Posljednja sjednica Interresorne grupe otvorila je mnoga pitanja u vezi sa izmjenama Izbornog zakona BiH, ali ni po jednom pitanju nije bilo saglasnosti. Ovakav odnos članova grupe, koju većim dijelom čine političari iz vodećih partija, prema krucijalnim promjenama koje bi mogle dovesti do smanjenja izbornih manipulacija, pokazuje želju da se i dalje kontroliše izborni proces od strane pojedinaca i političkih grupacija.
Inače, na sastanku Interresorne grupe se razgovaralo o podizanju izbornog praga sa tri na pet odsto, mogućnosti prebacivanja sa otvorenih na zatvorene izborne liste, implementaciji odluke Ustavnog suda BiH za grad Mostar, izmjeni načina biranja članova biračkih odbora, finansiranju političkih partija, podizanju broja potpisa za prijavljivanje na izbore, kao i objedinjavanju lokalnih i opštih izbora.
Šta bi od ovih stavki moglo da ugleda svjetlost dana, za Buku je analizirao Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom” i bivši član Centralne izborne komisije, koji smatra da će u narednih godinu dana teško doći do nekih značajnijih promjena. On navodi da aktuelna vlast, bez obzira na kom nivou i iz kojih partija dolazila, ne želi veće promjene u izbornom zakonodavstvu, posebno u dijelu načina biranja članova biračkih odbora.
“Aktuelne vlasti žele da kontrolišu biračke odbore, te na taj način obezbijede sebi novu pobjedu na sljedećim izborima. Zato je važno da se povećaju sankcije za manipulacije putem biračkih odbora, što je i najveći problem izbora. Takođe, priča oko objedinjavanja izbora može biti dobra, ali samo ako se dopusti održavanje lokalnih izbora 2016. godine i stvore uslovi za objedinjavanje opštih i lokalnih izbora nakon naredne dvije godine, jer je nemoguće da se nekome produžava mandat, kako se to trenutno planira”, navodi Šehić.
Prema njegovim riječima, objedinjavanje izbora će biti jako težak proces, jer postoje veliki sukobi među političkim partijama, kao i lični interesi.
“Kao prvo, jedan od političkih razloga zašto se pokrenula ova inicijativa jeste nemogućnost dogovora za provedbu odluke Ustavnog suda BiH za grad Mostar. Zatim, mnogim partijama koje imaju trenutnu kontrolu u većem dijelu lokalnih zajednica ne odgovaraju izbori. Sa druge strane, imamo jedan dio partija koje ne žele da ulaze u ovaj proces baš iz razloga što hoće da na izborima pokušaju da dobiju vlast i tu se vrtimo u krug kratkoročnih ličnih interesa”, smatra Šehić i dodaje da sve dok ne budemo imali istinski demokratske stranke, a ne interesne grupe, konkretnih pomaka po pitanju izbornog zakona neće biti.
“Političari će na sve konstruktivne prijedloge uvijek imati otpor, jer se svi vode nekim svojim željama, a ne moralnim načelima. Samo kod nas reformatori mogu biti oni koji su jedan pristojan sitem pretvorili u loš, koji ne poznaju ustave i zakone, koji su korupciju uveli na velika vrata u sve pore društva i koji nemaju sluha za pravedne izbore. Postavlja se pitanje zašto bi onda ti ljudi, kad im to ne ide u korist, mijenjali izborni sistem”, kategoričan je Šehić.
On naglašava da je prvi korak da se do oktobra sljedeće godine donese i konačna odluka o mogućnosti objedinjavanja izbora u 2018. godini, uz održavanje lokalnih izbora 2016. godine.
“U ovom periodu se mora učiniti sve da se skrati izborni postupak koji traje 180 dana, što je nedopustivo. Zatim, poboljšati način izbora biračkih odbora, koji su rak rana izbornog sistema, čime bi se spriječile izborne prevare. Ovo je nešto što se hitno mora uraditi i što bismo mogli očekivati da bude realizovano do sljedećih izbora”, rekao je Šehić.
