PREDUZETNIK GODINE Rusmir Hrvić zapošljava 4500 ljudi, izvozi u 27 zemalja svijeta: “Stimulans za radnika je plata, ali i benefiti mimo plate”

Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave AS Holdinga, ovogodišnji je dobitnik prestižne nagrade „Poduzetnik godine“.

Tatjana Čalić / 30. April 2019

Ovo je samo još jedno u nizu priznanja čovjeku koji upravlja grupacijom u kojoj se proizvodi oko 2000 proizvoda i koja je vlasnik poznatih bh. brendova poput Zlatne džezve, Topsa, Oaze, Maze… Zapošljava 4.500 ljudi i često ističe da ljudi čine kompaniju, te da je briga za zaposlene na prvom mjestu. Nema problem sa nedostatkom kvalifikovane radne snage, a i tu su napravili iskorak, i stalno pokušavaju unaprijediti položaj radnika kroz materijalne i nematerijalne benefite, kako za pojedinca, tako i za cijele timove.

U intervjuu za BUKU kaže da na samom početku karijere niko ne razmišlja o nagradama - imate jasan cilj da uspijete u vašim namjerema, dosegnete ciljeve i ispunite snove: “Mogu reći da sam na pola puta. Moj san je da AS Holding i Bosna i Hercegovina budu jaki, uspješni i moćni, na dobro svih nas. Za posljednju nagradu 10. jubilarnog Sarajevo Business Foruma, “Privrednik godine” čestitke dobijam iz cijele Bosne i Hercegovine, od svih naroda, što me posebno raduje. Također, raduje me što svi oni kažu da mi je nagrada dodijeljena zasluženo. A da budem iskren, nisam je očekivao.”

BUKA: Pretpostavljam da nije bilo nimalo lako uspjeti u državi kakva je BiH - politički nestabilnoj i pravno nesigurnoj, uz visoke parafiskalne namete, slabu kupovnU moć stanovništva, slabu stimulaciju države, odlazak kvalifikovane radne snage? Kako ste se, uprkos tome, uspjeli razvijati, koja je tajna vašeg uspjeha?


HRVIĆ: Pokušavamo postaviti nove standarde modernog poslovanja. Pri tome uvodimo nove alate i želja nam je da drugi od nas uče. Tada ćemo imati bolji ambijent i bolje poslovno okruženje. Moje mišljenje je da je tajna u viziji i radu. Onaj ko tako razmišlja, vidi prilike na svakom koraku. Ponekad mi je žao što dan nema više od 24 sata da realiziram zajedno sa svojim timovima puno više šansi koje nam se javljaju. 
Ključ problema koje navodite nije u Bosni i Hercegovini. Prilike koje ste opisali nisu ništa bolje ni u zemljama koje nas okružuju. Cijeli Balkan se nalazi u nekakvom grču. Nažalost, svi zajedno nismo pretjerano popularni u poslovnom svijetu. Moglo bi to puno bolje. Zastoj u kojem se nalazi naša regija nema racionalno opravdanje. Problem je izgleda u nama. 

BUKA: U koje sve zemlje izvozite proizvode i  koliko je danas za preduzetnika iz BiH zahtjevno biti konkurentan na evropskom i svjetskom tržištu?

HRVIĆ: Izvozimo u 27 zemalja svijeta, od čega najviše u zemlje EU i SAD. Nikada nije bilo jednostavno biti konkurentan ni na kojem tržištu, a kamoli na najzahtjevnijim tržištima kakva su EU i SAD. Ali to je ujedno i šansa. Duboko vjerujem da upravo mi ovdje, mali kakvi smo, u našem jedinstvu različitosti i te kako umijemo i imamo šta za ponuditi svijetu. Naše porijeklo i kreativnost koju ispoljavamo u bilo kojoj sferi poslovanja su naša najvažnija konkurentska prednost. Zajedno smo uistinu jači, bolji biznismeni, naučnici, umjetnici, sportisti, ali prije svega ljudi. Trenutno najviše izvozimo brendove sa bosanskim predznakom, kao dio tradicije i nasljeđa svih nas na ovom podneblju. Prava bosanska kafa Zlatna džezva, delicije i slastice bosanske kuhinje poput bosanskog lokuma, somuna, bureka, pita i hurmašica, najlakše prolaze na zapadu u multinacionalnim trgovačkim lancima.
Prehrambena industrija već  decenijama, deklarativno, važi kao jedna od strateških proizvodnih grana na kojima naša zemlja treba bazirati svoj ekonomski razvoj.

