Privredni patriotizam

<p>Blistavi tržni centri. Unutra sve sterilno, bijelo i blještavo. Vanjski svijet vidite tek kroz ulazna vrata i poneki prozor. Ovdje taj vanjski svijet nije bitan i zbog toga nema ni potrebe podsjećati se da postoji. Bitno je ići od jedne do druge police tražeći komadiće sebe u vidu hrane, odjeće, obuće i najnovijih gadžita.</p>

Ines Škrbić / 27. Januar 2010

Dobrodošli u paralelni univerzum

Na beskrajnim rafama sve što poželite. Želite li prvo koka kolu da se osvježite? Najnoviji kompjuter? Instant kafu za dobar početak dana? Uzmite i Orbit žvake za svjež dah. Obavezno dvije.

Prisjećate se reklama i srećnih ljudi koji konzumiraju izložene proizvode. Možda ću i ja biti tako srećan ako ih probam.

Dok već pomalo srećni jezdite sa punim kolicima do kase možda ćete primijetiti pakovanje riže na kojem piše Bonito. Bonito? Šta je to? Možda ćete nakon toga ugledati nezgrapne plastične flaše Nektar piva, ali ne. Zašto ne? Muškarci znaju zašto.

Ako bismo posmatrali prethodnu godinu u vidu nekih ključnih izraza, jedan bi se vjerovatno istakao. Globalna ekonomska kriza. Koliko puta ste čuli ovo prošle godine? Ponovljeno je toliko puta da je izgubilo prvobitno značenje. Koji god problem da je u pitanju, izvor je ekonomska kriza. Međutim, ono čemu su se svi okrenuli zbog uticaja ove istrošene fraze je privreda i očuvanje iste.

Zaštita domaće proizvodnje i principi slobodne trgovine, toliko popularne u svijetu, ne idu zajedno. To nam najbolje ilustruje slučaj Irske. Naime, ova zemlja je 1982. godine pokrenula kampanju pod nazivom „Buy Irish“ (kupujmo irsko). Zatim je bila tužena od strane Evropskog suda (Case 249/81, Commission of the European Communities vs Ireland) zbog diskriminacije stranih proizvoda. Osnova je bio Rimski ugovor i njegove odredbe o slobodi kretanja robe i usluga.
Nešto bliži primjer je Hrvatska i slična kampanja pod nazivom „Kupujmo Hrvatsko“. Ni ova kampanja se nije pretjerano svidjela Evropskoj komisiji, pa je zbog toga zabranjena, tj. kampanja je ostala ali je ime promijenjeno u „Budimo kroativni – proizvodimo i kupujmo kvalitetno“. Kampanja je kasnije vraćena, ali više nije bila finansirana iz budžeta, već od strane Privredne komore.

Bosna i Hercegovina, sa druge strane, ne može da se odluči o svom evropskom putu. Tako je 2007. godine na snagu stupio CEFTA, sporazum koji reguliše slobodnu trgovinu u jugoistočnoj Evropi, tačnije u neevropskim zemljama. Ali, avaj, Bosni i Hercegovini se očigledno nije sviđalo to što je potpisala, pa je odlučila da donese zakon o zaštiti domaće proizvodnje, kojim je predviđena carina na određene proizvode iz Hrvatske i Srbije (proizvode od mesa i mlijeka, voće, povrće, piće i alkohol i još neke proizvode).

Povodom ove odluke, Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević je izjavio da “nema nikakve sumnje da je BiH usvajanjem spomenutog zakona prekršila CEFTA sporazum, jer je svima poznato da se odredbe pravnog akta, a time i međunarodnog sporazuma, moraju čitati integralno, a ne 'biranjem' odredaba koje tumačimo tako da samo nama idu u prilog”, prenosi portal svevijesti.ba.

Sporni zakon je odmah povučen.

Naše je bolje?

Privredna komora Republike Srpske nedavno je pokrenula kampanju pod nazivom “Naše je bolje”. U pitanju je kampanja o zaštiti domaće proizvodnje, čiji je cilj osvješćivanje građana Republike Srpske o tome koliko doprinose privredi, a samim tim i svom blagostanju, kupujući proizvode proizvedene u Republici Srpskoj. Promocija se održava u onim istim blještavim tržnim centrima sa početka priče. Sa početkom kampanje u javnosti se opet pokrenula priča o mogućim nesuglasicama sa EU direktivama.


Prema riječima Vladimira Blagojevića, portparola Privredne komore, kampanja je u skladu sa direktivama Evropske Unije, tj. Evropske komisije sa preporukama Svjetske trgovinske organizacije. „U njihovim preporukama, između ostalog, stoji da slogan kampanje ne bi smio biti naredbodavnog karaktera, kao na primjer Kupujmo domaće! što smo mi ispoštovali i slogan kampanje jeste Naše je bolje. Dakle, akcenat stavljamo na kvalitet proizvoda“.