Član Interresorne grupe i poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, Lazar Prodanović, slaže se da svaki politički subjekt ima svoj kratkoročni i dugoročni interes za određene promjene u izbornom zakonodavstvu i da će biti teško doći do potrebnih promjena.
“SNSD nije za pomjeranje lokalnih izbora i mi se time vodimo u razgovorima, ali spremni smo poslušati sve prijedloge. Naravno da na osnovu dobrih rezultata na vanrednim izborima u pojedinim opštinama želimo da što prije pristupimo lokalnim izborima, jer očekujemo pobjedu u velikom dijelu lokalnih zajednica. Ipak, sve zavisi od političkog konsenzusa, u smislu podrške izmjenama zakona o lokalnoj samoupravi RS i teritorijalnoj organizaciji, produženja ili skraćenja mandata, a takođe i Ustava Federacije BiH”, rekao je Prodanović za naš portal.
Sa druge strane, predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamenta BiH i članica Interresorne grupe, Borjana Krišto, kazala nam je da postoji bojazan da bi održavanje lokalnih izbora iduće godine moglo zakočiti reformski put BiH, kojim se krenulo u posljednje vrijeme.
“Mi smo razgovarali o svim poglavljima Izbornog zakona BiH, ali jedno od glavnih pitanja je bilo pomjeranje lokalnih izbora i objedinjavanje sa opštim. Sve dok se mi ne usaglasimo na političkoj osnovi, do toga neće doći, što ne bi bilo dobro, jer bi lokalni izbori mogli uticati na pojedine koalicije na višim nivoima vlasti. Dosadašnja iskustva pokazuju da su kratkoročni interesi partija uvijek dugoročno bili štetni po sve građane BiH i zato se moraju jasno istaknuti stavovi i principi. Ja smatram da nijedno privremeno rješenje nije dobro, ali usljed ličnih interesa pojedinaca sve je moguće”, rekla je Krišto za Buku.
Predsjedavajući Interresorne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva, Branko Petrić, nije želio mnogo da se upušta u analize, ali smatra da, uprkos političkim mimoilaženjima, postoji mogućnost za dogovor.
„Još je rano da se o bilo kakvim rezultatima govori i koje su to izmjene koje će dočekati svjetlo dana. Postoji mnogo političkih pitanja, ali nije na meni da se njima bavim i nadam se da ćemo u narednih godinu dana doći do nekih od potrebnih rješenja“, rekao je Petrić za Buku.
Iz Centralne izborne komisije BiH naveli su da bi za spajanje lokalnih i opštih izbora u Bosni i Hercegovini bilo neophodno izmijeniti ustavna, te cijeli set zakonskih rješenja, na skoro svim nivoima vlasti u zemlji. O takvom prijedlogu CIK-u još uvijek nije dostavljan nikakav zvaničan stav bilo koje institucije, istakao je predsjednik Centralne izborne komisije BiH, Ahmet Šantić. Prema njegovim riječima, odluku o spajanju, odnosno odgađanju izbora, prije svega, mora potvrditi Parlamentarna skupština BiH.
“Ono što mi kao kao institucija za provođenje izbora moramo i trebamo uraditi ukoliko eventualno dođe do takvih izmjena i dopuna, jeste da smo dužni provesti odluke Parlamentarne skupštine BiH. Kao pravnici i legalisti, moramo reći da bi za jednu takvu odluku trebali izmijeniti Ustav Federacije BiH, određene zakone u RS, te određene kantonalne zakone koji tretiraju pitanja trajanja mandata i načina izbora i statusa jedinica lokalne samouprave”, kazao je Šantić.
Naglasio je da će se CIK BiH prema eventualnom prijedlogu spajanja izbora odrediti kada takav prijedlog dostavi nadležna institucija.
“Ukoliko neko misli da može u ovom vremenu to uraditi i posložiti, ako mi dobijemo bilo kakva rješenja, postupaćemo onako kako će biti. Ne mogu prejudicirati, odluka je na drugim organima, pa ćemo se prema tome i odrediti”, zaključio je Šantić.
