Pogoršanje epidemiološke situacije izazvane virusom korona i odluka brojnih zemalja na Zapadu na novi lockdown, dodatno su otežali ionako tešku situaciju u domaćoj privredi.
I dok ekonomisti i privrednici strahuju od novog zatvaranja same BiH, jer ističu da to domaća privreda ne bi preživjela, jedno je sigurno - u našoj zemlji nema preduzeća koje nije pretrpjelo i još uvijek ne trpi posljedice zbog situacije sa korona virusom.
“Na ukupno poslovanje privrede ne utiče samo epidemiološka situacija kod nas, već se direktno odražava i sve ono šo se dešava na nama najznačajnijim tržištima kada je u pitanju spoljnotrgovinska razmjena, a to su Hrvatska, Slovenija, Italija, Austrija, Njemačka. Njihov lockdown utiče i na plasman naše robe. Trenutno imamo situaciju da u istoj privrednoj grani dva preduzeća koja, primjerice, posluju sa partnerima u Njemačkoj imaju dva potpuno različita iskustva. Sve zavisi kako taj partner u Njemačkoj radi, da li uopšte radi, da li je smanjio kapacitet svog poslovanja ili je to zadržao na nivou prije pandemije”, priča za BUKU Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS. Dodaje i da su trenutno u fazi pregovora sa Vladom RS kako bi se pronašla zadovoljavajuća rješenja za privredu RS: “Očekujemo takođe da će kroz program ekonomskih reformi kroz naredni period biti definisane mjere koje koje nude izlaz iz ove situacije i koje bi uz ove interventne mjere na kojima satlno insitiramo, omogućile privredi šansu za oporavak”.
Ekonomska budućnost je još uvijek neizvjesna u cijeloj EU, a situacija u BiH je dodatno usložnjena jer naša zemlja, kao izvozno orijentisana i uvozno zavisna, nema sistem koji bi ju zaštitio od vanjskih uticaja, te je teško prognozirati oporavak bh. tržišta bez analize događaja na globalnoj ekonomskoj sceni.
Sa mišljenjem da je najveći strah vezan za ino-partnere slaže se i Ranka Mišić predsjednica Sindikata RS.
Kako je još ranije za BUKU rekla, ono čega se u Sindikatu boje je da će biti ugovoreno mnogo manje poslova sa ino-partnerima poput Italije, Austrije, Njemačke, Srbije, koje su takođe pogođene krizom, što bi se moglo odraziti na našu prerađivačku industriju.
“Eventualno ugovaranje manjeg obima posla bi lako moglo uticati i na broj zaposlenih, kao i njihova primanja. Međutim napraviti procjenu šta nas čeka do kraja godine je veoma teško, ali opravdano strahujemo, jer privredna aktivnost pada, a znamo da poslodavci u toj situaciji otpuštaju radnike, te ih se samim tim sve više se pojavljuje na novčanu naknadu u Zavod, te se samim tim postavlja se pitanje hoće li u jednom momentu početi nedostajati novca na Zavodu, ako se ovaj trend nastavi. Nadalje smanjuju se direktni i ndirektni porezi, i stoga mi kao Sindikat ne prestajemo tražiti rješenja kako bi šteta prvenstveno po radnike bila što manja- da ne dolazi do smanjenja plata i otpuštanja“, zaključila je Mišić.
Ovih dana sa izvještajem o uticaju korona virus na poslovanje u Republici Srpskoj izašla je Unija udruženja poslodavaca Republike Srpske.
Njihova analiza je pokazala da tek 3 posto privrednika iz različitih grana radi u punom kapacitetu, 31 posto ih uspjeva raditi u punom kapacitetu uz rad od kuće, djelimično ih radi 39 posto, dok uopšte više ne radi 26 posto privrednih subjekata. Najviše je prestalo sa radom poslodavaca u sektori turizma i ugostiteljstva - 95 posto anketiranih, i proizvodnja tekstila, kože i odjeće gdje 51 posto anketiranih poslovnih subjekata više ne radi.
Što se tiče otpuštanja radnika, najveći dio poslodavaca- 78 posto je pristupilo mjeri otpuštanja radnika minimalno, odnosno redukciji broja radnih mjesta od 1 do 10 posto. Na pitanje koliki procenat radne snage planiraju da otpuste u narednom kvartalu 17 posto anketiranih reklo je da ne zna, 23 posto da će otpustiti do 10 posto radnika, dok je njih 21 posto planira otpustiti između 11 i 20 posto radnika.
Sektori u kojima doći do najviše otpuštanja su poljoprivreda, ratarstvo i ribolov- 32 posto, sektor građevinarstva 28 posto, maloprodaja i trgovina 22 posto, te transport i transportna djelatnost 21 posto.
Izvještaj o uticaju korona virus na poslovanje u Republici Srpskoj koji su uradili polodavci predlaže i pet ključnih mjera za izlazak iz krize- značajno poresko rasterećenje kroz smanjenje zbirne stope doprinosa i smanjenje parafiskalnih opterećenja; program podrške rastu plata i povećanju broja zaposlenih u realnom sektoru; povoljni krediti; privremene mjere fiskalnog rasterećenja za najugroženije sektore; formiranje kriznog fonda za pomoć poslodavcima.
