Predstavništva RS imamo, i šta sad?

<p>„Ovo je važan dan za nas, jer ovo predstavništvo jača i evropsku perspektivu Bosne i Hercegovine”, izjavio je premijer Milorad Dodik nakon svečanog otvorenja predstavništva Republike Srpske u Briselu prije godinu dana.</p>

Elvir Padalović / 19. Februar 2010

Premijer nije zaboravio dodati i to da će “zaposleni u Predstavništvu raditi na svim važnim poslovima za BiH i evropsku perspektivu RS”. U srdačnoj i domaćinskoj atmosferi mu se pridružio i predsjednik Rajko Kuzmanović, koji je naveo da je Republika Srpska  sada „integralni dio šire evropske porodice regiona”.

Predsjednik nam nije uspio saopštiti šta podrazumijeva pod pojmom “šira evropska porodica”. Ono što narodu jeste saopšteno su troškovi rada pet predstavništava u svijetu, te troškovi još dva koja su u planu za otvaranje. Republika Srpska je iz budžeta planirala potrošiti ukupno 2,646 miliona KM, a ovaj iznos podijeljen je na slijedeći način.
Predstavništvo RS u Beogradu imalo je na raspolaganju 439.000 KM, Predstavništvo u SR Njemačkoj 344.500, u Ruskoj Federaciji 352.500, Predstavništvo RS u Kraljevini Belgiji, konkretno u Briselu, koje je svečano otvoreno 12. februara prošle godine, raspolagalo je najvećim iznosom od  nepunih 564 hiljade maraka, a RS Predstavništvo u Izraelu 200.000.

Nije nezanimljivo spomenuti i iznose ličnih dohodaka šefova Predstavništava RS, ljudi koji su u svakom trenu spremni za “jačanje evropske prespektive RS i BiH”. Prema odluci Vlade RS iz februara prošle godine, neto plata šefa Predstavništva RS u Beogradu iznosi 3.512 KM,  u Njemačkoj 4.611, plata šefa Predstavništva u Moskvi  4.050, šefa Predstavništva RS u Izraelu 4.680, a njegov kolega u  Predstavništvu RS u Briselu ima platu u iznosu od 6.646 KM.  

Prilikom otvaranja predstavništava RS u Belgiji, najavljeno je i otvaranje dvije dodatne RS filijale i to one u Vašingtonu i u Zagrebu.

Predstavništva pod znakom političkog pitanja

Godinu dana nakon otvaranja “najvažnijeg” Predstavništva Republike Srpske, dva najavljena predstavništva se nisu otvorila. Naprotiv, moskovsko je predstavništvo  ukinuto po odluci Vlade,a objavljenoj u Službenom glasniku br.111 /09, dok se u posljednje vrijeme sve više polemiše u vezi sa stvarnom potrebom za predstavništvima u svijetu, ali i u vezi sa optužbama da ona zapravo predstavljaju svojevrsnu Dodikovu paralelnu diplomatiju, te ignorisanje rada Ministarstva inostranih poslova BiH.

Diplomatska trvenja na relaciji Vlada RS - Ministarstvo vanjskih poslova BiH počela su mnogo ranije, čak i prije svečanog otvaranja samog predstavništva RS u Briselu.
Tada je Komisija za vanjske poslove pri Parlamentu BiH zatražila od Ministarstva vanjskih poslova BiH mišljenje u vezi sa otvaranjem predstavništava Republike Srpske.

U odgovoru je stajalo kako ”analiza otvaranja i uspostave predstavništava Republike Srpske ukazuje da koncept njihovog formiranja, odsustvo odrednice 'privredni', imenovanja direktora ukazom predsjednika RS-a, regrutovanje prvih ljudi često dolazi iz oblasti diplomatije, sve više poima ova predstavništva kao pokušaj uspostave paralelne diplomatije RS-a".

