<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Posvetio život lovu na naciste

Efraim Zurof

Prošlo je 75 godina od oslobođenja Aušvica, a pojedini nacisti koji su tokom rata činili strašne zločine i dalje žive, nekažnjeno.

28. januar 2020, 5:30

 

Zato je Efraim Zurof, direktor "Simon Vizental" centra u Jerusalimu odlučio da posveti svoj život pronalasku ovih ljudi, baš kao što je svojevremeno pronašao i zločinca Lasla Čatarija.

Čatari, bivši policijski oficir, bio je jedan od najtraženijih nacističkih ratnih zločinaca. Juna 2013. optužen je za svoju ulogu u pogibiji 15.000 Jevreja koji su poslati u koncentracioni logor Aušvic 1944. U trenutku podizanja optužnice imao je 98 godina, a nakon završetka Drugog svjetskog rata je izbjegao u Kanadu.

Uprkos optužnici, Čatari nikada nije odslužio kaznu za svoje zločine. Preminuo je samo dva mjeseca kasnije, avgusta 2013, u Budimpešti.

"Tek mali broj njih je krivično gonjen. Iskreno govoreći, još manje ih je kažnjeno za svoje zločine. Ali smatram da je razotkriti ih pred očima javnosti stroža kazna od zatvora", priča Zurof za Euronews.

On već četiri decenije aktivno lovi preostale naciste i njihove saradnike, bez obzira na značaj njihovog čina ili pozicije u jeku Drugog svjetskog rata.

Frustracija zbog manjka ozbiljnosti

Mnogi nacistički ratni zločinci su prevarivši nadležne uspeli da prebegnu u SAD i Kanadu, dok su neki ostali u Evropi. Iako su vlasti pojedinih zemalja radile na pronalaženju ovih lica, u slučaju drugih nije pokazana adekvatna inicijativa da se zločinci privedu licu pravde.

Tako je, na primjer, 22. januara ove godine, u stotoj godini života preminuo Amerikanac Majkl Karkoc, koji je u tom trenutku bio pod istragom zbog sumnji da je bio umešan u pokolj Jevreja 1944, u poljskom selu Hlanuv. Zurof u ovom slučaju krivi američke i poljske vlasti za manjak ozbiljnosti.

Na sud i u devedesetoj

Dok je poodmakla starosna dob ta koja ide na ruku preživelim nacistima da izbjegnu služenje kazni, istovremeno im odmažu bolji životni uslovi, koji im produžavaju životni vijek.

"Kada sam počeo sa traganjem za nacističkim ratnim zločincima, pretpostavio sam da taj poduhvat neće dugo trajati. Zar je moguće da sam rođen 1948, a da i dalje lovimo preostale naciste?", pita se Zurof, ali dodaje da je bolji kvalitet života današnjice doprinio tome da naciste i u svojim devedestima služi zdravlje, što omogućuje da se njihovi sudski procesi nastave.

Jedan takav primjer je i slučaj Bruna Deja, 93-ogodišnjeg bivšeg čuvara SS-a u koncentracionom logoru "Štuthof", koji se nalazio nedaleko od  Gdanjska, u današnjoj Poljskoj. Dej je optužen za pomaganje i podstrekivanje na ubistvo 5.230 ljudi, kada ja imao svega 17 ili 18 godina.

 

Telegraf.rs