Poslovanje u BiH: „Vrijeme je novac”, a mi rasipamo i jedno i drugo

Dok se svi nivoi vlasti ne usaglase da je poboljšanje poslovne klime u BiH jedan od prioriteta, teško je očekivati da će se priliv investicija povećati.

Maja Isović / 28. Mart 2015

“Ako je vrijeme najskupocjenije od svega, onda je traćenje vremena najveća od svih rasipništava” – Benjamin Franklin.


“Vrijeme je novac”, poznata izreka o upravljanju vremenom izgleda da ne pronalazi pristalice u bh. poslovnoj klimi. Vrijeme kod nas kao da stoji, u okviru poslovanja ništa se ne mijenja, da bi situacija za strane, ali i domaće investicije bila lakša. Mišljenje domaćih i stranih stručnjaka je da prepreke za ulaganje u BiH treba eliminisati, a prema indikatorima poslovanja Svjetske banke, od 189 zemalja, BiH je rangirana na 131. mjestu, između Bangladeša i Ugande.

Zemlje regiona čine mnogo napora da privuku strane investicije, dok vlasti u BiH čini se samo deklarativno podržavaju ulaganja u privredni sektor naše zemlje, jer ne čine mnogo da se olakša poslovna klima. Važno je napomenuti i da je prema analizama u 2014. godini zabilježen dodatni pad stranih investicija u BiH.

U okviru Sporazuma za rast i zapošljavanje u BiH, napomenuto je da je BiH na 38. mjestu iza svih država u regionu i rangirana je na 174. mjestu (uz Libiju) prema procjeni Svjetske banke vezano za proceduru  pokretanja biznisa.

Vladimir Blagojević, iz Službe za odnose sa javnošću Privredne komore Republike Srpske, kazao je da je neophodno unaprijediti i olakšati poslovni ambijent, kako bismo stvorili uslove za privlačenje i stranih, ali i domaćih investicija.

“Zbog toga, Privredna komora konstantno ukazuje na sve probleme i sva opterećenja sa kojima se privrednici susreću. Između ostalog, svake godine dostavljamo Vladi RS prijedlog mjera za Ekonomsku politiku, sa ciljem smanjenja i/ili ukidanja niza fiskalnih, a naročito parafiskalnih nameta koji guše privredu. Realizacijom ovih mjera za rasterećenje privrede, stvorili bismo atraktivnije uslove poslovanja, koji bi onda privukli i strane, ali svakako i domaće ulagače”, kaže Blagojević za BUKU.

Podsjeća da je početkom novembra prošle godine Komora uputila Vladi RS prijedlog mjera poslovne zajednice za Ekonomsku politiku RS za 2015. godinu.

“Veći broj naših mjera je usvojen i sada je krenula njihova realizacija. Iako postoje određene primjedbe privrednika na neke od nacrta zakona, o kojima je javnost već upoznata, Privredna komora RS očekuje da će kroz rasprave o ovim zakonima doći do kvalitetnih rješenja”, objašnjava Blagojević i dodaje da jedan od problema koji ističu jeste i neefikasan rad javne uprave.

“Kao primjer možemo navesti slučaj da su investitori u Banjaluci u prošloj godini imali veliki problem sa čekanjem na izdavanje građevinskih dozvola, što je bilo nedopustivo i na to smo konstantno ukazivali. Naime, imali smo slučaj i da su pojedini investitori duže čekali na građevinsku dozvolu, nego što je bilo vrijeme potrebno za izgradnju samog objekta. Sada je problem rješen, ali to treba da nam ostane kao iskustvo za naredni period, da se takve stvari više ne ponavljaju, jer smo zbog ovog slučaja izgubili pojedine investitore koji su odustali od ulaganja, pa čak i napustili Republiku Srpsku i BiH i otišli u neku od susjednih zemalja, gdje su naišli na mnogo povoljnije uslove”, kaže Blagojević.

Naš sagovornik kaže da jedan od načina da se unaprijedi efikasnost rada javne uprave, kada je dokumentacija u pitanju, jeste da se omogući elektronska razmjena dokumenata službenim putem između nadležnih institucija.

