Kip maršala Ivana Konjeva, koji je vodio sovjetske snage koje su oslobodile veći dio Čehoslovačke i ušle u Prag 9. svibnja 1945. podignut je 1980.
Predmet je sporenja od pada komunizma 1989. zbog Konjevljevih kasnijih pothvata među kojima je i vodeća uloga u slamanju mađarskog ustanka 1956. kao i podizanje Berlinskog zida 1961.
Češki povjesničari kažu kako je on bio upetljan u ruska izviđanja uoči invazije na Čehoslovačku 1968. koju je predvodio Sovjetski Savez. Rusija osporava njegovo sudjelovanje.
Predsjednik kaže da bi spomenik trebao ostati
Kip je zadnjih godina opetovano nagrđivan crvenom i ružičastom bojom što je navelo čelništvo praškog 6 okruga da ga prekrije ceradom i razmotri njegovo uklanjanje.
To je izazvalo bijes među proruskim aktivistima koji su nekoliko puta razderali ceradu koja je pokrivala kip. Rusko veleposlanstvo je isto tako prosvjedovalo rekavši kako prekrivanje kipa predstavlja oskvrnuće uspomene na pale vojnike Crvene armije.
"Smatramo nečuvenom današnju odluku...o prenošenju spomenika maršalu I.S. Konjevu", reklo je u priopćenju rusko veleposlanstvo u Pragu nakon odluke u četvrtak skupštine 6 okruga češkog glavnog grada.
Češki predsjednik Miloš Zeman, koji često zauzima proruska stajališta u politici, također je rekao ranije ovoga mjeseca da bi spomenik Konjevu trebao ostati na svom mjestu.
Spomenici iz sovjetskog doba uzrokovali su sporove i na drugim mjestima u istočnoj Europi.
Godine 2007. prosvjednici su se sukobili u Tallinnu i opsjeli estonsko veleposlanstvo u Moskvi nakon što su estonske vlasti uklonile brončani kip vojnika Crvene armije s njegova mjesta u središtu Tallinna.
U bugarskom glavnom gradu Sofiji 37 metara visok spomenik koji prikazuje devet sovjetskih vojnika kako idu prema neprijatelju česta je meta vandala.
Preuzeto sa Index.hr
