiH na vlasti, bez obzira ko su oni, što jeste jedna vrsta iskoraka iz etničkog i partijskog šinjela.

«Utisak je, i to za sada ostaje samo na toj razini, dok ne vidimo kako svoje poruke izrečene u kampanji, predočava u konkretnoj politici i ponašanju, da će se Zoran Milanović više ponašati državnički, ne partijski, i etnički. Zoran Milanović nije posmatrao Hrvate u BiH kao dijasporu, što oni i nisu, i to je iskazao jasnim stavom u kampanji – nije se borio za njihove glasove. Ali sasvim sigurno je da će ostati na fonu zvaničnog hrvatskog stava da se bori za jednakopravnost Hrvata u BiH, na način na koji su to radili i svi dosadašnji politički akteri u Hrvatskoj» kaže za BUKU Tanja Topić

Odnosi Hrvatske i BiH zahtijevaju bitno poboljšanje, manje arogancije i predrasuda prema Bosni i Hercegovini, a čini se da u tome puno više može uraditi Zoran Milanović. Bitno je da odnose Hrvatske i BiH ne redukuje na odnose na političkim partijama sa hrvatskim predznakom, te da barem pokrene jedan dio otvorenih pitanja između dvije države, a ona su brojna.  

 

 


Buka preporuka

Politika

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.