“Neki od pozitivnih pomaka koje je Republika Srpska napravila jeste reforma u oblasti pokretanja biznisa, gdje je omogućeno da se preduzeće registruje za tri dana. I to je bio jedan od zahtjeva poslovne zajednice. Ali, da bismo ostvarili ukupne pozitivne efekte, neophodno je da ovakve reforme prate i svi ostali nivoi vlasti u BiH, te da se istovremeno radi na unapređenju poslovnog ambijenta, kako bi se stvorili uslovi da se novoformirano preduzeće izbori za svoje mejsto i opstane na tržištu”, objašnjava Blagojević.

On kaže da, u suštini, uslove poslovanja u Srpskoj Privredna komora RS ne može ocijeniti kao povoljne. Blagojević kaže da je zbog toga neophodno realizovati mjere na kojima insistira poslovna zajednica RS, kako bismo stvorili uslove za privlačenje i domaćih i stranih investicija.

Predrag Raosavljević, profesor međunarodnog prava na PIM Univerzitetu, u Banjaluci kaže da za razliku od drugih zemalja regiona, Bosna i Hercegovina ima veoma složenu političku strukturu i ne postoji jedinstvena vizija o budućnosti ove zemlje kod predstavnika njenih naroda.

“Po pravilu, investitori žele da ulažu u sredine za koje smatraju da će dugoročno biti stabilne. Politički i istorijski razlozi, pored razloga isključivo ekonomskog karaktera, svakako urušavaju mjesto BiH na svjetskoj mapi poželjnih destinacija za ulaganje. Sa druge strane, nisu jedino strane investicije ključne za privredni opravak jedne zemlje, jer iako povećavaju zaposlenost, veći dio dobiti odlazi vlasnicima uloženog kapitala, pa npr. u slučaju banaka, stanovništvo zemlje dodatno siromaši. Pored privlačenja stranih investicija, treba bolje iskoristiti postojeće potencijale i osigurati ravnomjerniju raspodjelu postojećeg bogatstva. Građani u Bosni i Hercegovini su takođe spremni žrtvovati dio ekonomskog blagostanja za osjećaj sigurnosti, bilo realan ili percipiran”, kaže za BUKU Raosavljević.

On objašnjava da su investitorima, sa pravne tačke gledišta, bitne dvije stvari: brzina dobijanja neophodnih dozvola za pokretanje privredne aktivnosti, uključujući i građevinske dozvole, kao i vrijeme neophodno za naplatu dospjelih potraživanja, gdje se zemlje rangiraju po broju dana od nastanka duga do dana izvršenja prinudnom naplatom.

“Veliku ulogu u ovom procesu igra efikasan pravosudni sistem. Treba priznati da su učinjeni određeni pomaci na ovom planu, pojednostavljene procedure u pojedinim opštinama i osnovani privredni sudovi. Veliki posao preostaje u oblasti rješavanja imovinskih odnosa i usklađivanja zemljišnih knjiga sa stvarnim stanjem, pogotovo u urbanim centrima gdje po prirodi stvari ima dosta investicija”, ističe Raosavljević.

Kada je riječ o poslovnom ambijentu kod nas, Raosavljević kaže da je radna snaga relativno obrazovana i jeftina, ali problem vidi u tome što generalno izostaje dominacija ekonomskih nad političkim temama.

“Čak i u zemljama gdje postoji visok stepen jedinstva između njenih građana, i političara među sobom, veoma je teško opstati i ostvarivati dobit na visoko konkurentnom globalnom tržištu. Zemlje koje označavaju Bosnu i Hercegovinu kao svoj spoljnopolitički prioritet trebaju uraditi više na investiranju u njene privredne potencijale, a manje se uplitati u ionako usložnjene političke odnose”, kaže Raosavljević.

Iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH – FIPA, kažu da u uslovima kada imamo usporen ekonomski rast i slabu globalnu trgovinu, konkurencija među zemljama da privuku investitore postaje sve oštrija.

