Umjesto predviđene šetnje, prijedorska policija je organizatorima dozvolila skup na glavnom prijedorskom trgu. Zanimljivo je da je taj isti Trg ranije ocijenjen od strane te iste policije kao nepogodan za slične manifestacije iz sigurnosnih razloga. Nakon ove nove zabrane od strane lokalne policije uslijedile su burne reakcije.
Devet organizacija civilnog društva tako je najoštrije osudilo postupanje prijedorske policije, koja je, kako su oni naveli, bez zakonskog osnova ili bilo kakvog obrazloženja, zabranila mirno okupljanje u organizaciji Odbora za obilježavanje 20. godišnjice stradanja Prijedorčana.
Edin Ramulić, aktivista Udruženja Prijedorčana "Izvor" i izjavi za portal Klix rekao je kako mu je u razgovoru sa službenicima MUP-a rečeno da će im dozvoliti da održe javni skup samo na glavnom trgu.
"Recimo u maju su nam zabranili okupljanje na tom istom trgu uz obrazloženje da on nije pogodan za pružanje sigurnosti. To je doslovno poigravanja s nama. Namjeravali smo održati šetnju jer ovaj je dan prilika da prošetamo tih stotinjak metara i da veći broj građana vidi naše poruke na kojima bi bili pobrojani svi slučajevi diskriminacije na etničkoj osnovi u Prijedoru.”
On je dodao kako su organizatori dobijali pozive da dođu na informativne razgovore, što je on odbio, dok su predsjednika Udruženja logoraša Kozarac čak u noćnim satima zvali na informativni razgovor.
”Nakon svega više nema smisla ni sarađivati s policijom koja nije imala niti jedan razlog da nam zabrani skup. Sve zakonske uvjete smo ispoštovali, a oni se pozivaju na raniju odluku načelnika Općine Prijedor iz 2009. godine u kojoj se pobrajaju mjesta gdje se mogu održavati okupljanja, a to apsolutno nema veze s javnim skupom u pokretu, koji nije regulisan ovom odlukom. Sve u svemu, ovo nije neočekivano. Svako malo se uhapse bivši pripadnici policije, ali i oni koji sada rade taj posao, a učestvovali su u ratnim zločinima u ovom gradu. Do sada je 21 prijedorski policajac osuđen pravomoćno za ratne zločine. Neki koji se sumnjiče još rade u policiji", rekao je Edin Ramulić.
Odbor za obilježavanje 20. godišnjice stradanja nedužnih ljudi Prijedora najavio je protestnu šetnju na Međunarodni dan ljudskih prava -10 decembar,
Ona je imala je za cilj da skrene pažnju na diskriminaciju s kojom se u Prijedoru suočavaju organizacije-članice Odbora, koje se nalaze pod stalnim pritiscima lokalnih vlasti i policije, čije se aktivnosti iznova zabranjuju bez ikakve zakonske osnove i kojima se u više navrata prijetilo krivičnim prijavama.
Pravo na mirno i slobodno okupljanje zagarantovano je i Ustavom Bosne i Hercegovine i Ustavom Republike Srpske, koji navode da se sloboda okupljanja može ograničiti samo radi zaštite sigurnosti ljudi i imovine.
"Jasno je da ovakve, kao ni bilo koje zakonske razloge za zabranu ovog okupljanja prijedorska policija nije mogla pronaći ni u jednom ustavu i zakonu, te da se sistematska represija nad organizacijama koje okupljaju civilne žrtve rata i njihove porodice temelji isključivo na političkim razlozima i da se, ovakvim postupanjem, vrši direktna diskriminacija građana na osnovu njihove nacionalne pripadnosti, što je nedopustivo u demokratskom društvu", stoji u saopštenju organizacija civilnog društva.
Kako je navedeno u otvorenom pismu, zabranom je još jednom direktno prekršeno Ustavom zagarantovano pravo na slobodno i mirno okupljanje, a prijedorske organizacije civilnog društva ponovo su onemogućene da u svojoj zajednici javno progovore o diskriminaciji s kojom se suočavaju.
Njihovo pravo na okupljanje su, kako je navedeno uskratile lokalne vlasti i policija " čija je dužnost da garantuju poštovanje ljudskih prava i to na Dan ljudskih prava".
Potpisnice ovog saopštenja zahtijevaju od sudskih i izvršnih vlasti u Bosni i Hercegovini i Republici Srpskoj da se javno očituju o protivzakonitom postupanju prijedorske policije i da javnosti predoče konkretne korake koje namjeravaju poduzeti da se ovakva praksa zaustavi i sankcioniše.
Obratili su se posebno ombudsmenu za ljudska prava Bosne i Hercegovine, Tužilaštvu Republike Srpske i Tužilaštvu Bosne i Hercegovine te ih pozvali da na ovako, kako je navedeno, grubo kršenje Ustava i zakona, koje se u Prijedoru ponavlja iz dana u dan, reaguju u skladu sa svojim dužnostima i zakonskim ovlastima.
Saopštenje dostavljeno medijima potpisale su : Udruženje građana Zašto ne (Sarajevo), Centar za zastupanje građanskih interesa (Sarajevo), Centar za mlade KVART (Prijedor), UNSA GETO (Banja Luka), Akcija civilnog društva (Sarajevo), Oštra Nula (Banja Luka), Sarajevski otvoreni centar, Fondacija za kreativni razvoj (Sarajevo) i REVOLT (Tuzla).