Na ovakav stav Ministarstva uslijedilo je reagovanje Premijera Srpske, koji je rekao da “ovaj bh entitet ima pravo na to i da ne treba da traži saglasnost zajedničkih institucija BiH. RS je otvorila predstavništvo u Briselu prema propisima i nemamo obavezu da tražimo mišljenje Parlamentarne skupštine BiH, jer imamo pravo na naše ekonomsko i kulturno predstavništvo u Briselu i ono služi toj funkciji.”

Početkom februara tekuće godine se ponovo “zakuhala” politička bitka za očuvanje “tekovina Republike Srpske u svijetu”. 

Na sjednici već pomenute Komisije za vanjske poslove Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH su u vezi sa informacijom Ministarstva vanjskih poslova BiH povodom otvaranja predstavništava Republike Srpske u inostranstvu usvojeni prijedlozi dva zaključka, prijedlog zaključka poslanika Denisa Bećirovića i modifikovani prijedlog zaključka poslanika Huseina Nanića.

U prvom zaključku se kaže kako Komisija smatra da “otvaranje diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Srpske, njihov mandat, misija i procedure osnivanja nisu u skladu sa Ustavom BiH i ustavnim nadležnostima Predsjedništva BiH”, dok se drugim zaključkom predlaže da Kolegijum Predstavničkog doma ovu informaciju Ministarstva  uvrsti u dnevni red 72. sjednice Predstavničkog doma.
Posljednjim usvojenim zaključkom Komisija za vanjske poslove predlaže da i Predsjedništvo BiH da svoj stav u vezi sa informacijom Ministarstva vanjskih poslova povodom otvaranja predstavništava Republike Srpske u inostranstvu.

Koliko su ova predstavništva stvarno doprinijela “privrednom povezivanju i poslovnoj politici Republike Srpske i Evrope”, a što je najavljeno prilikom otvaranja predstavništva u Briselu?

„Očekujemo da naše predstavništvo uspostavi komunikaciju ovdje, da nađe dobre puteve do dobrih projekata i saradnje sa drugim regijama i teritorijalnim jedinicama i da nam omogući lakši put prema EU u svemu onome što nas tek čeka kao izazov “, rekao je, između ostalog, Igor Radojičić, prilikom otvaranja briselske podružnice. 

Jedan od slavnih primjera takvog “privrednog povezivanja” i “uspostavljanja komunikacije” je slučaj njemačkog predstavništva koji je zabilježen i u revizorskom izvještaju Glavne službe za reviziju. U njemu se navodi kako je Predstavništvo RS u toj zemlji kupilo automobil AUDI – A8 za svoje potrebe, ali ga je bez naknade odlučilo “predati” Vladi RS.

Ovom primopredajom predstavništvo nije ostalo bez kupljenog automobila, kako bi se moglo zaključiti, već je nakon samo nekoliko dana odlučilo sebi kupiti drugi automobil, ovaj put marke BMW za “pišljivih” 60 hiljada KM. Upitan da prokomentariše ovu zanimljivu “trampu”, Premijer Dodik je u svom stilu odbrusio kako su “određene, prije svega sarajevske, kompanije monopolizirale nabavke automobile, a onda sklepali automobile koji ne odgovaraju tehničkim karakteristikama i nesigurni su za vožnju”. Takav “polušvercerski” način kupovine automobila od strane Vlade Republike Srpske nije zabilježen u istoriji. Da li je iko u Vladi čuo za pojam “javna nabavka”?

Briselski primjer

Pitali smo predstavnike vlasti da nam pojasne kojim se to aktivnostima bavi na primjer najčešće spominjano i svakako “budžetski najzanimljivije” Predstavništvo RS u Briselu.

Iz Ministarstva za ekonomske odnose i regionalnu saradnju smo dobili odgovor u kojem stoji kako “Predstavništvo Republike Srpske u Briselu radi na razvoju institucionalne saradnje sa evropskim pokrajinama/regijama i iznalaženju partnera u cilju učešća Republike Srpske u zajedničkim regionalnim projektima. Aktivnosti Predstavništva usmjerene su i na razvoj i jačanje ekonomskih odnosa Republike Srpske sa regijama, pokrajinama, provincijama iz bližeg i šireg okruženja.”