BUKA: Međutim naša realnost je dijametralno suprotna tako da smo i dalje apsolutni rekorder  o uvozu hrane. Zašto u BiH  “kupujmo domaće” tako slabo prolazi?

HRVIĆ: Naše kompanije bilježe iz godine u godinu veću realizaciju, prije svega na domaćem tržištu. I to nije samo slučaj sa našom Grupacijom, svi domaći proizvođači sve značajnije rastu u tom smislu. Inoviraju, investiraju u kvalitet, ali i dizajn, oglašavanje i komunikaciju uopće. Sjećam se godina kada smo bili jedini, danas je, hvala Bogu, puno bolja situacija. 
Naša prehrambena industrija je prije 10 godina bila pred slomom. U posljednjih nekoliko godina to se popravlja, ipak za potpuni oporavak je potrebno još dosta vremena, jer smo bili u potpunosti devastirani. Svakim danom sve je više bosanskohercegovačkih građana koji žele kupovati kvalitetne domaće proizvode. Ustvari, oni su to željeli oduvijek, samo sada kako stasava domaća prehrambena industrija, imaju sve više priliku da to čine. To je pomalo iznenadilo strane proizvođače. 

 

BUKA: Kakva iskustva imate sa državnim institucijama, može li se odnos države prema privredi poboljšati i šta bi se tu, po Vašem mišljenju, trebalo promijeniti, šta preduzeti kako bi  se pomoglo bh. ekonomiji?

HRVIĆ: Tu postoji veoma puno prostora da bi se stvari popravile. Nažalost, osim deklarativne, druge pomoći nemamo. Potrebno je završiti reforme koje se obećavaju. 

BUKA: Kako da BiH koja se suočava sa brojnim problemima od korupcije, neusklađenih zakona, političke nesigurnosti, može privući investicije?

HRVIĆ: Smatram da problem prevazilazi granice i mogućnosti Bosne i Hercegovine. Mi bismo kao regija, kao Jugoistočna Evropa, mogli biti puno zanimljiviji investitorima kada bismo donijeli neke važne i jednostavne odluke. 
Previše je negativnog u društvu i javnosti uopće. Stiče se dojam da je postalo unosno širiti beznađe i biti negativan. Cijela plejada političara, NVO-a i medija se utrkuje da ocrni stanje. Pozitivni primjeri su u drugom planu. A nije da ih nema, naprotiv. Kapital je veoma plašljiva roba, reaguje i na najmanju lošu vijest. 

BUKA: Svakodnevno svjedočimo pričama poslodavaca da zatvaraju svoje biznise jer nemaju koga zaposliti. Kakva su vaša iskustva, da li je vama teško naći kvalifikovane radnike?

HRVIĆ: Do sada nismo imali ovih problema. Naprotiv, u AS GROUP imamo na evideniciji jako puno onih koji bi željeli biti dijelom našeg poslovnog sistema. S druge strane, nama je cilj da ih što više uposlimo. Trenutno u kompanijama unutar AS Holdinga radi oko 4.500 ljudi. 


BUKA: Danas sve češće gledamo kako nam mladi, pa i oni u srednjim i zrelim godinama, odlaze na rad izvan BiH. Kako ih zadržati odnosno kako  do zadovoljnog radnika?

HRVIĆ: Kao posljedicu regionalne nestabilnosti imamo odlazak iz svih zemalja Balkana. Dakle, ni to nije isključivo izazov rezerviran samo za Bosnu i Hercegovinu. Zato i insistiram da trebamo popraviti opšte stanje u svim našim državama. U tom smislu bilo bi potrebno donijeti jednu regionalnu strategiju sa kojom bismo “napali” svi zajedno ovaj vrlo ozbiljan problem odlaska ljudi sa ovih prostora. Sve zemlje u okruženju trebale bi donijeti zajedničke mjere kako bi se sigurnost, funkcionisanje pravne države, poslovni ambijent i konkurentnost značajno unaprijedili. Nemamo mi više slučajeve da odlaze nezaposleni, pojedinci, ili mladi. Odlaze porodice, zaposleni, dobrostojeći, pa čak i direktori.  
S druge strane, dosta toga bi trebali mijenjati i sami poslodavci i menadžeri koji upravljaju kompanijama. Većina domaćih kompanija nema HR službe već samo kadrovsko – pravne službe koje se brinu o uposlenicima. Mi smo i tu napravili iskorak, i stalno pokušavamo unaprijediti sistem kroz materijalne i nematerijalne benefite za uposlenike i cijele timove. Novi pristup već je dao značajne rezultate, tako da ćemo nastaviti sa razvojem ovog sistema.
 


Buka preporuka

Ekonomija

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.