<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Priče sa granice: Mjesto gdje se čuje glas običnih ljudi iz malih sredina, udaljenih od političkih i kulturnih centara

BiH

Mediji previše pažnje posvećuju političarima, a premalo uspješnim ljudima, pozitivnim poslovnim pričama i prirodnim ljepotama koje nas okružuju, kažu naši sagovornici, osnivači portala Priče sa granice.

25. juni 2020, 1:30

 

Ideja o stvaranju zajedničkog web portala pricesagranice.com nastala je kao rezultat saradnje četiri medija iz BIH: radio „Osvit“ iz Zvornika,  Feral iz Кalesije, radio Trend iz Velike Кladuše  i internet  portal „Micro mreža“ iz Gradiške.

Ova četiri grada, smještena u dva entiteta, povezuje položaj na granici i udaljenosti od političkih i kulturnih centara. Zajednički internet  portal je mjesto za promociju i razmjenu lokalnih priča, gdje je običnim ljudima pružen prostor da ispričaju svoju priču.  
 
„Mi smo povezali četiri grada, tri radio stanice sa tradicijom i iskustvom i jedan web portal koji su pokrenuli mladi. Dolazimo sa svih geografskih strana. Reklo bi se sa kraja – na kraj države“, priča za Buku Zorana Petković sa radija Osvit iz Zvornika.

Sve je, kaže, počelo prije godinu dana, kada se na druženju medija razgovaralo o položaju u kojem se nalaze mediji i o načinima na koje bi se mogli povezati i približiti svoje lokalne zajednice.

„Željeli smo da ponudimo našim sredinama novi medijski kanal za  građanske inicijative, kako bismo govorili o socijalnim temama i predstavili probleme malih ljudi“, kaže Zorana.

Kako su, geografski, svi sa granica BIH, otuda i naziv „Priče sa granice“.

„Smatrali smo da ćemo na ovaj način naše lokalne priče učiniti vidljivim za druge sredine, a ujedno da ćemo pružiti šansu da se čuje glas običnih ljudi i podrže građanske inicijative iz lokalnih zajednica, udaljenih krajeva BIH. Da se njihov glas čuje dalje od naših sredina“, navodi naša sagovornica. 

Mediji previše pažnje posvećuju političarima, a premalo običnim ljudima

 

U protekla dva mjeseca, objavljeno je oko 60 priča. ”Nadamo se da će i pratioci, koji pročitaju naše tekstove ili pogledaju sadržaje na youtub kanalu, prepoznati naš sajt kao mesto pozitivne energije. Ovo je početak i tek nam predstoji razmjena informacija, da se naše priče čitaju u cijeloj BiH”, kaže Petković. 

”Naši mediji su svi prepoznati u svojim sredinama i imamo svoju publiku, kojoj sada nudimo i novinu, razmjenu priča iz drugih gradova”, dodaje Zorana, ističući da su otvoreni za saradnju sa drugim medijima. 

Na portalu Priče s granice, simbolično su predstavljene četiri strane svijeta.

”Zapad, sjever i istok su lokacije naših medija, jug je trenutno prazan i simboličo otvoren upravo za novi medij i saradnju sa drugima. Na samom sajtu prisutan je naš poziv da približimo naše lokalne zajednice zajedničkom platformom dobrih priča iz komšiluka u kojima će običan čovjek biti nosilac pozitivnih promjena", pojašnjava Zorana. 

I pored dobre volje i kvalitetne ideje, realizacija ne bi bila moguća bez podrške programa Bosnia and Herzegovina Resilience Initiative (BHRI), koji sprovodi Međunarodna organizacija za migracije (IOM), uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Foto: Zvornik, Zvornikturizam.org

 

Na portalu “Priče sa granice” čitaoci mogu naći razne priče, tekstove, radio emisije ili video priloge iz lokalnih zajednica.

“Teme su svakako zanimljive i odnose se na sve aspekte života u lokalnoj zajednici, povratak iseljenih, migracija stanovništva, pozitivne priče o poljoprivredi privredi, saradnja susjednih opština u ekonomskom, političkom i svakom drugom obliku. Sva četiri partnera u ovom projektu nisu ograničena samo na lokalni nivo, već rade teme koje su dostupne i široj javnosti i etnički raznolikoj publici", kaže za Buku Mevludin Paščaninović sa radija Feral iz Kalesije. 

Obični ljudi sarađuju bez problema, ali je institucionalna saradnja slaba

 

Situacija u svim lokalnim zajednicama je slična, ljudi se suočavaju sa gotovo istovijetnim problemima. 

”Sve to doprinijelo je da se realizuje ovaj projekat ‘s obje entitetske strane’ s obzirom da se Kalesija nalazi na međuentiteskoj liniji sa RS-om. Međuopštinska saradnja nije na zavidnom nivou, tako da tu ima prostora za poboljšanje, čemu služi i ovaj projekat”, kaže Mevludin. 

