Portal Buka objavio je 12. decembra vijest da je član Nacionalnog vijeća Austrije Michael Schnedlitz na sjednici za govornicom odlučio testirati Coca-Colu na koronavirus. U tekstu se navodi da je poslanik uzeo brzi antigenski test koji je nedugo nakon testiranja pokazao pozitivan rezultat.
Predsjedniku Vijeća potom je rekao: “Gospodine predsjedniče, imamo problem. Imamo slučaj koronavirusa".
Zastupnik je ovim eksperimentom htio ukazati na navodnu beskorisnost testiranja ovim testovima koji porezne obveznike koštaju 67 miliona eura.
Kao izvor vijesti navodi se njemački portal Unzensuriert.
Ovaj tekst objavili su mnogi mediji u BiH i regiji, da bi on kasnije bio ocijenjen kao dezinformacija od strane nezavisne fact checking organizacije Raskrinkavanje.ba, čiju analizu možete pročitati ovdje.
Zašto se radi o dezinformaciji?
Prije svega treba razumjeti šta su antigenski testovi i kako se koriste.
Brzi, takozvani antigenski testovi, koriste se za masovna testiranja stanovništva zbog toga što brzo daju rezultate, te se njihovim korištenjem može ažurnije reagovati, tj. na vrijeme izolirati zaraženu osobu.
Antigenski testovi razlikuju se od molekularnih (PCR) testova po tome što ne utvrđuju prisustvo genetskog materijala virusa (RNK), već utvrđuju prisustvo fragmenata proteina koje virus sadrži. Uzorak za obje vrste testa uzima se slično - testnim štapićem se iz respiratornog sistema uzima obrisak (bris).
Prema riječima profesorice Jasmine Vraneš, prim. dr. med. i voditeljice Službe za kliničku mikrobiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ i pročelnice Katedre za medicinsku mikrobiologiju i parazitologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kod PCR testova uzeti obrisak dalje ide kroz proces za koji je, kako navodi, neophodan laboratorij s odgovarajućim prostornim uvjetima, opremom i educiranim djelatnicima za ovu vrstu molekularne mikrobiološke dijagnostike. Vraneš, Jasmina. BRZI IMUNO-KROMATOGRAFSKI TESTOVI ZA DETEKCIJU SARS-COV-2 ANTIGENA U UZORKU NA MJESTU PRUŽANJA ZDRAVSTVENE SKRBI. (2020).
Pored tih specifičnih uvjeta, rezultati budu dostupni sporije nego kod antigenskih testova.
U istom radu, autorica objašnjava kako rade antigenski testovi.
Brzi imuno-kromatografski testovi su naprotiv dizajnirani tako da za njihovo izvođenje laboratorij nije potreban, testirati se može na mjestu pružanja zdravstvene skrbi na svim mjestima gdje se uzimaju obrisci, pa i na otvorenom - na punktovima gdje se prikupljaju uzorci, a rezultat je dostupan u vremenu od svega nekoliko minuta do 15 minuta. Ovi brzi POC testovi detektiraju virusne proteine u uzorku pomoću dijagnostičkih protutijela već nanesenih na nitroceluloznu membranu testne pločice. Edukacija onog koji provodi testiranje je jednostavna, potrebno je samo obrisak nakon uzorkovanja uroniti u ekstrakcijsku otopinu, malo rotirati štapić, izvući ga iz epruvete s otopinom na način da se iscijedi tekućina iz obriska, nakon čega se otopina upotrijebi da se nakapa nekoliko kapljica u jažicu na testnoj pločici. Test se očitava poput kućnog testa na trudnoću, ukoliko je pozitivan u testnom području (T), pojavi se linija unutar svega nekoliko minuta do 15 minuta nakon kapanja ekstrakcijske otopine u jažicu pločice, u negativnom slučaju vidljiva je samo jedna linija u kontrolnom području (C) koja jamči da je test ispravno izveden.
U čemu je pogriješio Michael Schnedlitz?
Njemački portal Welt je, tragom videa u kojem Schnedlitz “dokazuje nepouzdanost” antigenih testova u parlamentu, kontaktirao proizvođača testa koji Schnedlitz u videu koristi, kompaniju Dialab. Odgovor koji su dobili potvrdio je da je poslanik Schnedlitz napravio grešku prilikom testiranja. Naime, Schnedlitz nije koristio gore pomenutu ekstrakcijsku otopinu, tzv. pufer- kiselinu koja održava pH vrijednost testa stabilnom.
U šestominutnom videu ne vidi se navodni “pozitivni rezultat”, no vidi se da Schnelitz nije koristio pufersku otopinu, već je štapić direktno stavio na antigenski test.
Bez korištenja puferske otopine antigenski testovi ne mogu dati pouzdane rezultate. No, i da ju je koristio, rezultati ne bi bili pouzdani. Antigenski testovi se rade na ljudskim izlučevinama i napravljeni su da testiraju uzorke prikupljene iz respiratornog sistema, a ne da testiraju hranu/pića.
Članak portala Heute, odakle je većina lokalnih portala preuzela informacije, sadržavao je i fotografiju poslanika Schnedlitza. Na toj fotografiji on u jednoj ruci drži čašu sa tamnom tekućinom, koja izgleda isto kao i čaša na snimku, a u drugoj antigenski test sa jedva vidljivom linijom u testnom području (T).
Pored izjave koju su iz Dialaba dali za Welt, na Facebook stranici Dialab GmbH - Austria je 11.12.2020 objavljen video praćen objašnjenjem i napomenom.
(...)
Da bismo ovdje pružili dokaz, korektno smo proveli test s kolom. Rezultat je bio negativan, kao što možete vidjeti na video snimku.
Takve testove uvijek treba provoditi bolničko osoblje ili obučena osoba kako bi se izbjegli takvi rezultati i prikazi
O sličnom testiranju Raskrinkavanje je pisalo i ranije.
Portal Faktograf je u svojoj analizi također objasnio Schnedlitzove propuste, objašnjavajući zašto njegov “eksperiment” ne dokazuje ništa. To nije spriječilo da se lažna vijest o prisustvu virusa SARS-CoV-2 u Coca-Coli objavi i prenese na više od osamdeset regionalnih portala i na više Facebook profila.
Test koji je Schnedlitz izveo u austrijskom parlamentu je možda dao “pozitivan rezultat”, ali budući da test nije pravilno urađen, Coca-Cola nije zapravo bila “pozitivna” na koronavirus. Stoga, članke u kojima se iznosi takva tvrdnja ocjenjujemo kao dezinformaciju. Istu ocjenu dajemo i svim člancima koji kažu da je poslanik Schnedlitz “testirao Coca-Colu na koronavirus” jer je test izvršio nepravilno, pa bi tačna tvrdnja bila da ju je “pokušao testirati” na prisustvo ovog virusa.
