<img height="1" width="1" style="display:none" src="https://www.facebook.com/tr?id=198245769678955&ev=PageView&noscript=1"/>

Prošle godine usvojeno samo 15 mališana

Zakon otežava usvajanje djece

Statistike kažu da se u bh domove za djecu godišnje smjesti oko 1000 djece. Međutim veoma mali broj njih bude usvojen iako je zainteresovanih bračnih parova velika.

11. maj 2016, 12:00

Zbog zakonske regulative i spore administrativne procedure nerijetko proces usvajanja u našoj zemlji traje dvije i više godina, a događalo se da, i pored urednog zahtjeva bračnog para, do usvajanja nikada ne dođe. Koliko tačno porodica u BiH želi usvojiti djete je nepoznanica, jer ne postoji jedinstvena baza podataka ni registar potencionalnih usvojitelja ni u jednom entitetu, a činjenica da se potencijalana usvojiteljska porodica može prijaviti u više centara za socijalni rad u BiH, dodatno otežava dolazak do brojčanih podataka.

Zbog komplikovane procedure i Porodičnog zakona koji dozvoljava potpuno usvajanje samo djece starosti do pet godine pod uslovom da su ih se roditelji u potpunosti odrekli u RS se godišnje usvoji jako mali broj dječaka i djevojčica. Tako je prošle godine usvojeno sam 15 mališana, dok se u centrima za socijalni rad širom RS-a nalazi 643 zahtjeva za usvajanje.

Da usvojenje, kao najkompletniji oblik porodično - pravne zaštite djece bez roditeljskog staranja - nije u dovoljnoj mjeri ni afirmisano ni iskorišteno, upozorila je danas na okruglom stolu “Svako dijete treba porodicu - zašto je usvajanje problem” i ombudsman za djecu Republike Srpske Nada Grahovac. 


Nada Grahovac

Prema njenim riječima zakonska procedura je dosta zahtjevna što je donekle i razumljivo, ali s druge strane upravo zbog nje mali broj djece uspije dobiti novu porodicu. Problem je, kaže Grahovac, što zakonom nije utvrđena donja starosna granica djeteta za usvajenje, dok je gornja granica od pet godina niska i treba je podići kako bi što više djece imalo priliku da bude usvojeno. “U praksi veliki problem predstavlja i nepostojanje jedinstvene evidencije, odnosno registra potencijalnih usvojitelja, ali i registar djece koja mogu biti usvojena. Takođe otežavajuća okolnost koja se često dešava u praksi je i što se biološki roditelji ne žele u potpunosti odreći djeteta, iako suštinski ne brinu o njemu”, rekla je danas Grahovac.

Trenutna zakonska regulativa usvajanje dopušta samo bračnim partnerima, dok usvajanje djece nije dozvoljeno samcima i vanbračnim partnerima, što je omogućeno u većini evropskih zemalja.

Stoga su, smatra Grahovac, neophodne izmjene Porodičnog zakona, a određene inicijative, od strane Ombudsmana za djecu RS su već  upućene Ministarstvu pravde RS.

Ministar porodice, omladine i sporta Republike Srpske, Jasmina Davidović je ovom prilikom istakla da će sa svoje strane učiniti sve neophodno kako bi se Porodični zakon izmjenio i što više djece bez roditeljskog staranja dobilo priliku za novi dom. "Treba učiniti mnogo na izmjeni normativno-pravnih akata, te izmijeniti određene stavke u porodičnom zakonu. Svima nam je stalo da bude veći procenat usvojene djece. Svi smo posvećeni tom cilju", rekla je Davidović.

Procedura usvajanja

Inače procedura usvajanja započinje podnošenjem zahtjeva Centru za socijalni rad za koji se pretpostavlja da na brizi ima dijete koje podliježe osnovnim zakonskim odrednicama o usvajanju. Zahtjev podrazumijeva podnošenje svih dokaza o podobnosti za usvojitelja: izvodi iz knjige rođenih, uvjerenje o državljanstvu, uvjerenje da se ne vodi krivični postupak, o nekažnjavanju, o materijalnoj situaciji...

Također bitno je istaknuti da usvojitelj može biti samo osoba koja je u životnoj dobi od 25 do 45 godina i koja je starija od usvojenika najmanje 18 godina.