„U takvim uslovima, i investitori imaju veću mogućnost izbora i usmjeravaju se tamo gdje lakše zadovoljavaju svoje interese. Činjenica je da mi ne možemo biti zadovoljni prilivom stranih investicija u BiH, ali smo potpuno sigurni da to nisu ni druge zemlje iz regiona. Pored vanjskih fakatora koji utiču na globalne i regionalne ekonomske tokove, konkurentnost, poslovni ambijent i sigurnost investicije su ključni u donošenju odluke o investiranju“, kažu za BUKU iz ove Agencije.

Objašnjavaju da značajnu ulogu u tom procesu ima imidž investicione lokacije, a percepcija BiH je da nije dovoljno privlačna za strana ulaganja.

„U razgovorima sa postojećim stranim investitorima, oni veoma često ističu da se njihovo mišljenje značajno promijeni kada posjete BiH i steknu lično iskustvo. Tome u prilog ide i činjenica da strani investitori koji pokrenu svoj biznis u BiH šire ga iz godine u godinu. U 2014. god. FIPA je posjetila 70 stranih kompanija i preko 80% ih je najavilo nova ulaganja i nova zapošljavanja. Da nemaju opravdan motiv, sigurno ne bi nastavili ulaganja.  U ovom procesu značajnu ulogu imaju i mediji, koji, nažalost, u današnjim uslovima, malo pažnje posvećuju pozitivnim poslovnim pričama koje značajno mogu da doprinesu kreiranju boljeg imidža za investiranje“, kažu iz FIPA-e.

Iz ove Agencije napominju da je lakoća poslovanja kriterij koji se analizira u značajnim svjetskim izvještajima koji se tiču procesa privlačenja stranih investicija.

„Ukoliko je ta procedura komplikovana i dugotrajna, to je odlika nesigurnog, neuređenog i neprivlačnog poslovnog ambijenta, što automatski predstavlja barijeru za privlačenje investicija. U današnjim uslovima, posebno u poslovnom svijetu, brzina kretanja informacija, donošenja odluka i prilagođavanje promjenama su od izuzetnog značaja za postizanje dobrih poslovnih rezultata i sva uska grla koja usporavaju te procese moraju se stalno otklanjati“, kažu.

Napominju da je prilagođavanje promjenama stalni proces, kao i reforme koje ih prate.

„To su aktivnosti koje se vode na svim nivoima vlasti. Neke institucije to rade brže, neke sporije, što zavisi i od spremnosti i od kapaciteta. Republika Srpska je, u poređenju sa Federacijom BiH, učinila značajnije korake po tom pitanju i skratila procedure koje se tiču otpočinjana poslovanja i smanjila im troškove“, ističu iz ove Agencije.

Da bi se situacija promijenila na bolje i da bi se privukli značajniji iznosi stranih ulaganja, neophodno je imati stabilno makroekonomsko okruženje, strategije koje su usmjerene prema stranim investitorima, podsticajno poslovno okruženje i raspoložive resurse. Pored toga, mora se imati u  vidu da se najznačajniji potencijali za ulaganje vežu za neiskorištene prirodne resurse, kojima upravljaju entiteti ili kantoni, te je za dobru promociju neohodna stalna koordinacija i komunikacija sa nadležnim institucijama.

Na pitanje kako bi ocijenili poslovni ambijent kod nas, iz Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH kažu da, iako veoma često negativno ocjenjujemo poslovno okruženje, postojeći strani investitori i njihovo lično iskustvo pokazuju da, ukoliko kompanija ima jasnu viziju razvoja, te ukoliko radi u sinergiji sa lokalnim vlastima, može da ostvari dobre poslovne rezultate. Ističu primjere lokalnih zajednica Goražde, Prijedor i Tešanj kao pokazatelje proaktivnog odnosa prema generisanju investicija i uspješne saradnje sa investitorima.

Na kraju možemo zaključiti da dok se svi nivoi vlasti ne usaglase da je poboljšanje poslovne klime u BiH jedan od prioriteta, teško je očekivati da će se priliv investicija povećati. Poboljšanje poslovne klime i olakšavanje administrativnih postupaka mogu omogućiti bolju situaciju u ovom sektoru, a tada se može očekivati i veće zapošljavanje građana BiH. Dok se to ne desi, Bosna i Hercegovina uzalud troši, ne samo vrijeme, nego i novac.

 

 

 

 

 

 


Buka preporuka

EU/BiH

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.