Iz Privredne komore takođe tvrde da su svjesni da zbog sporazuma, poput CEFTA, koje je potpisala Bosna i Hercegovina ne bi smjeli da vrše diskriminaciju stranih proizvoda, ali i da ova kampanja ne predstavlja diskriminaciju bilo kojih proizvoda. „Naš cilj jeste da utičemo na svijest potrošača i ukažemo im na značaj kupovine domaćih proizvoda, jer kupovinom domaćih proizvoda jačamo domaću privredu, zaustavljamo odliv našeg novca u inostranstvo, povećavamo domaću proizvodnju, zadržavamo postojeća i otvaramo nova radna mjesta“, ističe Vladimir Blagojević.


Predsjednik udruženja "Kupujmo i koristimo domaće - kvalitetno proizvedeno u BiH" smatra da je svaka kampanja dobra na svoj način, jer je bolje da se promoviše bilo šta nego ništa. “Smatram da bi bilo najbolje za bh privredu napraviti promociju na nivou države, a ne entiteta, jer ako želimo napraviti ozbiljne rezultate onda trebamo promovisati sve što se proizvodi u BiH i raditi zajednički na osvješćivanju građana.” U Privrednoj komori, sa druge strane, ističu da je njihova obaveza da se bore za što bolji položaj preduzeća u RS, pa samim tim je i kampanja “Naše je bolje” fokusirana na ovaj entitet, ali da su otvoreni za saradnju i sa drugim asocijacijama iz Bosne i Hercegovine.

Jedan od tržnih centara u kojima je kampanja bila održana je i Mercator. Prema riječima portparola ovog centra, Tatjane Raković-Savić, Mercator podstiče domaću proizvodnju i pravilo je da svi proizvodi koji zadovolje standarde kvaliteta, sigurnosti i ostale propisane standarde, budu uključeni u ponudu. Međutim, proizvodi u prodajnim mjestima Mercatora se plasiraju shodno zahtjevima kupaca, prema kvaliteti i drugim uslovima, tako da proizvodi koji se više kupuju imaju bolju poziciju na policama. Stav Admira Kape je da je ovo i jedan od razloga loše pozicije proizvoda iz Bosne i Hercegovine na tržištu. “Strani trgovački centri su formirani sa ciljem da štite proizvođače zemalja iz kojih dolaze, dok naša zemlja nema lanac trgovina koji će štititi bh proizvođače. Velike kompanije ulažu ogromna sredstva u marketing, dok naše firme nemaju tu mogućnost i logično da sve ono što je brend građani prije kupuju nego artikle za koje i ne znaju”, kaže Kapo.

Konkretnih rezultata kampanje još uvijek nema, saznajemo iz Privredne komore i Mercatora, međutim postavlja se pitanje koliko je kampanja sama po sebi dovoljna da bi domaći proizvodi postali prepoznatljivi. Većina ljudi nije u stanju ni da prepozna domaće proizvode, a pitanje je i koliko je takvih proizvoda samo prepakovano od stranih proizvođača.


Svaki peti građanin Bosne i Hercegovine živi na ivici siromaštva. Ono što je njima glavni prioritet pri izboru je što niža cijena nekog proizvoda. Isto tako, domaći proizvodi su često skuplji a nekvalitetniji od uvoznih proizvoda. Veliki tržni centri postaju dominantni na svim tržištima, dok u Republici Srpskoj nema onih koji bi promovisali domaće proizvode.

Uostalom, zašto bi samo građani Bosne i Hercegovine podržavali domaću privredu? Nije postojala nikakva kampanja kada je Vlada RS za opremanje nove zgrade izdvojila više od 12,5 miliona KM. Tako, nijedan od konferencijskih stolova (svaki je koštao po 48.664,89 KM) nije proizveden u Bosni i Hercegovini, iako je drvna industrija jedna od najperspektivnijih industrijskih grana u ovoj zemlji. U većini svjetskih zemalja minimum zaštite privrede je bar svakodnevno korištenje domaćih proizvoda od strane budžetskih korisnika. Tako, premijer Češke vozi Škodu, a većina ambasada svoje kancelarije oprema iz matičnih zemalja. Sa druge strane, zaposlenima u Vladi odgovara samo italijanska keramika i namještaj.

Veliki brendovi će uvijek imati više sredstava za promociju svojih proizvoda i nije realno očekivati da se bh proizvodi po marketingu mogu takmičiti sa njima. Bitno je da građani budu svjesni prednosti kupovine domaćih proizvoda, ali isto je toliko važno da domaće firme prije svega kvalitetom zadobiju povjerenje kupaca. Ovakvo povjerenje se ne može steći nijednom kampanjom.


Buka preporuka

Društvo

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.