Iako tržišta već dulje vrijeme iščekuju zaoštravanje monetarne politike u SAD-u, sve su iznenadile najnovije poruke Federalnih rezervi da će već u ožujku početi s nizom povećanja kamatnih stopa te prestati s politikom iz doba pandemije koja je poticala zapošljavanje, rast, dobitke na burzi, ali i inflaciju. U prosincu je dosegnula sedam posto, najvišu razinu u gotovo 40 godina. Prema riječima Jeromea Powella, predsjednika Feda, inflacija je postala "malo gora" od posljednjeg sastanka u prosincu te da će podizanje referentne stope Feda, koja je na nuli od ožujka 2020., pomoći da se spriječi ukorjenjivanje visokih cijena.
Pet do šest povećanja
Nastojeći smiriti strahove da bi više kamatne stope mogle naštetiti gospodarstvu, prvi čovjek Feda ujedno je rekao da središnja banka može upravljati procesom na način koji produljuje rast i održava nisku nezaposlenost. "Mislim da ima dosta prostora za podizanje kamatnih stopa bez prijetnje tržištu rada", rekao je. Premda se u priopćenju Feda ne navodi kada će točno početi povećavati kamate, analitičari smatraju da će to biti u ožujku, kada bi središnja banka mogla okončati i program kupnje obveznica, a potom početi i smanjivati svoje bilance.
Bit će to prvo povećanje cijene novca od prosinca 2018. godine, ali ranije i bržim tempom nego što su ekonomisti i ulagači očekivali. Prošli mjesec dužnosnici Feda predvidjeli su da će povećati stope tri puta u 2022., dok su tržišta računala s četirima povećanjima, u ožujku za 0,25 postotnih bodova, a potom u još dva ili tri navrata do kraja godine, kada bi kamate mogle dosegnuti jedan posto.
Američki ekonomisti Deutsche Banka sada očekuju da će Fed ove godine povisiti stope pet puta, jedan više od njihova prethodnog osnovnog slučaja.
Strateg banke Jim Reid objašnjava da je najveća novost u naglasku da se ovaj ciklus razlikuje od posljednjeg kruga pooštravanja u tome što je inflacija znatno iznad cilja, dok je tržište rada povijesno 'zategnuto', a projekcije rasta ostaju iznad dugoročnog potencijala. Stoga u ožujku i svaki sljedeći sastanak Fed, smatra, može povećati kamatne stope za 0,50 baznih poena.
Luigi Speranza, glavni ekonomist u BNP Paribas Markets, očekuje da će Fed ove godine povećati kamatne stope šest puta. Prognozira se da će na kraju 2023. godine biti od 2,25 do 2,50 posto, što je 25 baznih poena više nego što su prije predviđali. Iako je njihov osnovni scenarij za šest ovogodišnjih povećanja izazov američkim dionicama, smatraju da to samo po sebi nije dovoljno da se tržište izbaci iz kolosijeka, ako rast zarada kompanija ostane snažan.
"Superbalon"
Sve do sao sa sjednice Feda, u kojem piše da će uskoro trebati povećati ključne kamatne stope, burzovni indeksi bili su u pozitivnom području, no potom su pali, najprije na Wall Streetu, a potom na azijskim i europskim burzama.
Analitičari se mahom slažu u tome da je 'korekcija' počela već krajem prošle godine, no pitanje je koliko će biti snažna, hoće li to biti podnošljivih i uobičajenih razmjera ili je posrijedi početak raspleta kakve je svijet vidio krajem 20-ih godina prošlog stoljeća ili s financijskom krizom 2008. godine.
Poznati ulagač Jeremy Grantham, s istančanim osjećajem za velike preokrete, ovih je dana privukao pozornost tržišta najavom pucanja "superbalona" američkih dionica s 50-postotnim padom, a otišao je i korak dalje. Za Bloomberg je iznio još alarmantniju poruku, da je prošlo 25-godišnje razdoblje "zlatokose" te da se svijet treba pripremiti za inflaciju, sporiji rast i nedostatak radne snage.
