Javna tribina “Diskriminacija žena sa invaliditetom po osnovu roda/pola” održana je ponedjeljak popodne u Mjesnoj zajednici Centar 1 u organizaciji Fondacije Udružene žene Banjaluka.
Ovo je prva od devet javnih tribina koje organizuje Fondacija Udružene žene na teritoriji Banjaluke da bi ukazali na položaj žena u našem društvu, ali i da bi ukazali na mehanizme promjene uz pomoć zakona i prava. Na svakoj tribini fokus će biti na određenu populaciju žena, a na prvom okupljanju govorilo se o ženama sa invaliditetom.
Žene sa invaliditetom u društvu Bosne i Hercegovine su dvostruko diskriminisane po osnovu pola i po osnovu invaliditeta, a o mogućnostima zaštite njihovih prava kroz primjenu Zakon o zabrani diskriminacije BiH u javnom prostoru Republike Srpske rijetko se ili uopšte ne govori.
Gorica Ivić iz Fondacije Udružene žene iz Banjaluke kaže da su žene sa invaliditetom višestruko diskriminisane u našem društvu, jer su one diskriminisane na osnovu pola i na osnovu invaliditeta.
“Na javnim tribinama promovišemo i Zakon o zabrani diskriminacije u BiH koji je donesen 2009. godine, a o njemu se u javnom prostoru RS jako malo govori i veoma se malo govori u zaštiti prava osoba koje su diskrminisane. Važno je promovisti ovaj zakon i njegovu što efikasniju primjenu u zaštiti prava svih građana Bosne I Hercegovine”, rekla je za BUKU Gorica Ivić.
Ona dodaje da je Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH osnovna institucija koja se bavi ovim pitanjima, pa je važno da se građani i građanke obraćaju ovoj instituciji da bi zaštitili svoja prava.
“Za početak je najvažnije da se utvrdi da diskriminacija postoji , jer postoje brojne razlike između diskriminacije i povrede prava, pa je prava informacija zaista veoma važna”, rekla je Gorica Ivić.
Foto: Tanja Mandić Đokić, Ana Kotur i Gorica Ivić
Ona je dodala da, prema podacima koji su dostupni, veoma mali broj građana prijavljuje povredu svojih prava, a konkretno Zakon o zabrani diskriminacije BiH veoma se malo koristi u praksi u kontekstu procesuiranja određenih slučajeva i zbog toga je važno da svi zajedničkim snagama učinimo ovaj Zakon što vidljivijim.
“Ove tribune koristimo da promovišemo besplatnu pravnu pomoć koju će pružati naše dvije pravnice koje su edukovane za ovu oblast. Sve žene koje su u dilemi da li su dikriminisane ili koje su diskriminisane pozivamo da nam se jave na naš broj telefona i da kod naših pravnica zakažu sastanak.
Ukoliko neka od žena nije u mogućnosti da dođe u kancelariju da dobije besplatnu pravnu pomoć, naše pravnice mogu otići na teren i da se na drugom mjestu popriča o situaciji u kojoj se te žene nalaze”, rekla je Gorica Ivić i dodala je da će se besplatna pravna pomoć pružati od maja do decembra 2017. godine.
Tanja Mandić Đokić, magistrica sociologije rekla je da Zakon o zabrani diskriminacije u BiH obuhvata i invalidnost, kao i rod i pol kao osnov diskriminacije, a žene sa invaliditeom su najmanje dvostruko diskriminisane.
“Ako se na to doda da žive na selu ili da su druge seksualne orijentacije onda su te žene višestruko diskriminisane. Nama je važna da ukažemo ženama da ovaj zakon postoji, da znaju koje on mehanizme pruža i da znaju da postoje mehanizme zaštite i da se sa njima trebaju upoznati, jer sve dok ne znamo ova prava i ne koristimo ih mi ne pokrećemo nikakvu novu priču”, rekla je za BUKU Tanja Mandić Đokić.
Ona je istakla da su javni događaji, poput ovog, veoma važni da se otvaraju i pokreću ove teme.
“Populacija žena sa invaliditeom ima izazov i kod vidljivosti, jer često zbog nedovoljnih usluga u zajednici one često nemaju mogućnost da učestvuju u javnim događajima zbog naizgled banalnih razloga, poput nepostojanje asistencije ili prevoza. Zbog toga se stiče utisak da nas nema, ili da nas nema dovoljno, ali mi smo naprosto samo spriječene da dođemo ili na istupimo, jer nas društvo često ne podržava i zbog toga mi treba da se zalažemo same za sebe”, rekla je Tanja.
Foto: Prva Javna tribina u Banjaluci
Ana Kotur, pravnica i aktivistkinja rekla je da je važno da govorimo o Zakonu zabrane dikriminacije, ali i o Zakonu o ravnopravnosti polova u BiH na koji se jako malo i jako rijetko pozivamo kao relevantan u zaštiti žena sa invaliditetom.
“Ključno je da žene sa invaliditetom nisu prepoznate ni u oviru žena koja je sama po sebi dikriminisana na osnovu pola, ali ni u okviru osoba sa invaliditetom sa kojima dijele jedan od osnova diskriminacije. Važno je podići svijest žena sa invaliditetom, ali i šire zajednice o tome da neke stvari za koje ne mislimo da su dikriminacija suštinski predstavljaju diskriminaciju po osnovu zakona, kao i to da žene sa invaliditetom mogu same reći šta im treba”, rekla je za BUKU Ana Kotur.
Dodala je da se nada da će se kroz diskusiju žene sa invaliditeom podstaći da koriste postojeće pravne mehanizme. Trenutno je jako mali broj prijava diskriminacije i o tim slučajevima žene ne žele da javno pričaju zbog moguće viktimizacije.
U okviru diskusije prisutne žene su iznijele probleme koje ih muči. Jedan od problema jeste mali broj ginekoloških stolova za žene sa invaliditetom i činjenica da oni u određenim zajednicama postoje, ali da se od stane ljekara ne koriste zbog neznanja. Još jedna tema izdvojila se kao relevantna, a to je mali broj žena liderki u pokretima OSI.
Javne tribune nastavljaju se organizovate tokom cijele godine. U maju će biti održane dvije tribune, a jedna od njih biće fokusirana na temu žena na selu, a održaće se u MZ Verići.
Ove Javne tribine se održavaju u okviru projekta „Zaštita žena od polne/rodne diskriminacije – od zakona do stvarne implementacije“ koji finansiraju USAID i Fond otvoreno društvo BiH.