Jedna od priča koje su objavili upravo se tiče međopštinske saradnje, koja je, kako kaže, zaista rijetka.

"U vrijeme pandemije, Kalesija, kao siromašna opština, uputila je svoje vozilo i svoja sredstva za dezinfekciju još nerazvijenijoj opštini Osmaci u RS-u i tamo je izvršena dezinfekcija ulica, puteva, škole…Takve saradnje nedostaje više, ali je ovo bio primjer kako se može sarađivati i pomagati jedni drugima u nevolji", poručuje Paščaninović. 

Foto: Kalesija, Kalesija.ba

S obzirom da se Kalesija nalazi na međuentitetskoj liniji, saradnja je uvijek postojala i uvijek će postojati među običnim ljudima, građanima, kaže Paščaninović, navodeći primjer pijace koja se nalazi na entitetskoj liniji. 

“Između opštine Kalesija i opštine Osmaci već duže vrijeme postoji pijaca, takozvani koridor Virdžinija, gdje se ljudi iz više opština oba entiteta svake sedmice sastaju, druže se, trguju, pomažu jedni drugima oko potrebnih papira iz Federacije ili iz Republike Srpske. Ovaj tržni prostor je neiscrpan izvor informacija o iseljenoj, ali i povratničkoj populaciji. To je samo jedan od primjera saradnje preko entitetske granice, što svakako treba nastaviti i graditi svaki vid pozitvnih priča koje ljude zbližavaju i ne dijele", priča Paščaninović, ističući da institucionalna saradnja između opština i njihovih organa nije na potrebnom nivou.

“Institucionalna saradnja je izuzetno rijetka, mada postoje oblasti u kojima bi trebala biti znatno uspješnija: zaštita rijeke Spreče, zajedničko snabdijevanje vodom, korištenje šumskih resursa, izgradnja zajedničkih puteva i sl. Na tome se mora raditi u budućnosti, a ovaj projekat može doprinijeti tome", zaključuje Mevludin.

Njegov kolega, Mersad Sarajlija, sa radija Trend iz Velike Kladuše, smatra da mediji previše pažnje posvećuju političarima, u situacijama i kad to nije potrebno u tolikoj mjeri.

"Malo se pažnje posvećuje uspješnim ljudima, pozitivnim poslovnim pričama, prirodnim ljepotama koje nas okružuju”, kaže Mersad za Buku,  dodajući da i mladi zaslužuju više medijskog prostora, u šta se uvjerio dajući im prostor na portalu Priče s granice. “Tek kad im daš prostor, uvjeriš se koliko su mladi ljudi talentirani i puni konstruktivnih ideja”, kaže Mersad.

Udruživanje malih medija kao model za održivost

 

Lokalni mediji su u izuzetno teškoj situaciji, a pogotovo privatni, kaže Sarajlija. Velike medijske kuće imaju veću mogućnost da dođu do velikih oglašivača, dok su lokalni mediji usmjereni na manje oglašivače. I među lokalnim medijima u puno boljoj situaciji su javni mediji koji su uglavnom oslonjeni na budžete i lakše se nose sa trenutnom situacijom, objašnjava Sarajlija situaciju u medijima. Udruživanje oko zajedničkih projekata i platformi jedan je od modela održivosti, smatra on.

Foto: Velika Kladuša, SDP

Cjelokupna programska koncepcija Trend radija bazira se na afirmisanju pozitivnih priča, pojedinaca i uspješnih kompanija, pa ovakve priče objavljuju i na portalu Priče s granice.   

“Bilo je nekoliko zaista pozitivnih priča, kao što su priče o uspješnim velikokladuškim kompanijama, o humanitarcima, uspješnom mladim kreativcima i slično. Sve ove priče imale su izuzetnu čitanost i veliki broj pozitivnih reakcija", kaže naš sagovornik.

Bojan Trgić sa portala Mikro mreža iz Gradiške kaže da su zajednički portal osnovali zbog specifičnih problema koje imaju gradovi i opštine smješteni na granici BiH. 

“Velike gužve, kolapsi, kamioni, blokade, zakrčene ulice su svakodnevnica za stanovnike Gradiške, Zvornika i drugih pograničnih gradova. Portal je nastao s ciljem predstavljanja i rješavanja problema stanovnika ovih gradova. Nudimo ljudima autorske priče sa granica BiH, koje sve više imaju težinu zbog velikog broja stanovnika BiH koji su migrirali na Zapad kako bi pronašli bolji posao ili bolji sistem od bosanskogercegovačkog”, objašnjava Trgić.

 Foto: Gradiška, Moja Gradiška

Naši sagovornici se nadaju da će u budućnosti imati još partnera koji dolaze iz sličnih sredina, kako bi ideja o zajedničkom portalu kao mjestu na kojem se čuje glas obični ljudi zaživjela u cijeloj BiH.