Sudbin Musić iz Udruženja logoraša Prijedor 92 za BUKU kaže kako nije bilo prakse zabranjivanja okupljanja od strane prijedorske policije ranijih godina. Ovo se, navodi on , počelo dešavati sa početkom ove godine kada su organizacije civilnog sektora osnovale organizacioni Odbor, da bi što dostojanstvenije obilježili dvadesetu godišnjicu stradanja Prijedora od 1992. godine.
“ Mi smo prvu zabranu dobili 23. maja, kada smo trebali organizovati instalaciju u znak sjećanja na stradalih 265 žena Prijedora. Čitava godina je inače popraćena konfrontacijom nevladinih organizacija sa jedne te lokalnih vlasti na strani drugoj. Kulminacija toga je bila sjednica SO Prijedor kada je jedina tačka dnevnog reda bila upravo manifestacija nevladinih organizacija povodom obilježavanja stradanja Prijedorčana, a između ostalog, Skupština opštine je donijela preporuku načelniku da se protiv nas aktivista podnese krivični postupak”
Na pitanje da li se u Prijedoru dešavaju privođenja aktivista u toku noći, Musić odgovara kako on lično nije imao takva iskustva međutim on kaže da se osjeti prisutna psihoza u tom gradu.
“Generalno nam se okruženje zamračilo, i sve se to prenosi na običnog građanina. Imali smo mi i nekave pozive i prijetnje. Ja lično sam morao preseliti kancelarije svog Udruženja iz centra grada, zbog prijetnji smrću” rekao je Musić za BUKU.
Musić kaže kako je otkazivanje skupa od strane odbora došla kao reakcija na političku zabranu.
“Lokalna vlast je donijela podzakonski akt kojim su definisana mjesta na kojima se mogu desiti određena okupljanja građana na teritoriji opštine a sada Grada Prijedora. U ovom slučaju je policija uputila dopis u kojem se zabranjuje protestna šetnja a u kojem se odobrava skup ispred Patrije ( robna kuća u centru grada, op. E.P ). U znak bunta su organizatori odustali od svega” . zaključuje za BUKU Musić
Muharem Murselović, odbornik iz Stranke za BiH u opštini Prijedor kaže za BUKU da je iznenađen svime što se desilo jer je ovo Međunarodni dan ljudskih prava i ako su igdje kršena ljudska prava, onda je to Prijedor.
”Prijedor je mjesto klasičnog zločina u kojem je ubijeno preko 3000 ljudi i to je strašno. Još uvijek tražimo preko hiljadu ljudi ovdje u Prijedoru. Dakle to je poznata stvar.”
Kako kaže Murselović ovo posljednje što se desilo u Prijedoru je zabrana dijela protestne šetnje. Kako kaže, on nije vidio tu zabranu ali prema njegovim informacijama na glavnom trgu nije bilo zabranjeno okupljanje već je zabranjena šetnja.
“ Mislim da ni to nije trebalo zabraniti. Ako neko želi da iskaže svoj bunt, svoja prava u smislu kršenja istih, to je trebalo omogućiti. Ja zagovaram da ove organizacije sjednu zajedno sa gradonačelnikom i da uspostave jedan normalan dijalog. A opet, kažu da je zabranu izdao MUP po sugestiji gradonačelnika, ja to ne znam, ali oni su se pozvali na odluke kada je u pitanju mjesto okupljanja i dozvoljeno je to mjesto u centru Grada u glavnoj ulici. Ne znam zašto se nije dozvolila ta šetnja. Ali isto tako mislim da se protest na trgu mogao održati. Mislim da se previše zateže konopac. Moglo se to simbolično iskazati na glavnom trgu , bez te šetnje, pa se onda kasnije razgovarati. Imam osjećaj da se htjelo da se izazovu sukobi sa jedne i sa druge strane. Zato mislim da treba razgovarati i ja ću dati sve od sebe da ubrzo dođe do sastanka između predstavnika MUP-a, gradonačelnika Pavića sa nevladinim organizacijama. Svi znaju šta se to desilo u Prijedoru, i Srbi i Bošnjaci i ne treba zatezati konopac više nego što je potrebno” rekao je za BUKU Muharem Murselović.
Pa ipak, Dan ljudskih prava se, usprkos svemu, obilježio u Prijedoru. Grupa građana izvela je svoju šetnju gradom pod motom “Gdje se krše osnovna ljudska prava, građanska neposlušnost postaje dužnost”
Emir Hodžić iz Prijedora rekao je za BUKU kako je ova šetnja zapravo protest te direktni odgovor gradjana na zabranu javnog skupa, koji je ranije uredno najavljen za 10. Decembar.Ključna poruka ove neformalne skupine je borba za slobodu udruzivanja, te pravo na slobodu okupljanja, koja je garantirana Ustavom Bosne i Hercegovine, te se u njemu navode kao fundamentalna ljudska prava.
Učesnici spontane akcije su zabrinuti gradani i nisu povezani sa drugim prijedorskim udruženjima.
Aktivisti/kinje Oštre Nule, Helsinškog parlamenta BL i UNSA Geto su poslali danas sa Trga Krajine poruku podrške Prijedočanima koji su, uprkos zabrani, izašli na ulice Prijedora podsjećajući na 20-godišnjicu stradanja građana/ki ove opštine.
BUKA je pokušavala dobiti izjavu od prestavnika policije međutim bezuspješno. U Centru javne bezbjednosti Prijedor su nas uputili na CJB Banjaluka, čijeg portparola nismo mogli dobiti u toku dana.
BUKA je krajem maja objavila tekst “Prijedor, zabranjena riječ”, u kojem smo opširnije analizirali aktuelnu situaciju u ovom gradu.
