Prof. dr Antonija Verhaz načelnica je Klinike za infektivne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske, jedine infektivne klinike u Republici Srpskoj. U Klinici se liječe pacijenti oboljeli od infekcije novim virusom korona, ali i oni pacijenti koji po svojoj simptomatologiji liče na one sa infekcijom novim korona virusom, što znači da imaju visoku temperaturu, kašalj, kihanje, bolove u mišićima, dakle, sve što nalikuje gripi.
Naša sagovornica kaže da se na Klinici za infektivne bolesti radi i dijagnostika i terapija, a pacijenti koji boluju od drugih infektoloških bolesti se u ovom trenutku ne liječe tu, nego su premješteni na drugu lokaciju.
"Ova bolnica je apsolutno u funkciji liječenja samo COVID 19 infekcije. Međutim, naravno da smo prateći situaciju u Kini, gdje je epidemija na završetku, ali i događanja u Evropi, prije svega Italiji i Španiji, sa velikim brojem oboljelih, spremili i rezervne kapacitete", kaže dr Verhaz.
Doktorice Verhaz, kakva je trenutno situacija na Klinici?
Mi u ovom trenutku imamo 41 pacijenta koji imaju potvrđenu Covid infekciju i srednje teške do teške kliničke forme bolesti, a to znači da većina njih imaju komplikacije u smislu jednostrane, a najčešće obostrane virusne upale pluća. Pacijenti se moraju često obilaziti, monitoring njihovih vitalnih funkcija mora biti na visokom nivou, jer je ova bolest nova i prvi put se susrećemo sa liječenjem ovakvih pacijenata. Monitoring se redovno vrši, nadziru se vitalni parametri pacijenata. Na drugom spratu je smješteno 6 naših najtežih pacijenata koji su na respiratoru. To su pacijenti najteže kliničke slike koji zahtijevaju respiratornu podršku. Naravno da, koristeći podatke naših kolega iz Kine, koji su to prvi prošli, znamo da nekada pogoršanje bolesti zna da nastane osmog ili devetog dana, u smislu zatajivanja disanja. Na prvom spratu su pacijenti koji sada čekaju testiranja, imaju kliničku sliku koja jako liči na ovu infekciju, ali dok ih ne testiramo, ne znamo njihov status. To su pacijenti tzv. izolacija, ali vjerovatno da će se to u narednim danima pretvoriti u odjel COVID-a. Međutim, mi sada govorimo o klinici gdje se nalaze zahtjevni teži pacijenti, ali imamo većinu pacijenata sa kliničkom slikom blagih simptoma - temperatura, bol u mišićima, kihanje, kašalj. Takvi pacijenti se kod nas nalaze na lokaciji stare Pulmologije, stare Klinike za plućne bolesti i doktori koji su nama stavljeni na raspolaganje o njima vode računa. Ovi pacijenti imaju blagi klinički oblik.
Doktorice, prateći ovaj prethodni period, šta ste naučili iz ponašanja ovog korona virusa?
Korona virusi su virusi za koje se zna od pedesetih, šezdesetih godina prošlog vijeka. Oni izazivaju običnu prehladu, to su sezonske bolesti koje se javljaju negdje od jeseni, preko zime, pa do ranog proljeća. Međutim, 2003. godine smo imali jedan mutirani korona virus-SARS, koji je napravio velike probleme u smislu da je jedan virus koji je dotad izazivao prehladu počeo da izaziva upale pluća, a epidemija SARS-a, koja je isto buknula u Kini i Aziji, je bila epidemija sa većom stopom smrtnosti. Međutim, ta se epidemija nije proširila u većem obimu. Mi nismo imali kontakta, niti oboljelih od SARS-a. Onda se 2012. godine na Bliskom istoku pojavio novi mutirani virus korona koji se zvao MERS ( Middle East korona virus). On je izazivao bolest koja je, uz respiratornu simptomatologiju, imala i još jednu komponentu - pacijente kojima su zatajivali bubrezi. Bila je veća smrtnost, međutim, i taj virus se zadržao na tom području Saudijske Arabije i on nije dalje napravio neke probleme u Evropi, kao što je to sad situacija. Znači, ne susrećemo se sa ovim prvi put, ali kad imate jedan novi virus koji je pretrpio mutaciju i koji je biološki različitiji u odnosu na viruse koji poznajemo, e onda vi ne znate njegovu ćud ni njegovu biologiju i ne znate kako će se on u narednom periodu ponašati, pa je onda i epidemiologija malo različita, zbog toga, kada se svi pitaju oko predviđanja, svi su obazrivi u pogledu budućnosti.
