"Komisiji se daje prevelika ovlast, jer tri osobe definišu kriterije, oblasti i pitanja za provjeru znanja kandidata. Postoji opravdana bojazan da će kriteriji biti različiti od škole do škole. Direktor škole će u radni odnos primati onog ko mu se sviđa ukoliko ima uticaj na komisiju, a po prijedlogu ima, jer je on bira. Loše je po sve kolege koje godinama rade na određeno, jer dopušta da se na radno mjesto može primiti neko ko nema nijedan dan radnog iskustva, a da neko ko je radio pet, 10 ili više godina u obrazovanju ostane bez posla", izjavio je Saudin Sivro, predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja za Oslobođenje.
Iz Ministrastva za obrazovanje, nauku i mlade KS, s druge strane ističu da realizacija Pravilnika iz 2017. nije dala očekivane rezultate.
"Pokazalo se da školske komisije različito boduju iste kriterije, što je rezultiralo brojnim zahtjevima za tumačenje pravilnika, žalbama na konkursnu proceduru. Pravilnik daje prednost socijalnim kategorijama, a ne kvalitetnom stručnom kadru, rekli su nam u Ministarstvu za obrazovanje i naglasili kako su primili veliki broj prijava o diskriminatorskim odredbama Pravilnika. Kandidati su se čak žalili i Instituciji ombudsmena za ljudska prava u BiH, koja je uputila upozorenje Ministarstvu."
Ipak, odlukom da samostalno biraju članove komisije, koja će direktno birati zaposlene u školama, neminovno se nameće pitanje, hoće li ovakav princip imalo poboljšati trenutni način zapošljavanja. Kao odgovor već bi se dalo zaključiti da će novi Pravilnik "i po babi i po stričevima" omogućiti lanac nepotizma, koji će sada biti samo upakovan na drugačiji način.