Od najzanimljivijih konkretnih aktivnosti ovog Predstavništva svakako treba spomenuti ultimativni „Izvještaj o procjeni potencijala biomase za proizvodnju električne i toplotne energije", te „Promotivnu kampanju u saradnji sa Euobserver-om, koja je omogućila da informacije o Republici Srpskoj budu dostupne na internet stranici Euobserver.com.“

Zahvaljujući izuzetnim naporima i kvalitetnim radom u predstavništvu u Belgiji, „Republika Srpska je postala jedan od partnera u projektu „REDS – euRope nEeDs balkanS“ (Evropi je potreban Balkan), čiji je konkretan cilj promocija prekogranične saradnje u oblasti planiranja i upravljanja projektima EU.“

U Ministarstvu posebno ističu, a u okviru aktivnosti koje možemo svesti pod rubriku prezentacije i ostalo i promociju RS na produhovljenoj i inspirativnoj konferenciji „Turizam u jugoistočnoj Evropi“ na kojoj su predstavljeni potencijali za avanturistički turizam (rafting, splavarenje, flajfišing, paraglajding, itd).

Ekonomist Damir Miljević kaže kako ne raspolaže dovoljnim informacijama o budžetu i aktivnostima belgijske ekspoziture Vladine politike, ali prema njegovom mišljenju je “činjenica da sve zemlje i njihove regije imaju svoja predstavništva u Briselu, te da je njihova osnovna uloga da ili lobiraju za interese onih koji ih zastupaju ili da pomažu u realizaciji projekata vezanih za EU fondove. S obzirom na to kakav je rejting Vlade RS u Briselu, očito je da prvi dio posla ne rade, a s obzirom kako nam ide oko pristupnih fondova EU, ne rade ni drugi dio posla.”

Upitan da prokomentariše i rad ostalih predstavništava u inostranstvu, gdin Miljević je odgovorio kako ni o njima nema previše informacija ali “s obzirom na dotok ino kapitala, te stanje izvoza, očito je da su njihovi efekti mali”.

Za razliku od Ministarstva vanjskih poslova BiH, Miljević kaže da ne vidi ništa sporno u činjenici da postoje predstavništva RS. “Kada bi Ministarstvo inostranih poslova ove zemlje radilo svoj posao na zadovoljavajući način, onda ne bi ni bilo potrebe, osim u izuzetnim slučajevima, da se otvaraju posebna predstavništva.” - rekao je za BUKU.
“Problem nije u tome trebaju li postojati predstavništva ili ne, problem je cilja i efekata njihovog otvaranja” – zaključuje Damir Miljević.

Ljiljana Radetić, portparol OHR-a, izjavila je za BUKU kako je “postojeća praksa u Evropskoj uniji da odredjene regije otvaraju svoja predstavništva čiji je cilj da predstave kulturni i ekonomski potencijal. Troškove takvih predstavništava regije plaćaju iz svog budžeta”.

“Ono što treba razjasniti jeste da predstavništva RS nemaju diplomatski status, niti će ga imati. BiH kao međunarodno pravno priznata država ima svoja diplomatsko-konzularna predstavništva u svijetu i predstavništva RS ni u kom pogledu ne mogu predstavljati konkurenciju DPK predstavništvima BiH." – stav je OHR-a.

Poslasticu zvanu budžet ostavljamo za kraj. Za 2010. godinu su predviđena sredstva u iznosu od 2.150.000,00 KM za rad svih predstavništava, a u Ministarstvu za ekonomske odnose i regionalnu saradnju dodaju kako će od tog iznosa 10 % sredstava biti „namijenjeno za promociju Republike Srpske u domicilnoj državi, putem izrade brošura, kataloga, organizacije konferencija, okruglih stolova, kulturno sportskih događaja i drugih aktivnosti“.

Iznos dostojan „integralnog dijela šire evropske porodice regiona”, kojemu već godinu dana pripadamo. A što nije mala stvar, priznaćete.

 


Buka preporuka

Politika

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.