Koji su to simptomi ovog virusa, ljudi često govore "malo šmrcam, malo sam začepljen". Je li u pitanju korona virus?
Ne mora značiti da se radi o infekciji novim korona virusom. Morate biti posebno oprezni kada uz ovu simptomatologiju koju smo opisali imate i epidemiološki podatak da ste bili u kontaktu sa nekom osobom koja je oboljela od ovog virusa, da ste možda putovali negdje ili ste dolazili u kontakt sa mnogo ljudi, ali najvažniji epidemiološki podatak je da ste bili u bliskom kontaktu sa osobom za koju znate da je oboljela od novog korona virusa.
To znači da ljudi koji su bili u nekoj svojevrsnoj izolaciji prethodni period, ne moraju strahovati...
Da, neko ko je u izolaciji i ko nije dolazio u kontakt sa mnogo osoba, najvjerovatnije to i nema. Jer da biste dobili bolest, dobijate ju respiratornim putem ili direktnim bliskim kontaktom. Ako nemate kontakte, onda ste sigurni da nemate bolest. Ali ako ste bili u kontaktu ili ste posjećivali neke veće skupove, onda se može desiti da dobijete tu infekciju.
Koliko ove mjere koje smo uveli - izolacija, restrikcije, pomažu?
Bitna činjenica je ta da je ministar zdravlja epidemiolog, doktor Alen Šeranić, tako da su ove protivepidemijske mjere koje su preduzete i koje preduzimaju sve zemlje, jako dobre. U konačnici, sigurno će uticati na to kako će se epidemija ponašati. Dobre su i nužne.
SZO je prošle sedmice izdala preporuku u smislu da sama izolacija nije dovoljna, već da se krene u agresivno testiranje, i da se krene proaktivno...
Da , ide se na to da se pronađe što veći broj osoba, jer ja sam rekla - ne moraju sve osobe imati neku jasnu kliničku sliku, imamo asimptomatsku sliku naročito kod djece. Mi imamo osobe koje su nosioci virusa i nemaju simptome, te osobe su u epidemiološkom smislu najopasnije, jer imate naoko zdravog pacijenta koji širi virus. On se smatra da nije ni za koga opasan, a on je izvor infekcije za mnoge ljude. Tako da te mjere idu u pravcu da se detektuje što veći broj ljudi, i da se stavi u izolaciju i da se ne širi virus na opštu populaciju, pogotovo ne na stariju populaciju.
Ali evo dosta roditelja se pita - ako djeca nemaju kontakte sa najugroženijom populacijom, ako nema tog dodira, zbog čega je i njima ograničeno kretanje vani. Drugim riječima, da li može doći do toga da ćemo reći 'pa, dobro, sad najmanje ugrožene kategorije mogu ići van? Uz poštivanje principa da nemaju dodira sa najugroženijima...
Ovo je pitanje interesantno i korisno, ali je više upućeno epidemiolozima. Vi ustvari pitate da li je dobro prokružiti cijelu jednu populaciju i to je dobro. U konačnici će doći do prokruživanja, to znači da većina populacije oboli kao od sezonskog gripa. Ali u jednom momentu, kada vi imate populaciju koja nije imuna na ovu infekciju, ne smijete dozvoliti da vam se razboli veliki broj ljudi. Onda imate problem da zdravstveni sistem odgovori na tako nešto. Ali ovo je svakako dobro pitanje za epidemiologe.
Doktorice, kakva su Vaša predviđanja, do kada bi sve ovo moglo trajati ...
Teško je reći do kada će sve ovo da traje, ali već vidim da je stanovništvo disciplinovano, što je ohrabrujuće, i mislim da praćenjem ovih mjera epidemiju držimo pod kontrolom, međutim, zaista je teško predvidjeti bilo šta u ovom momentu.
