Posljednji pozdrav prvom poslu u RS

<p><strong>Ime se mijenja, izvođač radova, ali suština ne: ovogodišnja epizoda zapošljavanja pripravnika sa VSS u RS je ušla u finalnu fazu produkcije. Projekat je to predstavljen 2007. godine pod imenom „Prvi posao“, ovo je četvrti pokušaj. U prvoj godini je Vlada RS samostalno bila nosilac projekta, dok je 2008. ZZZ RS bio uključen sa 50% troškova. Teško je reći koliko je to imalo veze da se projekat preskoči 2009. godine, ali u izbornoj 2010. nije smjelo biti greške, Vlada RS preuzima na sebe sve finansijske obaveze koje, uzgred rečeno, još uvijek otplaćuje. U pokušaju da se zaboravi na to, projekat se u potpunosti prebacuje na ZZZ RS, sada pod imenom „Znanjem do posla“...</strong></p>

Bojan Vlajić / 12. Decembar 2011

 

 

Na stranu sve nepotrebno komplikovanje i fama oko zapošljavanja pripravnika - valjda su ljudi koji su završili fakultet sposobni da rade to za šta su se školovali, za početak cifre. U prvom pokušaju (2007) je zaposleno 540 pripravnika. Naredne godine je taj broj sa planiranih 600 nekako uvećan na 1200, ali se, zbog kašnjenja sa svih strana, projekat protegao na 2009. godinu i realizovano je 1193 radna mjesta. U 2010. godini je ZZZ RS prvobitno bio predložio broj od 500 pripravnika, ali je na kraju zaposlen 1491 pripravnik. (Izborna godina je čudo.) Ove sezone je, u inat sveopštem napretku, broj ipak smanjen. Predviđeno je da se u prodaju pusti 1000 tiketa lutrije, 850 za VSS pripravnike i 150 za VŠS. Statistika pripremljena za projekat kaže da se krajem jula mjeseca 2011. godine na spisku ZZZ RS nalazilo 7.920 lica sa VSS od kojih je 4.498 bez radnog iskustva. To je popriličan skok u odnosu na broj od 2.700 VSS lica bez radnog iskustva, podatak sa kojim se ušlo u izradu prošlogodišnjeg projekta. Što se tiče VŠS, njih je 767 bez staža, ukupno 2.461. Uz ove brojke se mora dodati i podatak da postoje lica koja imaju radno iskustvo ali nemaju položen stručni ispit, a njihov tačan broj se ne zna.

Aktuelni projekat kasni sa realizacijom usljed pomjeranja roka za poslodavce. Prvobitno planiran do 21. novembra, javni poziv je prolongiran do 13. decembra. To se desilo zbog “insistiranja pripravnika” odnosno “zbog toga što je jedan broj studenata u međuvremenu diplomirao i tražio izmjenu konkursa kako bi oni mogli da konkurišu kod određenih poslodavaca”. Pomalo nevjerovatno zvuči, ali to je zvanično saopštenje ZZZ RS. Koliki je to tačan broj, u ZZZ RS nam nisu znali reći. Drugi aspekt priče je da se do 21.11. bilo prijavilo 209 poslodavaca sa potrebama za 570 pripravnika, jedva malo više od polovine predviđene cifre. Sve njih nakon isteka roka čeka procedura provjere i izbora poslodavaca koji će učestvovati u projektu. Sudeći po dosadašnjem iskustvu, to bi moglo potrajati. Prioritet imaju poljoprivreda, prerađivačka industrija te uslužne djelatnosti za koje je ZZZ RS predvidio pomoć u vidu plaćanja 70% plate i 80% obaveznih doprinosa za pripravnike, dok za ostale ZZZ RS pomaže u vidu 50% plata i 60% obaveznih doprinosa. Pri tom vrijedi reći da je finansijska konstrukcija za pomenutih 1000 pripravnika teška 11,2 miliona KM, od čega ZZZ RS daje 6,6 miliona. Od dosad prijavljenih 209 preduzeća, ovih “prioritetnih” je najviše - 134, međutim, njihove potrebe su svega 257 pripravnika.

