Rast plata sve malobrojnijoj radnoj snazi, kao i olakšice poslodavcima koji su odlučili povećati plate radnicima, trebao je omogući stupanje na snagu Zakon o podsticajima u privredi i to u delatnosti proizvodnje, trgovine i usluga.
Odlučili smo provjeriti da li su se obistinile premijerove najave i koliko se poslodavaca u ova tri mjeseca odlučilo povećati plate radnicima.
Ono što smo saznali nije nimalo optimistično- zakon od koga su predstavnici vlasti očekivali mnogo, za sada nema vidljivih efekata.
“Svakodnevno sam na terenu i razgovaram sa radnicima tako da nažalost moram potvrditi da rasta plata nije bilo, da se ugovori ne mijenjaju niti ima kakvih najava da će do toga doći” rekao je za Buku Tane Peulić, potpredsednik Saveza sindikata RS i predsednik Sindikata metalske industrije i rudarstva.
Nešto povoljnija situacija je u sektoru trgovine, gdje je u nekim kompanijama bilo povećanja plata, iako neznatno. Ostaje i nepoznanica da li je do povećanja došlo zbog spomenutog zakona ili su pak poslodavci samoinicijativno podigli plate kako bi zadržali radnike. Sve u svemu, daleko od očekivanog i potrebnog za bolji ekonomski položaj radnika, zaključak je Gorana Savanovića, predsednik Sindikata zaposlenih u trgovini i ugostiteljstvu.
Ekonomski uglavnom nisu iznenađeni slabim efektima zakona u praksi. Takvu sudbinu su mu predviđali zbog komplikovanog koncepta.
Tako ekonomista Zoran Pavlović za Buku kaže da je donosiocima ove mjere već u startu trebalo biti jasno da će nešto što je i samim knjigovođama nerazumljivo, odbiti i poslodavce, pa se na kraju dobije zaključak da se se sve svalo samo na priči “hajde na se nešto uradi”.
“Problem je i što poslodavac treba čekati 6 mjeseci samo da bi ostvario konačni obračun povrata, a ne bonus koji će se ostvarivati ako bude primjenjivao taj sistem. Samo za novozaposlene će biti oko 10 posto što nije malo, ali je problem da li će biti sredstava da se to isplati, jer jedna od stvari u koje ne vjeruju poslodavci je da se bilo šta može naplatiti iz budžeta ako niste dobro “ linkovani””, pojasnio je za naš portal Pavlović.
Po njemu jedino ispravno rješenje u korist radnika, poslodavaca, a i samog budžeta je da se vratimo na stanje iz 2008. -2009. godine, odnosno da se smanji opterećenja na plate sa trenutnih 65 na 52 posto. Ovakav potez, naglašava, automatski bi povećao plate, omogućio poslodavcima lakše poslovanje, ali i punio budžet RS.
Opterećenja na patu trebaju biti tolika da ih svako može plati, a kazne drakonske za sve one koji to izbjegavaju.
Našeg sagovornika smo pitali I da nam prokomentariše platne razrede za juni (mjesec prije stupanja na snagu Zakona) i juli ( mjesec kada je Zakon stupio na snagu)
Raspon plata | Broj obveznika doptinosa/zaposlenih u junu | Broj obveznika doptinosa/zaposlenih u julu |
do 449 KM | 16.795 | 15.816 |
450 KM | 18.396 | 18.494 |
od 451 do 500 KM | 37.468 | 37.411 |
od 501 do 600 KM | 31.379 | 30.598 |
od 601 do 700 KM | 23.044 | 21.989 |
od 701 do 800 KM | 22.639 | 21.054 |
od 801 do 1.000 KM | 32.277 | 32.451 |
od 1.001 do 1.200 KM | 27.692 | 31.211 |
Preko 1.200 KM | 48.852 | 49.776 |
UKUPNO | 258.542 | 258.800 |
“Iz tabela se može vidjeti da se ništa bitno nije promijenilo, a svaka promjena koja je manja od 2 do 3 posto je besmislena”, zaključio je Pavlović.
Nadležni u Republici Srpskoj ne žele još da pričaju o efektima Zakona o podsticajima u privredi.
Kažu da je prerano.
U Poreskoj upravi RS podsjećaju da u skladu sa ovim Zakonom, privredni subjekti koji povećaju plate radnicima podnose zahtjeve za dodjelu podsticaja u roku od 60 dana od dana isteka obračunskog perioda za koji se traži podsticaj, odnosno do kraja februara 2020. godine za obračunski period 01.07-31.12.2019. godine. Samim tim, ističu, prve zvanične podatke o efektima primjene Zakona o podsticajima u privredi RS trebali bi imati u martu iduće godine.
