RADNICI SE BOJE ZA RADNA MJESTA I PRIMANJA: Tokom pandemije u RS bez posla ostalo 4.365 radnika

Tokom trajanja pandemije u RS 4365 radnika ostalo je bez posla, rekao je za BUKU Goran Stanković, generalni sekretar Saveza Sindikata RS

Foto: BUKA

 

Kako se smanjuje broj inficiranih koronavirsuom i relaksiranjem mjera većina radnika se vraća na svoja radna mjesta. Međutim, iako se situacija normalizuje radnici koji nisu izgubli posao i dalje boje za svoja radna mjesta, stahuju od smanjena primanja i mogućeg otkaza.

Goran Stanković kaže da kada govorimo o radnicima u pandemiji imamo prilično različitu situaciju koja zavisi i od statusa radnika za vrijeme pandemije koronavirusa.
„Imali smo radnike koji su redovno obavljali svoje poslove i zadatke, radnike koji su redovne zadatke obavljali pod otežanim, odnosno posebnim uslovima rada, radnike koji su radili od kuće, radnike kojima je bio zabranjen rad i nisu mogli da obavljaju svoje poslove, kao i radnike koji su povremeno dolazili na posao pa su se vraćali kući.

Zavisno od toga kako su radnici radili zavisi sam status radnika. Imamo radnike koji su za vrijeme ove pandemije proglašeni viškom, prestao im je radni odnos ili im nije produžen ugovor o radu na određeno vrijeme. Prema našim informacijama 4.365 radnika je ostalo bez posla, a većina je bila tehnološki višak ili su radili na određeno vrijeme“, rekao je za BUKU Goran Stanković. On je dodao da je tokom pandemije došlo i do zapošljavanja određenog broja ljudi, ali broj 4.365 radnika koji su ostali bez posla je egzaktni pokazatelji Zavoda za zapošljavanje RS o broju radnika kojima je prestao radni odnos.

Stanković kaže da imamo i radnike koji su se vratili na svoje poslove, ali je smanjen obim posla pa oni strahuju za svoje radno mjesto i primanja.

„Nije ni malo optimistična slika, posebno za te radnike. Imamo i radnike koji su cijelo vrijeme normalno radili i funkcionisali. I ti koji su normalno radili imaju određenu vrstu bojazni kako će biti u narednom periodu, jer su njihovi poslodavci imali određene zalihe repromaterijala, pa su sav repromaterija pretvorili u gotove proizvode i sad čekaju da ih isporuče“, ističe Stanković.

Iako nema djelatnosti koja na neki način nije pogođena pandemijom najugroženije su oblasti  ugostiteljstva, turizma i saobraćaja, dok su sa druge strane mnoga preduzeća iz metalske industrije i rudarstva normalno radila. Bez posla je najviše radnika ostalo iz oblasti ugostiteljstva, trgovine i preraživačke industrije.
Stanković kaže da je jedan od najvećih izazova koji su pred nama očuvanje radnih mjesta, ali i dobrih uslova rada.

„Svjesni smo da će se u skorije vrijeme otvoriti granice, pa će svi radnici htjeti da odu u neke druge zapadne zemlje u potrazi za boljim uslovima rada i većim platama. Sigurno je da te radnike trebamo nastojati da zadržimo. Primjetili smo da postoji određeno nezadovoljnstvo određenih radnika, posebno u preduzećima u kojima je bio zabranjen rad ili su radili sa manjim kapacitetima. Riječ je preduzećima koji su dobili ili će dobiti pomoć od Vlade RS što se tiče isplate najniže plate i doprinosa.

Poslodavci su tim radnicima vodili da su na godišnjem odmoru, što nije zakonito. Vlada RS nije plaćala radnike koji se nalaze na godišnjem odmoru nego radnike koji zbog ovih uslova nisu mogli raditi. Treba se voditi računa da se ne izazove veće nezadovoljstvo među radnicima“, rekao je Stanković.

Goran kaže da njihove analize pokazuju da tamo gdje postoji organizovan sindikat situacija je puno stabilnija. Dodaje da je Savez sindikata RS odmah na početku pandemije upozorio radnike da ne potpusuju sporazumne ugovore o prestanku radnog odnosa, kao i neplaćeno odsustvo.

„Poslodavci su čim nije bilo posla pokušavali da se riješe radnika. Radnike smo na razne načine upozoravali da ne zaključuju te sporazumne prekide rada i da ne potpisuju neplaćeno odsustvo, jer svi koji su to uradili izgubili pravo i na Zavodu za zapošljavanje, pravo na otpremninu i druga prava koja im pripadaju u skladu sa Zakonom o radu“, ističe Stanković.

Naš sagovornik kaže da se svi možemo nadati da je najteže vrijeme iza nas i da se trebamo pokušati vratiti u vrijeme prije pandemije.

 


Buka preporuka

Ekonomija

Najnovije

Posmatrajte događaje izbliza.

Prijavite se na naš Newsletter.