I ako prihvatimo ovaj podatak o “insistiranju pripravnika”, ostaje nam alarmantna činjenica da su potrebe poslodavaca tek nešto više od polovine predviđenog broja novih radnika. No, to nije tako strašno kad se uzme u obzir da prioritetne poljoprivreda i uslužne djelatnosti, tematika ovogodišnjeg projekta, nisu previše atraktivne za mlade sa VSS. Nasuprot tome, opšteprihvaćeno mišljenje je da bi svi mladi danas veoma rado da se zaposle “na državne jasle”. Vlada RS poštuje volju mladih tako da je u proteklim godinama većina predviđenog novca otišla na subvencionisanje upravo takvih radnih mjesta. (Kome još trebaju privreda i proizvodnja...) Tako je u sklopu prošlogodišnjeg projekta Administrativna služba grada Banjaluka tražila 17 pripravnika, od toga joj je ZZZ RS pružio 13. Od tih 13, tu je bilo četiri pravnika, dva ekonomista, jedan arhitekta... Ove godine se ista ustanova prijavila za projekat sa potrebom za 18 pripravnika, od kojih je sedam pravnika. Dakle, sa jedne strane smo zatrpani pričama o potrebi za deficitarnim kadrovima, sa druge strane se odobravaju dodatna mjesta na suficitarnim studijskim grupama, a kao šlag na tortu dolazi ovaj podatak. To je samo jedan primjer, ali je činjenica da je većina subvencionisanih poslodavaca dosad bila iz reda ministarstava, opštinskih administracija i javnih preduzeća (npr. Srpske šume, RiTE Ugljevik, Fond PIO...), ustanova koje su na ovaj ili onaj način vezane za budžet. Privatni sektor nije naročito zainteresovan za učešće, posebno nakon što su se mnogi opekli 2008. godine, kada su dugo čekali na refundaciju uloženog. U ZZZ RS kažu da ove godine prednost nad javnim imaju upravo privatna preduzeća…

Summa summarum, u okviru dosadašnjih projekata priliku je dobilo približno 3.200 pripravnika, od kojih se navodi da je oko 80% zadržalo radna mjesta i nakon gubljenja titule pripravnika. Oko 80% od tih oko 80% je kancelarijska garnitura za potrošnju tonera, spajalica i papira i proizvodnju gramatičkih grešaka. Ako na to dodamo podatak da je od 2005. do 2010. došlo do porasta broja administrativnih radnika od 20,79% (sa 18.670 na 22.552), dok je za isti period došlo do smanjenja broja radnika u privredi od 13,85%, računica je jasna. Projekti zapošljavanja pripravnika su po principu “zaposli bližnjeg svog” bili kupovina socijalnog mira i osiguranje povjerenja (podobnih) građana kroz zapošljavanje u javne ustanove (po principu spojenih posuda), kao i prilika za određene poslodavce da, uz državne subvencije, “ozvaniče” već zaposlene radnike na crno ili iskoriste priliku pa u pola cijene dobiju čitavog radnika na određeno vrijeme. RS je na početku priče imala na raspolaganju novac od privatizacije Telekoma, međutim, novca je sve manje. U budžetu RS za narednu godinu nije predviđena ni marka za zapošljavanje pripravnika, a ZZZ RS već sad ima pretežak zadatak, u svom prvom samostalnom pokušaju zapošljavanja pripravnika. Entitetske institucije i javna preduzeća, dosad najvjernije mušterije ovih subvencija, su “puni kao šibica” (a i pored toga se ne poštuje odluka o zabrani zapošljavanja u državnoj upravi), dok je zdrav realni sektor trenutno u domenu nadrealizma. O nekom stvaranju trajnih vrijednosti je teško govoriti, kad se ni ime projekta ne može sačuvati…

Ipak, VSS nezaposleni bez radnog iskustva su tek kap u moru od oko 150.000 nezaposlenih u RS, a pored njih se tu još dave i radnici na crno, oni prijavljeni na minimalac, volonteri koji rade bez ikakve naknade i garancije validacije njihovog rada...

I za kraj, podatak: jedno od posljednjih izdvajanja Vlade RS za zapošljavanje nezaposlenih je bilo početkom novembra, kad je odobrena suma od milion maraka od kojih je čak petina je otišla firmi Alpha Security koja se bavi obavljanjem poslova iz oblasti fizičkog i tehničkog obezbjeđenja lica i imovine. Da li je to briga o nezaposlenima u RS, izražavanje nepovjerenja prema narodnoj miliciji (i Oružanim snagama BiH) ili neka posebna strepnja Vlade RS za sigurnost u narednom periodu?



Buka preporuka

Društvo

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.