<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Progon univerzitetske profesorice banjalučkog Univerziteta

BANJALUKA

Javno progovori o problemima na banjalučkom Univerzitetu.

03. mart 2021, 3:40

Prof. dr Aleksandra Figurek je vanredni profesor na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci.

Takođe, članica je Pokreta Pravde, na čijoj stranici je 7.11. prošle godine prenešen  njen tekst povodom obilježavanja 45 godina od osnivanja banjalučkog Univerziteta, a tiče se stanja na istom i činjenice da je banjalučki Univerzitet doživio veliki pad na rang listi univerziteta širom svijeta (https://www.facebook.com/100997264730659/posts/204520204378364/). Nakon objavljivanja teksta, gospođa  Figurek doživljava progon od dijela rukovodstva Univerziteta.

To je za nas, kažu u Pokretu Pravde, jasan znak kako će proći svako onaj iz akademske zajednice koji se usudi da javno progovori o problemima na banjalučkom Univerzitetu.

Ovom prilikom prenosimo reakciju gospođe Figurek na sve ono što joj se dešava:

" Nakon što sam u subotu 07.11.2020. godine iznijela svoje viđenje u pogledu pozicije Univerziteta u Banjoj Luci na Webometriks listi, te da ću sprovesti istraživanje zbog utvrdjivanja “pada” Univerziteta u Banjoj Luci, odmah u ponedjeljak 09.11.2020. godine uslijedila je inicijativa za disciplinski postupak zbog navodnog nedolaska na posao, iako je dekan prof. dr Zlatan Kovačević ranije dao saglasnost za postdoktorsko istraživanje u Nikoziji. Preko noći su se odlučili za monstruozni progon i udarili na moj naučni rad, ljudsko dostojanstvo i hljeb djeteta.
Nakon pokušaja manipulisanja sa Naučno-nastavnim vijećem, uz mene su stali dostojanstveni naučni radnici koji vode računa o svom ugledu i časti. Uz mene je stao i Senat, koji je usvojio moj prigovor u vezi postupka.
U postupku je “izniklo” i anonimno lice odnosno više njih koji se skrivaju pod lažnim imenom “Dobrivoje Bukvić” koje je krenulo na moj doktorat sa ludom iluzijom da ponište sav moj naučni trud i značajne međunarodne reference, odnosno sve ono što sam ja stvarala godinama u zemlji i inostranstvu.
To je pokušaj udara na PRAVDU koja dolazi. Izražavam sumnju da je glavni režiser rektor prof. dr Radoslav Gajanin, kome je to vjerovatno bio partijski zadatak da uguši svaku slobodu misli i time pokuša da zastraši širu akademsku zajednicu.
Koliko je nažalost počelo da se urušava visoko obrazovanje u Republici Srpskoj jasno potvrđuje i podatak iz jula 2020. godine da se Univerzitet u Banjoj Luci nalazio na 3882. mjestu na Webometirks listi. Očigledno da se to odražava i na broj upisanih studenata na pojedinim fakultetima. Naime, broj od 10 studenata u tri upisna roka, na studijskom programu Agrarna ekonomija i ruralni razvoj na Poljoprivrednom fakultetu, govori u prilog navedenoj činjenici, a što prema Pravilniku o standardima i normativima za finansiranje visoko-školskih ustanova ne ispunjava ni minimalan broj, koji je neophodan za realizaciju nastavnog procesa – za poljoprivredne nauke minimalan broj studenata na I godini je 15. U vezi sa “padom” Univerziteta, uputila sam apel cijeloj akademskoj zajednici u cilju popravljanja pozicije Univerziteta u Banjoj Luci (u navedenom istraživanju sam predložila klasifikovanje nastavnika i saradnika u tri kategorije, a prema doprinosu koji ostvaruju u pogledu internacionalizacije i veće vidljivosti Univerziteta u međunarodnim akademskim okvirima). Nakon mog apela svim fakultetima Univerziteta u Banjoj Luci, a prema poslednjim podacima sa Vebometriks liste, Univerzitet u Banjoj Luci je vratio 822 pozicije iz prethodnog perioda kada je ostvaren pad u julu 2020. godine i napredovao za 405 mjesta i sada se nalazi na 2655. mjestu. Kolege u Sarajevu se nalaze na 1674. mjestu (a u istoj smo državi), a da ne pominjem Univerzitet u Beogradu koji se nalazi na 403. mjestu. Izražavam sumnju da su lica koja nemaju dovoljne kompetencije i  međunarodne reference, te ne doprinose internacionalizaciji i boljoj vidljivosti našeg Univerziteta, pokušala sa nečasnim radnjama koji se odnose na moj progon.
Ponosna sam što je moje životno opredjeljenje pored nauke i PRAVDA i zato sam stala kao profesor Univerziteta u Banjoj Luci, na kome je David studirao i dala svoj doprinos na način kako su mi to okolnosti dozvoljavale.
Pravda je ono sto je uzvišeno i plemenito i za šta se trebaju opredjeljivati svi razumni i pošteni ljudi, a pogotovu intelektualci, jer je sramota ćutati i ne usprotiviti se onome što je protivno napretku dobra u svakoj sferi čovjekovog bitisanja. Nepravda je ono što ruši, čovjeka,  društvenu zajednicu, cijeli narod i državu u cjelini. Ne bih oprostila sebi kao čovjeku, da nisam dala svoju podršku roditeljima monstruozno ubijenog studenta, genijalca  Davida  Dragičevića.
U vremenu koje dolazi, uložiću najveći mogući napor da doprinesem napretku dobra ovog napaćenog naroda i Rektor Gajanin me neće moći u tome spriječiti. Pokloniću im sve svoje diplome (i iz Gimnazije i Osnovne škole – sve godine odličan uspjeh), naučna dostignuća i reference, ali MOJE DOSTOJANSTVO, ZNANJE I ISTRAJNOST KA PRAVDI  – MI NIKADA NEĆE MOĆI ODUZETI.

Ovaj progon je najmanje što mogu žrtvovati za ISTINU I PRAVDU.

IDEMO DO KRAJA!

Prof. dr Aleksandra Figurek

Prof. dr Aleksandra Figurek je prva u generaciji završila Ekonomski fakultet u Banjoj Luci (četvorogodišnje studije završila je za tri godine i osam mjeseci), doktorirala je sa trideset godina na Univerzitetu u Novom Sadu i usavršavala se na prestižnim međunarodnim naučno-obrazovnim institucijama: Agricultural University u Atini – Grčka, University of Technology u Gracu – Austrija, University of Maynooth – Irska, Reykjavik University – Island, Karl Landsteiner University – Austrija, University оf Warsaw – Poljska, EU GrantsAccess, ETH Zurich, University of Zurich – Svajcarska, BOKU University – Austrija, Universidade Lusofona u Lisbonu – Portugal, Wageningen University – Holandija, Madeira Interactive Technologies Institute, Funchal, Madeira, Institute of Agricultural economics and informations u Pragu - Češka, University of Macedonia u Solunu, Državni naučni institut za poljoprivredu u Moskvi – Rusija, itd. Koautor je pet knjiga i preko šesdeset naučnih radova. Aktivno govori njemački i engleski jezik. Učestvovala je u realizaciji više od trideset domaćih i međunarodnih projekata.